DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 31     <-- 31 -->        PDF

nim sastojinama permanentno obnavlja. Mislim da će se svi složiti s konstatacijom
da nije ni malo razumno srušiti ili zatvoriti tvornicu baš u onom momentu
kad najbolje i najvrijednije proizvodi.


Na kraju bi htio još jednom istaknuti opće poznatu činjenicu da naše prirodne
sastojine predstavljaju ogromnu rezervu o kojoj trebamo voditi računa
kad govorimo o deficitarnosti drvne mase. Ta se rezerva može iskoristiti isključivo
stručnim i na šumarskoj znanosti fundiranim intezivnim gospodarenjem.«


3. Slavko Horvatinović izložio je stanje i djelovanje šumarske inspekcij
e u SR Hrvatskoj te okolnosti koje sprečavaju punu njezinu djelotvornost.
Uvodno govornik naglašava, da je šumarska inspekcija, kao i ostale inspekcije,
organizacija od posebnog društvenog interesa vršeći nadzor o provođenju propisa
te čuvajući društveni sistem pomaže razvoju našeg socijalističkog društva.
Služba inspekcije ima izvor u Ustavu te je prema tome obavezna a ne fakultativna
djelatnost. To dalje znači, da svaka općina mora imati organiziranu i šumarsku
inspekciju, kojoj je zadaća nadzirati provedbu zakonskih propisa ne
samo iz područja šumarstva (Zakona o šumama, o sjemenarstvu, zaštiti šuma i
dr.) nego i lovstva te zaštite prirode.


Nažalost usprkos odredbi Ustava kao i Zakona o šumama stanje šumarske
inspekcije u općinama je »vrlo, vrlo loše«. Od 113 općina u SRH samo 22 općine
imaju, da je tako nazovemo, normalnu, 60 općina formalnu a 31 općina uopće
nema nikakve šumarske inspekcije. Kao formalno organiziranu inspekciju smatramo
onu u kojoj jedan inspektor djeluje i na šest općina, a istodobno je i
inspektor zajednice općina, dakle i drugostepena inspekcija! Horvatinović posebno
upozorava na stanje šumarske inspekcije na području Zajednice općina
Split (u Dalmaciji) na kojem od 22 općine samo 3 imaju organiziranu i šumarsku
inspekciju. Ako se k tome doda da na većem dijelu tog područja nema ni šumarske
organizacije onda je situacija jasna. Kako može biti onda govora o uzgoju
šuma te, posebno, o zaštiti od požara, koji su na tom području najčešći i najveći.
»Na tu činjenicu posebno upozoravamo cijelo društvo, jer s takovom organizacijom
šumarstva (gospodarenje i inspekcije), kakova je danas u Dalmaciji
nikako ne možemo biti zadovoljni.«


Nadalje, ni djelatnost inspekcije ne zadovoljava, jer ne koriste sva ovlaštenja,
koja joj daju navedeni zakonski propisi te je bila više preventivna nego
represivna. Tako je u prošloj godini po svim navedenim Zakonima šumarska
inspekcija podnijela 738 prijava za prekršaj, samo 19 za privredni prijestup te
49 za krivična djela i to uglavnom za privatne posjednike šuma ili pilana.


Osnovni problemi šumarske inspekcije su trojaki: organiziranost, ograničene
mogućnosti djelovanja zbog nerješenih suštinskih pitanja u šumarstvu o čemu
je danas govoreno te životni standard šumarskih inspektora.


Naprijed izloženo stanje organiziranosti šumarske inspekcije u općinama iz
dana u dan je sve lošije i lošije i sva nastojanja republičke inspekcije za održavanje
i osnivanje šumarske inspekcije u općinama ne daju nikakove rezultate.
Prema tome šumarska inspekcija kao cjelina ne može izvršiti funkciju koja
joj je namijenjena i Horvatinović smatra, da bi u zaključke današnjeg savjetovanja
trebalo ući i to, da su općine dužne osnovati šumarske inspekcije i to u
dalmatinskom dijelu radi preventivnog djelovanja, a u unutrašnjosti i radi nadzora
o provođenju odredaba gospodarskih osnova.


417