DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 35 <-- 35 --> PDF |
njih bi se trebalo osigurati smještaj omladinaca, koji u primorskom dijelu može biti i pod šatorima. Sve radove izvršavali bi planski i u dogovoru sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu. Također smo prišli proširenju potpisanog društvenog dogovora o omladinskim radnim akcijama sa šumarima, koji bi nam bili direktna veza na nivou republike i federacije. Govornik nadalje preporuča, da se koriste iskustva iz rada omladinskih brigada u drugim Republikama (Srbiji, Makedoniji), gdje takve akcije traju već tri, četiri godine. Behin je također naglasio, da su do sada omladinske brigade bile vrlo aktivne u jadranskom području na zaštiti šuma od požara, kao i da su već razmišljali u uključivanje omladine u radove na njezi šuma. Na kraju je izrazio mišljenje, da ne bi trebalo stvarati nove organizacije nego koristiti već postojeće (izviđače i dr.) i tako ih pokrenuti na akciju i dati im prostor za rad. 6. Prof. dr Đuro Rau š govorio je o proizvodnji i korišćenju drva u SR Hrvatskoj, nužnosti reonizacije površina namjenjenih kako poljoprivrednoj tako i šumskoj proizvodnji te o provedbi odredaba Zakona o šumama o osiguranju sredstava za proširenu reprodukciju u šumarstvu. Prof. Rauš naglašava, da se proizvodnji i korišćenju drva u SR Hrvatskoj ne posvećuje dovoljna pažnja te se, što više, bahato odnosimo prema korišćenju drva i proširenoj reprodukciji. U svijetu se više uopće ne govori o korišćenju trupaca i tehničkog drva nego o korišćenju cjelokupne biomase proizvedene u šumi. Nama se, navodno, ne isplati korišćenje cjelokupne biomase stvorene pomoću sunca, oborina hraniva u tlu i ljudskog rada. Kako to može biti, da se drvna masa stvarana 50, 100 i više godina sada ne isplati koristiti? To ukazuje na činjenicu, da u našoj računici nešto nije u redu. Nama se ne isplati izrađivati ogrjevno i sitnije drvo, a u svijetu se kose šikare i močvare i materijal se koristi u energetske svrhe zamjenjujući, kako je već rekao Prof. dr Klepac i do 10% nafte! Prof. Rauš posebno se osvrnuo na naš odnos prema hrastovini , na koju bi trebali gledati kao što se danas gleda na crno zlato, na naftu. Doći će vrijeme, kada će se hrastovina plaćati suhim zlatom. Naša hrastovina jedinstvena je na svijetu i ima monopol na tržištu, a trošimo je nerazumno. U toku daljnjeg izlaganja Prof. Rauš naglasio je nužnost, da se izvrši reoni zacija površina na one koje će se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji te one za šumsku proizvodnju. O tome treba posebno voditi računa u sklopu hidrome lioracija i sve one površine, koje nisu povoljne za poljoprivrednu proizvodnju treba ih meliorirati za proizvodnju drva, za podizanje novih šuma. Nedopustivo je, naglašava Prof. Rauš, da ni nakon protekle tri godine od donošenja Zakona o šumama nije još donesen Zakon za reprodukciju šuma ü društvenom vlasništvu (čl. 65, st. 3) i smatra, da krivicu snosi i društvo, koje ne vodi dovoljno računa o šumskom fondu i o korišćenju drvne mase. Za današnje stanje veliku odgovornost snosi i Komitet za poljoprivredu i šumarstvo, jer se traži samo što veći efekat koji se dijeli na ljude. Na taj način, doduše, povećava se standard pojedinaca ali ne i standard društva kao cjeline. Šumar 421 |