DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 28 <-- 28 --> PDF |
će se izvesti sirovina bilo kao proizvodi šumarstva bilo kao rezana građa.« Hrvatska danas u Jugoslaviji vodi kolo u izvozu sirovina zaključio je ing. Jurić svoj prijedlog, koji je ujedno i odgovor na pitanje, gdje se mi danas nalazimo. Završni dio svojih izlaganja ing. Jurić posvetio je međusobnom dohodovnom udruživanju. To udruživanje treba bazirati na ekonomskim elementima, a ne na nekim općim konstatacijama kao npr. širem društvenom interesu i si. Uz svaki projekt mora biti i račun efekata, jer su ti efekti legitimacija prema zajednici, da li je to opravdano ili nije. Ako je opravdano, ne može biti prihvaćena ni uprava u nadgradnji, uvjetno rečeno, naše zajednice. Sve probleme treba rješavati vrlo hitno, a oni su vrlo složeni i veliki. Iako nije ovdje mjesto, ali treba naglasiti, da se još ni danas, mjesec dana nakon promjene tečaja dinara, ne znaju svi elementi s kojima se mora računati u izvozu. »Na koji način onda možemo zaista ozbiljno, da ne kažem kvalitetno, kao privrednici da kažemo društvu, realizirat ćemo to ili nećemo realizirati.« Mjesto toga nude se neka prosječna rješenja: zašto se ne koristimo elektronikom, pa da se dobiju svi efekti. »Na kraju predlažem prihvaćanje predloženih sporazuma, posebno da idemo na prihvaćanje sporazuma sredstvima iz ovog reprokompleksa po jedinici proizvoda svih korisnika drveta da formiramo ta inicijalna sredstva i da s njima odmah idemo u poslovne banke i da ih udružujemo, jer to su isto oblici udruživanja, a bez banaka nema udruživanja, i da s tim sredstvima startamo tamo gdje možemo, to su ceste i pripreme za ova pošumljivanja o kojima je riječ. Mi za sada tih priprema nemamo.« Smatra, da danas nismo spremni ući u veća pošumljavanja, npr. 5000 ha, i to organizaciono, ne materijalno, jer nemamo odgovorajuću tehnologiju, mehanizaciju i sve ono, što to treba pratili, jer se ručno ne može ići u takve ozbiljne zahvate. »Omladina i društvene strukture trebaju biti prateći, a mi trebamo biti organizatori i nosioci izrade tih projekata. « Mora se računati i s drugim interesentima kao vodoprivredom, elektroprivredom itd. Nadalje naglašava, da nasuprot činjenice, da je šuma značajan faktor za vodoprivredu, (akumulacije i dr). vodoprivreda u Slavoniji povisuje vodni doprinos s indeksom 270 i nekoliko. U drugim područjima se udružuju od tog dijela, da bi se šume podizale. Vraćajući se na pitanje udruživanja ing. Jurić naglašava, da baza ne može biti momentalni osobni dohodak. Taj u šumarstvu može biti i velik, ali ne kao posljedica uloženog rada nego okolnosti, da se siječe kvalitetna stara sastojina. U tom slučaju svakako se postiže veći dohodak nego da se etat realizira iz mlađih sastojina, iz proreda tj. sječe, u kojoj se može postići manja produktivnost po masi nego u dozreloj sastojim. Naprotiv, treba poći od nivoa društvene zajednice odnosno od povećanja ukupno dohotka reprocjeline ili povećanja društvenog proizvoda, npr. od današnjih 5 na 5 i nešto, onda je to doprinos udruživanja. Ovo se ne može provoditi po nekoj šabloni, nego »svatko treba u tome naći sebe prema svojim računima. Predlažem, da to učinimo u ovoj godini«, završne su riječi izlaganja ing. Jurića. 2. Dr Slavko M a t i ć je govorio o pošumljavanju, prirodnom pomlađivanju, njezi sastojina i nužnosti povećanja ophodnje u našim šumama: 414 |