DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Završavajući ove dijelove svoje rasprave Prof. Kraljić se pita, zašto o tome nisu doneseni odgovarajući propisi (Zakon o reprodukciji šuma) iako je sve već dogovoreno pred godinu i više dana? Prelazeći na problematiku organizacije u šumarstvu, Prof. Kraljić doslovce kaže: »Imao bih smjelosti da kažem, da oni isti ljudi, koji su bili nestručnjaci a nagovorili su Šumarije da se proglase osnovnim organizacijama udruženog rada sada optužuju, što su se Šumarije zatvorile same u sebe, što pustoše šume, itd. Znači tu nema nikakve odgovornosti«. Konstatirajući, da se danas organiziranje teži prema zaokruženim šumsko-prerađivačkim kompleksima, »koji put sam već prije 28 godina (u knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«) naznačio kao ispravan«, u kojem, međutim, mora s 1000% biti osigurana jednostavna reprodukcija, »jer otići u konkubinat nerašćišćenog miraza ... znači, dozvoliti da se obrsti šuma«. Pozivajući se dalje na »najstariju tradiciju u šumarstvu i preradi drva u Hrvatskoj« u odnosu na druge Republike, Kraljić postavlja pitanje, tko to koči, da su rezultati, posebno u proširenoj reprodukciji, slabiji nego u drugim Republikama? Da li je »krivnja na nerazumijevanju ili na nepoznavanju stvari? Konstatiram, da je potrebno više odgovornosti, više reda i da se naše samoupravljanje mora naučiti da djeluje na vrijeme, organizirano, bez anarhoidnih tragova, jer je to preskupo, i ako tako dalje bude, imat ćemo stabilizaciju kao zakonomjernost. To ne bi bilo dobro, bila bi to negacija onoga, što mora da bude, rad i plan na znanosti osnovan«. »Na kraju saopćio bih Vam kuriozitet«: Jedna Šumarija s hrastovim šumama siječe na 16 sječina. Od tih 16 sječina samo na 3 imaju pozitivan financijski rezultat, na 5 sječina osigurana je jednostavna reprodukcija a na 8 sječina nakon pokrivanja troškova sječe i izrade sortimenata ne ostane ništa za troškove transporta. Sve to uz činjenicu, da se mimoilaze odredbe JUS-a. Dakako, da Šumariji ne ostaje ništa ni za proširenu reprodukciju. »Međutim, ona bi mogla 16 puta više zaraditi, da mjesto na 16 radi na jednoj sječini«. To joj nije moguće, jer se moraju zaposliti radnici, što je svakako »lijepa, socijalna stvar« ali ne i ekonomska. Tako se postupa i stoga, da šumarija, kao OOUR, osigura i potrajnost prihoda. Nadalje, hrast bi mogao rasti i do 140 pa i 160 godina i ništa ne bi izgubio na vrijednosti a znamo, da je kod nas manjak najstarijih dobnih i najviših debljinskih razreda. Izuzetak su niske šume, u kojima ne postoji nesrazmjer dobrih razreda! Što je još razlog takvome stanju? Pomanjkanje šumskih prometnica a i moderne mehanizacije (procesora) i postavlja se pitanje, ne može li financijska politika u Jugoslaviji biti toliko širokogrudna i u te svrhe osigurati jeftine kredite? Veliki je nedostatak i pomanjkanje znanstvenih istraživanja u području ekonomike i organizacije u šumarstvu, pa i u drvnoj industriji. Redovno se smatra, da se to može riješiti s jednom ili više sjednica od nekoliko sati, a što je iz osnova pogriješno. Stoga je Prof. Kraljić na savjetovanju DIT-a šumarstva i prerade drva Jugoslavije, koje je nedavno održano na Tari, u svom referatu predložio i plan istraživanja i na tom području u razdoblju od 1981. do 1985. godine, što je i prihvaćeno. 427 |