DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 29 <-- 29 --> PDF |
»Pošumljavanje je najveći i najvažniji korak kojeg u sadašnjem trenutku moramo poduzeti ako želimo povećati proizvodnju drvne mase i tako smanjiti raskorak između ponude i potražnje drvnih sortimenata. Mislim da smo o tome svi jedinstveni u mišljenju da je o tome dosad dosta rečeno, te ne bih htio dalje o tome govoriti. Ovom prilikom bi htio govoriti o nekim radovima koje bi mogli izvesti mi šumari, naša struka, bez neke posebne pomoći ostalih društvenih čimbenika, a krajnji rezultat bi im bio kvantitativna i kvalitativna proizvodnja drvne mase. Htio bi reći nekoliko riječi o našim prirodnim autohtonim šumama, o šumama koje su kičma i okosnica šumarstva SR Hrvatske. U današnjim uvjetima opće ekološke poremećenosti ugroženosti čovjekovog okoliša šumarstvo, kao privredna grana, se nalazi, usudio bih se reći u povlaštenom položaju. Dok se druge privredne grane naročito industrija a i poljoprivreda moraju odricati svojih već uhodanih tehnologija i postrojenja koje danas idu na štetu čovjekovog okoliša (prljava industrija, otpadne vode, otpaci u tehnološkom procesu, upotreba pesticida, herbicida i dr.) dotle se šumarstvo nalazi u položaju da mora inzistirati i ustrajati na radovima koji su inače ukomponirani u svakodnevni rad šumarskih stručnjaka u prošlosti i sadašnjosti. Naime, stabilan i zdrav čovjekov okoliš može u najvećoj mjeri osigurati prirodna, stabilna i produktivna šuma upravo ona, koja je potrebna šumarstvu kao privrednoj grani. Takva se šuma može najjednostavnije osnovati i uzgojiti prirodnim pomlađivanjem. Prirodno pomlađivanje naših autohtonih šuma mora biti baza koje se moramo držati ako želimo uzgojiti prije svega stabilne i produktivne šume. Na taj način se lišavamo mnogih problema koji nas prate počevši od sakupljanja i čuvanja sjemena, rasadničarske proizvodnje, pošumljavanja, njege i zaštite vječito nestabilnih šumskih kultura i dr. Normalno je da se ima umjesto prirodnim putem umjetno pomladiti sve one sastojine kojima je bilo iz kojeg razloga poremećena struktura a stim u vezi i stvoreni nepovoljni ekološki uvjeti za prirodno pomlađivanje (nestručno provedene oplodne sječe, sušenje i ugibanje pojedinih vrsti, zakorovljenje i zamočvarenje tla i si.). Poznato je da rad na prirodnom pomlađivanju zahtjeva mnogo stručnog šumarskog znanja vezanog za biološka i ekološka saznanja. Ako se odreknemo takvog rada možemo vrlo lako doći u situaciju da nam se kaže, da samo sječa stabala, izvlačenje pomoću teške mehanizacije i sadnja biljaka nakon toga nije posao kojeg mora obavljati samo školovan šumarski kadar nego da takav posao mogu obavljati i drugi. Drugi, vrlo bitan činilac u šumarskoj proizvodnji je njega sastojina. Putem njege šuma dobivamo znatne količine drvne mase za preradu a istovremeno omogućujemo kvalitetnim stablima povoljnije uvjete za njihov rast a u mješovitim sastojinama se povećava i prirast. Samo u Slavoniji i Baranji od ukupno 300.000 ha šuma imamo sastojina do 40 godina starosti 37!°/» a onih od 40—60 godina 23%. To su površine gdje bi se zahvatima njege (u ovom slučaju čišćenjem i proredi van j em) dobile znatne količine drvne mase posebno za kemijsku preradu. Da bi se uspješno i rentabilno obavio taj posao bila bi potrebna ulaganja za ceste. Osim toga trebalo bi rješiti i nesklad koji se često puta javlja između stvarnih inteziteta i onih nerealnih, malih koji su često puta upi 415 |