DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Druga grupa problema u radu šumarske inspekcije proističe iz nerješenih pitanja u šumarstvu, radi kojih smo se danas i sastali, je neprovođenje Zakona o šumama tj. nedonošenje odluka o šumsko-privrcdnim područjima, o reprodukciji, o osnovnim organizacijama, o renti, o kršu, o privatnim šumama, itd. Dok se ne donesu ti propisi ni šumarska inspekcija ne može djelotvorno djelovati, jer može samo utvrditi da to i to nije u skladu sa Zakonom, ali dalje više ništa ne može poduzeti. Dakle, kada se provedu sve odredbe sadanjeg Zakona o šumama, a koji je na snazi već tri godine, tada će se moći i od inspekcije tražiti, da ona u cjelosti vrši svoju djelatnost. Treća grupa pitanja je životni standard šumarskih inspektora. Pojedini inspektori imaju i do 50% manja primanja od inženjera u organizacijama udruženog rada na istom području, u istoj općini (npr. 7—8000 dinara mjesečno prema 15 — 20000 dinara), pa kakvo može biti djelovanje takvog inspektora? Posljedica takvog stanja je negativna selekcija kadrova u šumarskoj inspekciji i smanjenje broja inspektora, koji odlaze na bolje plaćena radna mjesta. Stoga je situacija 1979. godine bila lošija nego 1978, a ove će godine biti vjerojatno lošija nego 1979. Stoga je nužno, da se nešto napravi i za poboljšanje standarda ovih radnika. O tome je Republički inspektorat predložio Izvršnom vijeću Sabora poseban izvještaj o kojem su predloženi i zaključci u tom smislu. Zatim je Horvatinović iznio »nekoliko svojih razmišljanja i razmišljanja inspektora o današnjoj situaciji u šumarstvu«. Neki postavljaju pitanje, da li neizvršavanje odredaba Zakona o šumama o organizaciji i dr. smeta šumarstvu ili ne, odnosno, da li je to samo formalno ili i suštinsko pitanje. Što više, pojedini drugovi na odgovornim položajima smatraju, da je to više formalno nego suštinsko pitanje. Međutim, to je suštinsko pitanje, a pogotovo kada se uzmu zajedno, i bez njegovog rješavanja postojeće stanje direktno nanosi štetu cijeloj grani šumarstva i šumama kao dobru od općeg interesa i njihovoj ulozi u zaštiti čovjekove okoline. Za podkrjepu toga Horvatinović iznosi stanje s gospodarskim osnovama. Gospodarske osnove izrađivane su, a i danas se izrađuju, pod pretpostavkom, da je gospodarska jedinica dio šire cjeline tj. ne samo šumarije — OOUR-a nego šumsko-privrednog područja, područja radne organizacije te se reprodukcija, prosta i proširena, kao i potrajnost prihoda osiguravaju na širem području od OOUR-a — Šumarije. Prema tome u gospodarskoj osnovi ugrađeni podaci i zadaci koji se svi odnose na cijelo gospodarsko područje i radnu organizaciju a ne samo šumariju. Današnja stvarnost naprotiv je takva, da radna organizacija postoji samo formalno a OOUR-i zapravo međusobno i nemaju drugih odnosa osim zajedničkih službi. To ima za posljedicu da »bogate« šumarije tj. šumarije sa za sječu dozrelim sastojinama, s vrijednom vrsti drveća i povoljnijih uslova iskorišćivanja, imaju velike prihode i mogućnosti većih investicija, visokoga standarda radnika i da pomažu društveno-političke organizacije. »Siromašniji« OOUR-i tj. oni s manjim etatom i drugim nepovoljnim uslovima a s velikim obavezama za reprodukciju šuma ne mogu izvršavati odredbe gospodarske osnove o obnovi i uzgoju šuma iako su primanja i standart radnika pri dnu grane šumarstva. Posebno je loše, ako takvi OOUR-i pokušavaju u standardu slijediti bogatije šumarije, pa se u tom slučaju odredbe gospodarske osnove nikako ne provode, već se vrše forsirane sječe, ne vodi se briga o pošumljivanju, već se kreće putem devastacije šume. Neki OOUR-i dobivaju znatna sredstva kada se 418 |