DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
šumsko zemljište isključuje iz proizvodnje zbog elektrovoda i si. a nemaju mogućnosti (zemljišta) da se novac uloži u pošumljavanje nego leži kao depozit i gubi na vrijednosti. Tako se ova sredstva ne koriste za pošumljivanja novih površina, a što je intencija odnosne odredbe Zakona o šumama, iako drugi OOUR-i vape za novcem. »Takva je situacija sa stanovišta općeg interesa nedopustiva i društvo može postaviti pitanje, da li je u ovakovim slučajevima naknada uopće opravdana«. »U izvršenju nadzora nad provedbom Zakona o šumama navedeni slučajevi dovode šumarske inspektore u nedoumici i pitaju se, kako da postupe? Bogati OOUR-i štite svoja prava, pozivajući se na Ustav i Zakon o udruženom radu i drugo, a siromašni OOUR-i ne izvršavaju ni osnovne odredbe gospodarske osnove, ne vrši se obavezna prosta reprodukcija, dakle u jednom dijelu naših šuma vrši se devastacija. Nemojmo to shvatiti kao široku pojavu, nego tek u jednom dijelu, ali je nedavno drug Bilić, predsjednik Sabora, na Plitvičkim jezerima javno i glasno rekao, da šumari vrše devastaciju šuma. Iz navedenih razloga u ime šumarskih inspektora izjavljujem, da postojeće stanje nije dobro za našu šumarsku privredu i da je potrebno provesti odredbe Zakona o šumama po bilo kojoj varijanti ili bilo po kojem prijedlogu.« 4. Branimir Prpi ć govorio je o planiranoj društvenoj akciji pošumljivanja, pozivajući se na prikaz u podijeljenom »Zborniku radova Savjetovanja«. Prpić konstatira, da je šumsko-proizvodni kompleks onaj, koji će bez sumnje, podnijeti najveći teret, ali troškove planirane akcije ne će moći podnijeti sam, pa ni s drvno-prerađivačkim kompleksom. Stoga je nužno da se financijska konstrukcija zaokruži i uz sudjelovanje drugih, a u nacrtu Zaključaka ovog Savjetovanja dane su dvije alternative: 1. sredstva za ova pošumljivanja trebala bi se osigurati društvenim dogovorom svih onih, koji imaju koristi od šume dakle vodoprivreda, elektroprivreda, cestovni promet itd., a ne bi trebalo isključiti ni društveno-političke zajednice, prvenstveno općine; 2. druga je alternativa formiranje fonda udružene samoupravne privrede, koja koristi šumu. Tu, dakako, u prvom redu ulazi šumarstvo, zatim prerada drva itd. U toku daljnjeg izlaganja Prpić navodi površine koje bi se mogle i trebale privesti šumskoj proizvodnji. One u SR Hrvatskoj iznose najmanje 700 000 ha, od čega je 500 000 ha »vrlo interesantno«, jer se pošumljivanjem mogu postići veliki efekti. Od tih 500 000 ha nalazi se 200 000 ha u dravsko-savskom međurječju, 100 000 ha na Baniji i Kordunu, 200 000 ha u Lici te 200 000 ha u mediteranskom i submediteranskom području (od Istre do Dalmacije). U ovom posljednjem području proizvodnja drva manje je značajna a veći mu je značaj za turistički promet. Planirano je, da akcija pošumljivanja krene 1981. godine, ali uz uvjet osiguranja financijskih sredstava, a u ovoj godini obavile bi se nužne pripreme. Pošumljlvanje bi bilo permanentno ili u tri maha, u proljeće, tijekom ljeta i na jesen uz pomoć omladine, Armije i drugih građana. 419 |