DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 5 <-- 5 --> PDF |
šum. list 104:391, 1980. OSNOVNE POSTAVKE I PRINCIPI GOSPODARENJA U ŠUMAMA SVIJETA I U NAŠOJ ZEMLJI Prof. dr DUŠAN KLEPAC OPĆENITO Prije dva stoljeća razvila se u centralnoj Evropi šumarska znanost. Možda nije pretjerano reći da je šumarstvo nastalo iz potrebe da se šume ravnomjerno odnosno trajn o uživaju , jer se pokazalo da je potrošnja drva u Evropi bila iz godine u godinu podjednaka. Ta je potrošnja prije rata iznosila oko 300 milijuna m3 drva godišnje. Upravo ta činjenica obrazloženje je za koncepciju tradicionalnog šumarstva koje počiva na prin cip u trajnosti . Dakako, da se ta koncepcija reflektirala u razvoju šumarstva, posebno u uređivanju šuma koje ima zadaću da pomoću gospodarskih osnova planira uživanje šume tako da ono bude kontinuirano, tj. trajno i podjednako. U tom smislu su i prve gospodarske osnove planirale uživanje šuma za 100 godina unaprijed. To se postizavalo pomoću takozvane opće ili generalne osnove sječa. Kratkoročno planiranje, tj. obično za 10 ili 20 godina unaprijed, vršilo se pomoću posebne ili specijalne osnove sječa. Na taj je način bilo osigurano trajno uživanje šuma. Spomenute osnove sječa, osigurale su princip trajnosti. I baš zahvaljujući tom planiranju u šumarstvu, koje mi stručno zovemo uređivanje šuma, mnoge naše šume nalaze se danas u vrlo dobru stanju, premda su neke od njih na dohvat ruke glavnim prometnicama i premda su decenijama i decenijama podmirivale sirovinom drvnu industriju i davale našem društvu oko 4 do 5 milijuna m3 drvne mase a poslije Oslobođenja i više kad smo godišnje sjekli oko 6,5 milijuna m3 drvne mase za obnovu naše zemlje. Pa ipak naše šume, taj prirodni resurs, nije uništen, premda je u pojedinim regijama negdje jače negdje manje iscrpljen. U SR Hrvatskoj tim prirodnim resursom se gospodarilo na temelju gospodarskih osnova tijekom više od jednog stoljeća tako da se on sam obnavljao putem oplodnih i prebornih sječa pod rukovodstvom šumarskih stručnjaka. I u tome leži glavna karakteristika šumarstva, da ono korist i prirodni resurs koji se može sam obnoviti ako se njime pravilno gospodari. Ukratko, šumski fond odnosno drvna zaliha u šumi je- glavnica, koja treba da ostane netaknuta a uživa se samo prirast odnosno kamate. Ta je koncepcija dobro poznata, jer su naši šumarski stručnjaci bili odgojeni baš u tom duhu. Spomenut ću u tom pogledu profesora Đ. Nenadić a jednog od osnivača našeg najstarijeg šumarskog fakulteta. Prof Nenadić je na Šumarskoj Akademiji i Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagre 391 |