DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 45     <-- 45 -->        PDF

TEKST ZAVRŠNOG DOKUMENTA SAVJETOVANJA OD 24. VI 1980. GOD.


Na Savjetovanju AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO-
PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE«, koje je održano 24. VI.
1980. g. u Zagrebu u organizaciji IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a
pod pokroviteljstvom RK SSRNH, donesem su slijedeći:


ZAKLJUČCI


1. Zbog ubrzanog razvoja industrije i urbanizacije naše Republike, sve više
dolazi do izražaja značenje šume kao općeg dobra od posebnog društvenog interesa,
a u posljednje vrijeme porasao je značaj šume kao izvora energije i sve decifitarnije
drvne sirovine.
Zbog općeg i sirovinsko-energetskog značenja šumu treba posebno definirati,
kako u sistemskim mjerama tako i u srednjoročnim i dugoročnim planovima
razvoja SRH.
Ovo bi trebalo doći do izražaja i u osnovama društvenog plana Jugoslavije
za razvoj oblasti sirovina u razdoblju 1981—1985. godine u kojemu se šumarstvo
tretira kao sirovinska grana od posebnog društvenog interesa. Ovaj interes je
potrebno definirati u novom srednjoročnom planu.


2. Da se prihvati prijedlog udruženog rada šumarstva i prerade drva prema
kojemu treba, na temelju važećeg Zakona o šumama, donijeti po hitnom postupku
Zakon o sredstvima za reprodukciju šuma za postojeća šumska gospodarstva,
što je od velikog značaja za sređivanje odnosa unutar šumsko-gospodarskih organizacija
i osiguranja sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma.
3. Da se pokrene postupak izmjene i dopuna Zakona o šumama radi potpunijeg
reguliranja cjelokupnih odnosa u šumarstvu, a posebno zbog:
— osiguranja nužno potrebnog dijela sredstava za proširenu biološku reprodukciju,


— utvrđivanja dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih
i drugih izuzetno povoljnih uvjeta rada,
— uspostavljanja normalnog gospodarenja u privatnim šumama uz njihovo
uključivanje u društvenu plansku proizvodnju,
— uspostavljanja odgovarajućih uvjeta za organiziranje i financiranje zaštite
i unapređenja šuma na kršu.
4. Da se energično inzistira na striktnom sprovođenju odredaba važećeg Zakona
o šumama, kako se ne bi umanjio potencijal šume kao prirodnog resursa.
5. S obzirom na potrebe za drvnom sirovinom i energijom te povećanim interesom
za opće korisne funkcije šume s jedne strane i velikih neiskorišćenih
431




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 46     <-- 46 -->        PDF

površina apsolutnog šumskog zemljišta s druge strane, potrebno je pristupiti
društvenoj akciji pošumljavanja.


Postoje sirovinske i druge potrebe da se godišnje pošumi od 1S.000 do 20.000
ha. Kako šumarstvo i prerada drva nisu u mogućnosti da sami osiguraju sredstva
za ova pošumljavanja, predlaže se, na temelju Ustava i člana 579. Zakona


o udruženom radu, da se zaključi Društveni dogovor o pošumljavanju neobraslih
šumskih površina u SRH. Osim udruženog rada iz šumsko-prerađivačkog kompleksa
potrebno je da se u ovaj Društveni dogovor uključe: Sabor SR Hrvatske,
Zajednice općina, Republičke samoupravne interesne zajednice za vodoprivredu,
Zajednice elektroprivrednih organizacija SRH, Republička konferencija
SSRN Hrvatske, Republička konferencija SSO Hrvatske, Savez inženjera i tehničara
šumarstva i industrije drva Hrvatske i Opće udruženje šumarstva, prerade
drva i prometa Hrvatske i drugi.
Učesnici dogovora bi se obavezali da će ulaganjem rada i sredstava te ostalim
potrebnim radnjama u razdoblju od 1981—1985. godine pošumiti dogovorenu
površinu, a najmanje 75.000 ha.


Ako ne bi uspjelo osiguranje sredstava za pošumljavanje putem društvenog
dogovora predlaže se formiranje Fonda samoupravne privrede šumsko-prerađivačkog
kompleksa u kojemu bi učestvovali svi korisnici šumskog fonda (vodoprivreda,
elektroprivreda i dr.).


Akcija pošumljavanja treba započeti 1981. godine, a u smislu njena pokretanja
izabran je Republički odbor društvene akcije pošumljavanja.


6. Da se pristupi akciji samoupravnog sporazumjevanja između organizacija
udruženog rada šumarstva i prerade drva radi osiguranja sredstava za proširenu
biološku reprodukciju i izgradnju šumskih cesta, kao neophodnog preduvjeta
za osiguranje sirovine organizacijama koje prerađuju drvo, i to prvenstveno
između direktno zainteresiranih.
Obzirom na prekapacitiranost industrije za preradu drva u odnosu na mogućnosti
domaće sirovinske baze, međusobna poslovna suradnja i dohodovno
povezivanje šumarstva i industrije za preradu drva, predstavlja vrlo značajan i
aktualan zadatak. Stabilni međusobni odnosi mogu se zasnivati samo na zajedničkim
naporima u smislu unapređenja šumske proizvodnje te proširenju šumskog
fonda.


Na realizaciji zadataka za osiguranje trajnog i nesmetanog osiguranja sirovinama
prerade drva, udruženi rad šumarstva i prerade drva učinit će maksimalne
napore, pri čemu očekuje punu podršku šire društvene zajednice.


7. Da se podrži SAS o proizvodnji domaće opreme potrebne šumarstvu i suradnja
između industrije za proizvodnju te opreme s organizacijama udruženog
rada šumarstva. Ovu akciju će pokrenuti Opće udruženje šumarstva, prerade
drva i prometa Hrvatske stupanjem u vezu s odgovarajućim općim udruženjem
proizvođača opreme.
8. Za financiranje izgradnje šumskih cesta koje su uvjet otvaranja i iskorišćivanja
šuma te za podizanje plantaža i intenzivnih kultura šumskog drveća
potrebno je šumskoj privredi omogućiti dobivanje kredita pod povoljnim uvjetima
i uz dulji rok otplate (15 godina i 2% kamata).
432




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Povezano s ovim kreditiranjem predlaže se Saboru SR Hrvatske da formira
već spomenuti Fond samoupravne privrede oblasti šumarstva i prerade drva
u kojemu bi s odgovarajućim sredstvima učestvovala Republika Hrvatska te ostali
korisnici šume (vodoprivreda, elektroprivreda, turizam i dr.).


9. U skladu sa stabilizacionim mjerama predlaže se podržavanje liberalizacije
cijena za finalne proizvode drva čija je ponuda veća od potražnje.
10. Podržava se izložena koncepcija plana razvoja šumarstva, prerade drva
i prometa Hrvatske za razdoblje 1981—85. godine, uključujući i izvoznu orijentaciju
koja je predložena od strane Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo
i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske.
11. Da se paralelno s razrješavanjem osnovnih pitanja šumarstva, a prvenstveno
biološke reprodukcije šuma, radi na intenzivnijem procesu udruživanja
rada i sredstava između šumarstva i prerade drva, a eventualno i šire, u smislu
njihova dohodovnog povezivanja. Ovo udruživanje mora biti temeljeno na razvojnim
programima, zajedničkim investicijama te ukupnom prihodu i dohotku.
Povezano s tim podržava se inicijativa međusobnog udruživanja šumarstva
i prerade drva, odnosno prometnih organizacija u odgovarajuće SOUR-e ili Poslovne
zajednice organizirane na interesnoj osnovi.


12. Prometne organizacije specijalizirane za promet proizvoda od drva na domaćem
tržištu i u izvozu (»Exportdrvo« Zagreb, »Upin« Zagreb, »Drvo« Rijeka)
dužne su se dugoročno dohodovno vezati s organizacijama udruženog rada koje
proizvode robu za tržiše, pri čemu se mora osigurati utjecaj organizacija udruženog
rada šumarstva i prerade drva na razvoj prometnih organizacija i usmjeravanje
sredstava koja se ostvaruju na domaćem i deviznom tržištu.
Procesi udruživanja u pojedine reprocjeline šumarstva, drvne industrije i
robnog prometa trebaju se kretati u smjeru napuštanja dosadašnjeg poslovanja
i međusobne suradnje organizacija udruženog rada na temelju nesavladivih ili
manje više stihijskih odnosa na tržištu, a u smislu postepenog prijelaza na više
oblike poslovanja na osnovi zajedničkog prihoda i rashoda.


13. Nužna je intenzivnija suradnja između šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede,
elektroprivrede, turizma, cestovnog prometa, lovstva i drugih korisnika
šume a kroz Zakon o prostornom planiranju i Zakon o korišćenju poljoprivrednog
zemljišta treba što racionalnije valorizirati, održati i povećati bogatstvo šuma.
Kod toga treba voditi računa o stihijskom razvoju urbanizacije te o ekonomskoj
naknadi za oduzete šumske površine, uz obavezno podizanje novih šumskih
površina slične strukture.


Posebnu pažnju zaslužuje šuma u brdsko-planinskim područjima, gdje predstavlja
veliku vrijednost u zaštitnom smislu (zaštita od erozije, reguliranje vodnog
režima, smanjenje snage vjetra i dr.) i gdje doprinosi efikasnosti u općenarodnoj
obrani.


14. Da se između poljoprivrede i šumarstva postigne intenzivna suradnja
kada se radi o promjeni namjene zemljišta. Razgraničenje zemljišta treba polaziti
od namjenske osnove, s time da se obavi stručna i društvena procjena i utvrdi
koja namjena zemljišta je korisnija.
433




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 48     <-- 48 -->        PDF

15. Budući da i dalje traje fluktuacija radne snage u šumarstvu, a posebice
radnika sjekača, potrebno je razmotriti mogućnost poboljšanja uvjeta njihova
života i rada.
16. Da je nužna samoupravna integracija znanstveno-istraživačkog rada u udruženi
rad šum sko-pre radi vačkog kompleksa. Kod toga je potrebno obaviti racionalnu
podjelu i povezivanje, te usklađeno programiranje znanstveno-istraživačklh
zadataka na svim razinama.
ZAKLJUČCI IZVRSNOG VIJEĆA SABORA


»Izvršno vijeće Sabora razmatralo je i prihvatilo izvještaj o radu šumarske i
lovne inspekcije SR Hrvatske za 1979. i prihvatilo ga uz ove zaključke:


S obzirom na stanje u toj oblasti — slaba organiziranost šumarske i lovne
inspekcije, ali i nezadovoljavajući materijalni i drugi uvjeti rada — treba izraditi
i usvojiti konkretan program mjera poboljšanja rada šumarsko-lovne inspekcije.
S tim u vezi obavezuju se sve općine i OOUR-i u oblasti poljoprivrede, šumarstva
i lovstva, da u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, poduzmu potrebne mjere
za poboljšanje uvjeta rada tih inspekcija.«


(Delegatski vjesnik Skupštine SFR Jugoslavije i


Sabora SR Hrvatske, god. VI, br. 149, 10. IX


1980, str. 6).