DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
stvo, drvna industrija i znanost trebaju se naći na zajedničkom poslu i naći zajednički interes, jer bez toga nema napretka. Društvu ne smije biti svejedno koliko se izdvaja za proširenu reprodukciju i da li se ta sredstva namjenski troše. Stoga bi trebalo najkasnije do kraja godine donijeti Zakon o proširenoj reprodukciji kao i provesti u potpunosti ostale odredbe Zakona o šumama ili ga anulirati (Zakon o šumama) i donijeti novi. Svoj govor Prof. Rauš završio je podrškom svih predloženih zaključaka, koji rezultiraju iz ovog Savjetovanja. 7. Ing. Oto Ž u n k o konstatira, da je na desetak savjetovanja održanih posljednjih 30 godina doneseno mnogo lijepih zaključaka o povećanju proizvodnje, o uvođenju vrsta brzog rasta i dr., ali o zaštiti šuma od požara gotovo se i ne spominjemo. Zaštita šuma od požara nije gotovo spomenuta ni u materijalima ovog Savjetovanja kao ni u materijalima Republičkog komiteta i Republičkog zavoda za plan. Ali sva financijska sredstva i napori uloženi u proizvodnju ne će polučiti svrhu, ako se ništa ne poduzme na planu zaštite od požara. Ta u posljednje tri godine bilo je 611 šumskih požara koji su opustošili površinu od 18030 ha, od čega oko 7000 ha šuma četinjača. Od toga oko 30% površina otpada na kopneni dio Hrvatske, a 70% na Kraški. Stoga predlaže, da se u zaključke ovog Savjetovanja ugradi sljedeći tekst: »— Da bi se postigli zacrtani ciljevi ovog Savjetovanja i svih ostalih mjera koje se predlažu, potrebno je uvoditi modernu i savremenu tehnologiju u izvedbi šumsko-uzgojnih radova a isto tako poduzeti i sve moguće napore na kompleksnoj zaštiti šuma«. 8. Mr inž. Mirko Andraše k u svom oduljem govoru posebno je inzistirao na provedbi odredbi Zakona o šumama iz 1976. godine te predložio niz dopuna konceptu Zaključaka ovog Savjetovanja. »Zaključci trebali bi biti u neku ruku i uputstva za akciju«, naglaša Mr Andrašek i nastavlja, »komisija za Zaključke treba navesti točno i nosioce zadataka te rokove u kojem ih treba izvršiti«. Tko je, npr., odgovoran, da još nije donesen Društveni dogovor o šumskoprivrednim područjima, iako je on izrađen već prije dvije godine, a isto tako ni prijedlog Zakona o reprodukciji u šumarstvu već godinu dana dovršen ne nalazi se na putu ozakonjenja. Nadalje Mr Andrašek moli, da se u dopune Zaključci preciznijom formulacijom u sljedećim točkama: — U t. 1. da se, u skladu sa zaključcima Savjetovanja SITŠDI Jugoslavije održanom na Tari 1980. god., a koji su u stvari međurepublički dogovor, zatraži, da stopa investicija u šumarstvu po prilici bude jednaka njegovom učešću u društvenom proizvodu tj. da se današnji stopa od 6% smanji na 1,6%. Nadalje da se zatraži od društveno-političkih zajednica podsticaj za korišćenje bankarskih kredita za gradnju cesta, koje su, uz problem šumskog radnika, najvitalniji problem šumske proizvodnje, a također i investicijama za osiguranje visoke tehnologije, bez koje se ne mogu provesti »naše ambicije«. Također je nužno, da se međurepubličkim dogovorom utvrdi postotak sredstava za šumarstvo iz međunarodnih kredita. 422 |