DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 40 <-- 40 --> PDF |
radne šumarske organizacije i Republika i čeka se potpis četvrtoga — Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na području krša. Za osnivanje te Zajednice izvršene su pripreme odnosno suglasile se Zajednica općina Split i organizacije u Lici, ali nema suglasnosti područja Zajednica općina Rijeka. Naime, u Rijeci postoji tendencija za osnivanje regionalnih SIZ-ova, dok mi smatramo, da nema nikakvih prepreka za osnivanje jedinstvenog SlZ-a, koji bi se sastojao od regionalnih OSIZ-a. Prgin je, nadalje, naglasio, da će se planovi pošumljavanja moći izvršiti samo uz pomoć mehanizacije (bušilicama, svrdlima), koje imaju i preko deset puta veći dnevni učinak prema kopanju jama ručno (tj. 600—700 prema 50, 60 ručno). Međutim je problem nabava bušilica, koje se mogu kupiti samo za devizna sredstva i postavlja pitanje, kako ih osigurati. Uostalom to i nisu tako veliki iznos, oko 50 milijuna deviznih dinara, kojim bi se mogle pokriti potrebe. Bez obzira na poteškoće akcija pošumljavanja na području Zajednice općina Split pokrenuta je kako sa strane Socijalističkog saveza tako i Društva radnih šumarskih organizacija. U cilju popularizacije ove akcije predloženo je, da se osnivaju gajevi u čast predsjednika Tita i smatra, da se taj prijedlog prihvati i na ovom Savjetovanju. Kao treće, Ing. Prgin iznio je problem investicija za iskorišćivanje šuma. Konkretno, na Svilaji postoji mogućnost eksploatacije 2—300 000 m3 drvne mase. Za iskorišćivanje ove drvne mase zainteresirane su i šumarske radne organizacije i drvne industrije, ali su potrebna sredstva za nužne investicije. Postavlja se pitanje, gdje ih nabaviti? Od udruženog rada, banaka i na koji način. Mi smatramo da radne organizacije imaju sredstva koje bi mogle udružiti ali bi trebalo ne samo »načelno nego konkretno razgovarati, da se vidi tko, koje radne organizacije imaju sredstva i na kom nivou udružiti, pod kojim uvjetima, uz koju kamatnu stopu, kakve kreditne odnose uspostaviti, za koje objekte« i smatram da bi na osnovu takvih analiza moglo se ostvariti udruživanje u smislu u kojem govorio i Ing. Puškar. 12. Prof. Dr Branko Kralji ć započinje raspravu upućivanjem na svoj članak objavljen u gumarskom listu br. 9—10/79. »AKTUALNI EKONOMSKO-FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI PROBLEMI U REPRODUKCIJI ŠUMARSTVA«. U tom članku — referatu obuhvaćena je problematika financiranja jednostavne i proširene reprodukcije, financiranje gradnje stalnih šumskih prometnica, problematiku odvajanja ekstra dohotka (rente) u šumarstvu te problematiku organizacije šumarstva u Jugoslaviji. U toku svog izlaganja Prof. Kraljić naglasio je, da »šuma nije samo dar sunca nego i smišljenog djelovanja čovjeka« i zadržao se na dilemi da li troškova jednostavne reprodukcije računati po vrijednost drvne mase u šumi na panju ili po pojedinim drvnim sorimentima. tj. po tržišnim cijenama. Kraljić smatra, da je ispravno jedino opterećivanje pojedinih sortimenata tj. ogrjevno drvo manje, a, na primjer, furnirsko više (tj. uz jednak % opterećivanja nap. O.P.), jer će se time izbjeći, da se na vrijednijim sortimentima uvijek zarađuje, a na ogrjevnom drvu gubi. 426 |