DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 5 <-- 5 --> PDF |
šum. list 104:391, 1980. OSNOVNE POSTAVKE I PRINCIPI GOSPODARENJA U ŠUMAMA SVIJETA I U NAŠOJ ZEMLJI Prof. dr DUŠAN KLEPAC OPĆENITO Prije dva stoljeća razvila se u centralnoj Evropi šumarska znanost. Možda nije pretjerano reći da je šumarstvo nastalo iz potrebe da se šume ravnomjerno odnosno trajn o uživaju , jer se pokazalo da je potrošnja drva u Evropi bila iz godine u godinu podjednaka. Ta je potrošnja prije rata iznosila oko 300 milijuna m3 drva godišnje. Upravo ta činjenica obrazloženje je za koncepciju tradicionalnog šumarstva koje počiva na prin cip u trajnosti . Dakako, da se ta koncepcija reflektirala u razvoju šumarstva, posebno u uređivanju šuma koje ima zadaću da pomoću gospodarskih osnova planira uživanje šume tako da ono bude kontinuirano, tj. trajno i podjednako. U tom smislu su i prve gospodarske osnove planirale uživanje šuma za 100 godina unaprijed. To se postizavalo pomoću takozvane opće ili generalne osnove sječa. Kratkoročno planiranje, tj. obično za 10 ili 20 godina unaprijed, vršilo se pomoću posebne ili specijalne osnove sječa. Na taj je način bilo osigurano trajno uživanje šuma. Spomenute osnove sječa, osigurale su princip trajnosti. I baš zahvaljujući tom planiranju u šumarstvu, koje mi stručno zovemo uređivanje šuma, mnoge naše šume nalaze se danas u vrlo dobru stanju, premda su neke od njih na dohvat ruke glavnim prometnicama i premda su decenijama i decenijama podmirivale sirovinom drvnu industriju i davale našem društvu oko 4 do 5 milijuna m3 drvne mase a poslije Oslobođenja i više kad smo godišnje sjekli oko 6,5 milijuna m3 drvne mase za obnovu naše zemlje. Pa ipak naše šume, taj prirodni resurs, nije uništen, premda je u pojedinim regijama negdje jače negdje manje iscrpljen. U SR Hrvatskoj tim prirodnim resursom se gospodarilo na temelju gospodarskih osnova tijekom više od jednog stoljeća tako da se on sam obnavljao putem oplodnih i prebornih sječa pod rukovodstvom šumarskih stručnjaka. I u tome leži glavna karakteristika šumarstva, da ono korist i prirodni resurs koji se može sam obnoviti ako se njime pravilno gospodari. Ukratko, šumski fond odnosno drvna zaliha u šumi je- glavnica, koja treba da ostane netaknuta a uživa se samo prirast odnosno kamate. Ta je koncepcija dobro poznata, jer su naši šumarski stručnjaci bili odgojeni baš u tom duhu. Spomenut ću u tom pogledu profesora Đ. Nenadić a jednog od osnivača našeg najstarijeg šumarskog fakulteta. Prof Nenadić je na Šumarskoj Akademiji i Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagre 391 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
bu predavao uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma preko 30 godina (tj. od 1912—1941) i svake godine svojim studentima isticao stihove Petra Preradovića: »Nije blago ovo naše, Domovine glavnica je Što uživat mi možemo Al´ potrošit ne smijemo«. Eto, to je glavna razlika između ostalih prirodnih resursa kao što su nafta, ugljen, minerali itd. s jedne strane i šume s druge strane. Ovi prvi nemaju svojstva da se obnavljaju za razliku od šume koja to svojstvo ima. I baš u tome je neprocjenljiva vrijednost ali i za društvo velika obaveza da taj prirodni resurs pravilno koristi tako da se on ne uništi nego da se obnavlja. No obnova šuma je gdjekad teška i dugotrajna pa su šumari brzo uvidjeli da obnovu šume treba pomagati . Poznata je deviza francuskog profesora šumarstva PARADA: »Imitirajte prirodu i ubrzajte njezin posao« (»Imiter la nature et hater son oeuvre«). Na taj su način šumari postali ne samo »čuvari šumskog fonda« nego i uzgajivači šuma pa su nastojali obnoviti šume umjetnim putem tamo gdje to nije uspjelo prirodno. Današnje naše vrijedne hrastove i crnogorične šume nisu samo »dar prirode« nego su djelomično i rezultat rada i djelovanja šumarskih stručnjaka. Naši stari šumari odavno su se bavili jednostavnom biološkom reprodukcijom šume kako bi mi to danas rekli suvremenim jezikom Ali bilo je slučajeva da su oni podizali šumu tamo gdje je ona nekad postojala i tijekom vremena bila uništena. Još i danas imponiraju rezultati takvih šumsko-uzgojnih radova kao što je pošumljavanje Senjske Drage, Marjana, Đurđevačkih, Delibatskih pijesaka itd., što je obavljeno pred stotinu i više godina. To je takozvana proširena biološka reprodukcija šuma koja je već odavno došla do izražaja u našoj zemlji i U Svijetu. ULOGA ŠUMA U SVIJETU, EVROPI I JUGOSLAVIJI DANAS I U PERSPEKTIVI Eto, to je bilo nekoliko riječi o razvoju šumarstva s najhitnijim njegovim karakteristikama. Postavlja se pitanje: »Kakva je situacija danas? Kakve su danas koncepcije šumarstva?« Najprije nešto o principu trajnosti. Pred 30 i više godina mislili smo da će drvo biti zamijenjeno drugim materijalima i da će tako suvremeno industrijalizirano društvo trošiti sve manje drva. Međutim, što se pokazalo? Baš obrnuto! Organizacija Ujedinjenih Nacija FAO vršila je u tom smjeru istraživanja u svim regijama Svijeta i došla je do zaključka da je potrošnja drva za industrijsku preradu to veća što je nacionalni dohodak u odnosnoj zemlji veći. Što više, pokazalo se da je krivulja potrošnje kartona i papira paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na taj je način princip trajnosti poprimio progresivni smisao, jer ne samo (kako smo to prije mislili) da ćemo trebati podjednake količine |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
drva, sad je jasno da trebamo i da ćemo trebati sve više i više te sirovine. Organizacija FAO ocjenjuje da će u Svijetu u 1995. godini trebati oko 50% više drva nego 1970. godine. Dok je godišnja sječa u svim šumama Svijeta iznosila 1970. godine oko 2,5 milijarde m3 (50PA> ogrjeva i 50% drva za industrijsku preradu), Organizacija predviđa da će Svijet trebati u 1995. godini 4 milijarde m3 (2,3 milijarde m3 građevnog drva i 1,7 milijarde m3 ogrjeva). Na svijetu ima oko 4.400 miliona ha šuma. Grubo uzevši, 23% od te površine otpada na Latinsku Ameriku, 20% na Sovjetski Savez, 19% na Afriku, 15B/oi na Aziju, 14% na Sjevernu Ameriku, 6% na Evropu i 3% na Oceaniju. Samo mali dio šuma u zemljama u razvoju je produktivan. U nekim regijama Svijeta osjeća se ozbiljni lokalni manjak na drvu. U Zapadnoj Evropi i Japanu nedostaje drva za industrijsku preradu; u nekim zemljama Afrike i Azije prirodne šume moći će podmiriti samo jednu trećinu potreba za ogrjevnim drvom. Imajući pred očima povećane potrebe za drvom, jasno je, da velike rezerve prirodnih šuma u Kanadi i Sovjetskom Savezu nisu neograničene. Bogate i prostorne tropske šume u jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi i Latinskoj Americi mogu postati veliki opskrbljivači drva, ali zato je potrebno primjeniti prikladni sistem uređivanja tropskih šuma i naći tržište za veliki diapazon tropskih vrsta. Prema tome nužno je učiniti daljnji razvoj tehnologije u tim regijama kako bi sadašnje nekomercijalne vrste drveća postale na tržištu tražene. Umjetno podignute šume ili takozvane »Man-made forests« još uvijek nisu došle dovoljno do izražaja s obzirom na povećane potrebe za drvom u Africi, Latinskoj Americi i Pacifičkoj regiji. Ipak ima u Svijetu u tom pravcu ohrabrujućih primjera. U Novoj Zelandiji gotovo sve domaće potrebe kao i izvoz drva podmiruju se iz plantaža. Jedna trećina potrošnje drva u Brazilu i Australiji podmiruje se iz plantaža; Sličan je slučaj u Čileu. Klimatski uvjeti u tropskim regijama Svijeta omogućuje ostvarenje velikih prirasta vrsta drveća brzog rasta tako da se u tim regijama mogu postići 5 do 10 puta veći prinosi nego u šumama umjerenih klimata. Trend svjetske potrošnje drva za industrijsku preradu je spektakularan naročito što se tiče proizvodnje raznih vrsta ploča, kartona, papira itd. Ali ne treba zaboraviti da još uvijek na ogrjevno drvo otpada oko 50% od ukupne godišnje svjetske potrošnje drva. U Africi i Latinskoj Americi oko 9/10 od ukupne potrošnje drva otpada na ogrjev. U Aziji (isključivši Japan) ogrjev čini oko 2/3 regionalne ukupne potrošnje drva; u Evropi ogrijev iznosi oko 1/4 a u sjevernoj Americi samo oko 1/10 ukupne potrošnje drva. Goleme količine ogrjevnog drva koje se troše u Africi i Aziji znače veliko opterećenje za šume tih regija. U nekim dijelovima tih regija krčenje šuma i velike sječe s pretvorbom šumskog u poljoprivredno zemljište je zabrinjavajuće. Ugrožen je ne samo proizvodni šumski potencijal nego je došao u opasnost i zaštitni faktor ljudske okoline, izražen u tim šumama. Zemlje u razvoju imale su do 1970. godine samo 10 miliona hektara umjetno podignutih šuma. Da bi zadovoljile svoje potrebe na ogrjevnom drvu u 1995. godini trebalo bi podignuti — ocjenjuje se — oko 60 miliona 393 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
hektara plantaža. Iz ovog se vidi kako je šumarski problem alarmantan u zemljama u razvoju i). Promatrajući tako šume u svjetskim razmjerima očito se nazire pomanjkanje tog resursa, u toliko više što se potrošnja drva stalno povećava. Grubo uzevši svjetska potrošnja drva svake godine raste za oko 2%. A kako je u Evropi? U svojoj cjelini Evropa nije ni naročito bogata ni naročito siromašna šumama kojih ima oko 141 milijun ha s prosječnom drvnom zalihom od 80 m3/ha i to oko 90 m3/ha crnogoričnih i 65 m3/ha listopadnih vrsta drveća. Potrošnja drva poslije rata u Evropi nije više konstantna ; baš naprotiv ta potrošnja stalno raste pa je već u 1960. godini iznosila oko 340 milijuna m3 a u 1975. skače na iznos od 430 (?) milijuna m3. Što više računa se da će potrošnja drva u Evropi i dalje stalno rasti. Predviđa se da će se potrošnja drva u Evropi povećati u 1980. godini za 31%> a u 2.000 godini za 107% u odnosu na 1968. godinu. Radi ilustracije spomenut ću situaciju u Evropskoj Ekonomskoj zajednici od 8 zemalja (Belgija, Danska, SR Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg i Vel. Britanija). Površina šuma te zajednice iznosi 31,28 milijuna ha s godišnjom proizvodnjom od oko 80 milijuna m3 ili 2,5 mVha. Potrošnja drva spomenute zajednice iznosi oko 200 milijuna m3 godišnje. Deficit od 120 milijuna m3 godišnje Evropska ekonomska zajednica pokriva uvozom. Prema jednoj studiji te Zajednice računa se da će se potrošnj a drva povećati prosječno za 2°/o godišnje tako da bi na koncu 2.000 godine potrošnja drva u Evropskoj Ekonomskoj Zajednici iznosila oko 280 milijuna m3, što bi značilo godišnji deficit od 200 milijuna m3. Pojedine evropske zemlje suočene s takvom situacijom — svjesne da njihove šume neće moći podmirivati potrebe — poduzimaju vrlo intenzivne mjere proširene biološke šumske reprodukcije. Kao primjer spominjem Francusku koja je tijekom posljednjih 30 godina povećala svoju šumsku površinu za oko 3,000.000 ha. Slične se mjere provode u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama, jer se došlo do spoznaje o sve većoj potrebi drva kao sirovine. Citirat ću u tom pogledu engleskog šumara i profesora HILEY-a koji je u svojoj knjizi »Woodland Management« još 1954. godine napisao: »Velika Britanija se danas žuri da poveća šumsku produkciju, jer trebamo više drva a u slučaju eventualnog rata pomanjkanje te sirovine dovelo bi do vrlo ozbiljne situacije. Osim toga, mi imamo teškoće u plaćanju za uvezeno drvo koga trebamo«. Kako vidimo u Svijetu su predvidjeli nestašicu drva pa pored jednostavne i proširene biološke reprodukcije poduzimaju i druge akcije od kojih spominjem npr. bolje i potpunije korišćenje stabala uzimajući u obzir sveukupnu šumsku bio *) Ove podatke sakupio sam na Međunarodnoj konferenciji o nestajanju i krčenju tropskih šuma, posebno u nerazvijenim zemljama. Ta je konferencija održana 12. lipnja 1978. godine u Washingtonu D. C. 394 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 9 <-- 9 --> PDF |
masu . Tako su na pr. u Finskoj organizirali drvnu industriju koja iskorišćuje panjeve i korijenje. U Švedskoj je osnovama jedna nova tvornica celuloze koja iskorišćuje svake godine 450.000 m3 panjevine. U Sovjetskom Savezu se ozbiljno radi na istorišćivanju lišća i iglica posebno kao dodatak stočnoj hrani; U Sjedinjenim američkim državama živo se istražuje unatrag više od 15 godina totalna biomasa stabla, naročito u Institutu zvanom »Complete Tree Institute« (YOUNG, 1974). Takva evolucija dovela je do toga da treba voditi računa o totalnoj šumskoj biomasi, tj. i o onim dijelovima stabla — kao što je panj, kora, grane, grančice i lišć e — koji su do sada činili otpadak. Dakle ti dijelovi stabla koje smo do sada u šumi ostavljali, postaju predmet interesa — kao izvor energije. To je dovelo stručnjake da su jediničnu mjeru u m3 kojom su izražavali drvnu masu stabla zamjenili težinom, tj. kilogramima ili tonama suhe materije, točnije rečeno osušene materije do temperature od 70°C ili 105°C. U tom smislu se danas vrše nova istraživanja koja treba da odgovore na pitanje ne samo koliko jedna šumska sastojina proizvodi drva za pilansku preradu, koliko za celulozu itd. nego koliko ona proizvodi finih grana, kore, lišća, iglica, korijenja i žilja. U tom smjeru u Svijetu ima već nekih rezultata. Spomenuti ću kao primjer Šumarski institut u Francuskoj gdje je PARDE na temelju detaljnih analiza došao do zaključka da bi se uz spomenuto kompletno korišćenje šumske biomase moglo u budućih 30/ 40 godina u Francuskoj uštediti oko 10"/» sadašnjeg uvoza nafte. Ali nemojmo zaboraviti da je to medalja sa dvije strane: ako ćemo iz šume sve izvoziti, onda će je trebati gnojiti. U Evropskoj Ekonomskoj Zajednici ozbiljno se proučava problem kako smanjiti veliku negativnu trgovinsku bilancu uzrokovanu godišnjim uvozom od 120 milijuna m3 drva. Drvo je poslije nafte najglavniji faktor negativne trgovinske bilance spomenute zajednice. Prema jednoj studiji postoji mogućnost da se u Evropskoj Ekonomskoj Zajednici u kraćem roku (od oko 10—15 godina) poveća sadašnja šumska proizvodnja za 37,5°/» ili za 30 milijuna m3 različitim mjerama kako slijedi: — intenzivnije sječe prezrelih stabala .... . 10 milijuna m3 — korišćenje panjeva, granja i žilja ..... . 9 milijuna m" — korišćenje pilanskih odpadaka 4 milijuna ms — korišćenje starog papira 7 milijuna m3 Ukupno: 30 milijuna m8 U duljem roku, tj. negdje na početku 21. stoljeća spomenuta studija predviđa povećanje šumske produkcije čak za 125 milijuna m3, dakako, uz velika ulaganja za proširenu biološku šumsku reprodukciju. Kako vidimo od evropskih će se šuma u budućnosti tra žiti veća proizvodnja drva za mehaničku i kemijsku pre radu . No pored toga ne treba zaboraviti da indirektne koristi evropskih šuma sve više i više dolaze do izražaja. Sve veći broj šuma u Evropi poprima rekreativni, estetski i zaštitni karakter te se čuju glasovi da će u budućnosti evropske šume u većini slučajeva promijeniti svoju ulogu, tj. da će mnoge sadašnje gospodarske šume postati rekreativni, turistički i zaštitni objekti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U industrijskoj ekspanziji Evrope indirektne koristi mnogih evropskih šuma danas već premašuju vrijednost koja se dobiva od prirasta drvne mase tih šuma. Tako na pr. u Zapadnoj Njemačkoj procjenjuju da je vrijednost općekorisnih funkcija tri i više puta veća od vrijednosti prirasta drvne mase. To naročito dolazi do izražaja u okolici industrijskih aglomeracija i velikih gradova gdje se djelovanje šume pokazalo vrlo korisno za reguliranje režima voda i vodotoka, za održavanje čistoće i svježine zraka, za smanjivanje radioaktivnih taloženja, za odmor i rekreaciju itd. itd. Danas šumari proučavaju osim ekonomske i druge funkcije šume, ekološku i socijalnu. Spomenut ću samo neke: Zahvaljujući procesu fotosinteze šuma obogaćuje zrak kisikom i tako ga pročišćuje i osvježuje. Jedan hektar šume može za vrijeme vegetacijske periode fiksirati iz zraka 6 do 10 tona ugljičnog dioksida i osloboditi 12 do 20 tona kisika obogaćenog eteričnim uljima. Šuma apsorbira i filtrira veliku količinu prašine; procjenjuje se da jedan hektar šume može zadržati oko 30 do 80 tona prašine godišnje. Šuma ublažuje buku. Dosadašnja iskustva govore da jedan zeleni pojas, širok 50 metara, može smanjiti buku za 20 i više decibela. Šuma smanjuje razlike između dnevnih i noćnih temperatura zraka; u šumi je po danu temperatura zraka niža za oko 1 — 4°C nego izvan nje. Vlažnost zraka u šumi je veća nego izvan nje. Ljeti je na pr. vlaga zraka ispod borovih stabala veća za oko 4%, ispod smrekovih za oko 9V» a ispod bukovih za 10%>. Šuma apsorbira i filtrira sunčanu radijaciju, upija jedan dio oborina, transpirira vodu u atmosferu, smanjuje evaporaciju iz tla i na taj način stvara šumsku mikroklimu. Kakva je situacija u SFR Jugoslaviji? Što se tiče nacionalnog dohotka on je također u Jugoslaviji u stalnom porastu. Prema tome je jasno, da će i Jugoslavija — kao evropska zemlja — slijediti evropski trend potrošnje drva za industrijsku preradu. Jasno je da će se i od jugoslavenskih šuma tražiti da u budućnosti pokrivaju sve veće potrebe na drvu za industrijsku preradu. To naročito vrijedi za potrošnju drva za celulozu i papir. Kako pripadamo među zemlje s vrlo malenom potrošnjom papira, može se pretpostaviti da će porast potrošnje papira u Jugoslaviji slijediti u najmanju ruku tok svjetskog porasta od 4,7°/». Jugoslavija učestvuje u evropskom stanovništvu s nekih 5°/o. Što se tiče šuma, naša zemlja participira u šumskoj površini Evrope također s oko 5°/o. U drvnom fondu Evrope učešće naše zemlje sa oko jednu miliardu m3 drvne mase (oko 1/3 crnogoričnih i oko 3/4 listopadnih vrsta) iznosi oko 7%. No dok je evropski prosjek za drvni fond oko 80 m"/ha, analogni jugoslavenski prosjek je znatno veći, jer prelazi brojku od 100 mVha. Alipogodišnje m prirastu od svega nekih 2,1 m3/ha Jugoslavija se nalazi u donjem dijelu ljestvice produktivnosti evropskih šuma. Ako se uzme u obzir da je godišnji prirast u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji oko 4 m3/ha, onda s obzirom na naše ekološke uvjete možemo reći da su jugoslavenski šumski kapaciteti samo djelomično iskorišćeni (oko 50%). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prema Statističkom godišnjaku Jugoslavije iz 1979. godine godišnja sječa u svim šumama Jugoslavije zadnjih 5 godina bila je ovakva: Godina Drvna masa u milionima m3 1974. 18.157 m3 1975. 18.602 m3 1976. 18.492 m3 1977. 19.482 m3 1978. 19.714 m3 Ako se takav trend sječe nastavi možemo računati da će u 2.000-toj godini godišnja sječa šuma iznositi oko 27 milijuna m3 drvne mase a vjerojatno i više, jer sam uzeo u obzir samo trend porasta sječe tijekom 5 godina (od 1974—1978). Evidentno je prema tome da će i naša zemlja neminovno slijediti tokove razvoja šumarstva i drvne industrije koji su ovdje izneseni u svjetskim i evropskim razmjerima. Sve u svemu šumarstvo Jugoslavije suočit će se s novim problemima, jer će se od jugoslavenskih šuma u budućnosti tražiti ne samo da podmire povećane potrebe na drvu za industrijsku preradu nego će dobar dio tih šuma poprimiti zaštitni, estetski i rekreativni karakter. U tom smislu uloga i značenje šuma Jugoslavije bit će još veća. ULOGA ŠUMA U SR HRVATSKOJ A sada nešto o šumarstvu SR Hrvatske. Šumska površina Hrvatske iznosi oko 33% ili u apsolutnom iznosu oko dva milijuna hektara. Od toga oko jedan milijun hektara otpada na šume iz sjemena ili takozvane sjemenjače dok su ostalo panjače, degradirane šume i šikare. Prema tome možemo reći da šume u Hrvatskoj rade više manje punim kapacitetom samo na oko 50% šumske površine; na ostaloj površini šume rade kapacitetom manjim od 50%. Svake godine naše šume u Hrvatskoj — ta šumska tvornica bez buke i bez zagađenja okoline — fabricira oko 5 milijuna m3 prirasta bruto drvne mase (odnosno 2,5 m3/ha). Oko 15.000 šumskih radnika se brinu da posijeku taj godišnji prirast. Tako su na pr. u 1978. godini proizveli 4 miliona m3 neto drvne mase (2,3 milijuna m3 tehničkog drva i 1,7 milijuna m3 ogrjeva). Na taj način šume SR Hrvatske opskrbljuju sirovinom drvnu industriju koja svojim proizvodima pokriva domaće potrebe i izvozi. U 1978. godini izvoz proizvoda šumsko-prerađivačkog kompleksa iznosio je 12%, a u 1979. godini preko 17% u ukupnom robnom izvozu Hrvatske. To je vrlo važna činjenica pogotovu ako se uzme u obzir da se taj izvoz može još povećati. Kad bi na ukupnoj šumskoj površini SR Hrvatske sve šume radile punim kapacitetom, tada bi se godišnji prirast mogao povećati od 5 na 6,0 milijuna m3 (odnosno 3,0 m3/ha). Ako k tome uzmemo u obzir da u SR Hrvatskoj imamo oko 6.000 km- površine koje su sposobne za šumske kulture a sada su neproduktivne, onda bi na toj površini — ako se privedu šumskoj 397 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 12 <-- 12 --> PDF |
kulturi — mogli postići još 1,5 milijuna m´ prirasta, što bi značilo ukupno oko 7,5 milijuna m3 godišnjeg prirasta. To bi mogao biti potencijalni godišnji etat koji bi se perspektivno mogao u Hrvatskoj polučiti, dakako, uz određena ulaganja i određene mjere od kojih ću spomenuti samo najvažnije: a) u očuvanim sumama s površinom od oko 1 milijun ha — smanjiti u šumi mortalitet stabala na minimum tako da neto prirast bude jednak bruto prirastu; da se to postigne potrebno je izgraditi gušću mrežu izvoznih putova i drugih prometnica nego što ju imamo danas, tj. približiti se evropskom prosjeku od 25 km/1000 ha. — povećati postotak iskorišćenja drvne mase stabla, tj. otpatke koji danas ostaju u šumi (a iznose oko 10—30% od doznačene drvne mase za sječu) što je moguće više iskoristiti; također potpunije iskoristiti otpatke (oko 30% od oblovine) na pilanama; — poboljšati njegu šuma češćim intervencijama u mlađim i srednjedobnim sastojinama kao i u prebornim šumama; — povećati i poboljšati jednostavnu biološku šumsku reprodukciju; — unaprijediti zaštitu šuma i organizirati bolju borbu protiv štetočinja koji vrlo često smanjuju šumsku proizvodnju. b) na površini od 900.000 ha panjača, degradiranih šuma i šikara trebalo bi — izvršiti pretvorbu (konverziju) degradiranih šuma u sjemenjače; — obaviti konverziju šikara u panjače. c) na površini od 600.000 ha sada neproduktivnog zemljišta trebalo bi izvršiti proširenu biološku šumsku reprodukciju tako da se svako stanište pošumi najpovoljnijim vrstama s poboljšanim genetičkim karakteristikama. To su generalne linije za perspektivni razvoj šumarstva Hrvatske pri čemu treba da istaknem jedan limitirajući faktor — to je vrijeme odnosno duljina produkcijskog procesa. Ono je u šumskom gospodarstvu dugo pa i za vrste drveća najbržeg rasta kao što je na pr. topola, eukaliptus, duglazija te neki borovi iznosi najmanje 20 godina. To znači da bi se godišnji etat od 6 milijuna m3 bruto drvne mase mogao polučiti tek za 20 godina a potencijalni etat od 7,5 mnlijuna m3 bruto drvne mase tek za 40 godina, dakako, uz odgovarajući tempo jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma kao i izgradnje šumskih komunikacija. Ne ulazeći u to kako osigurati sredstva za spomenutu jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma, kao ni u tempo tih ulaganja u pojedinim godinama, želio bih ukazati na još jednu skrivenu rezervu u povećanju šumske produkcije. To su privatne šume kojih u SR Hrvatskoj ima oko 24% s obzirom na šumsku površinu a samo oko 11% s obzirom na drvnu zalihu SR Hrvatske. Radi se o malenom seljačkom šumskom posjedu koji u našoj republici nije uključen u suvremene tokove unapređenja šumarstva. Ne treba |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ići daleko izvan granice naše zemlje; dovoljno je posjetiti slovenske privatne šume, posebno one na Pohorju, da bi se moglo uočiti kako je maleni šumski posjednik povećao šumsku proizvodnju. Nešto slično se može učiniti i u Hrvatskoj ali ne policijskim mjerama nego dobrovoljnim udruživanjem rada i sredstava uz stručnu pomoć šumarskih stručnjaka i materijalnu pomoć društva. Ove mjere razvoja šumarstva neophodno je i nužno poduzeti u SR Hrvatskoj. Ako se u najskorije vrijeme ne pristupi tome poslu vrlo energično, perspektive za naše šume i šumarstvo bit će loše. Zašto? Zato, jer ritam biološke reprodukcije šuma ne slijedi tempo potrošnje drva. To se može vidjeti iz podataka Statističkog godišnjaka Hrvatske (za 1979. godinu) u kome se navodi da su se godišnje sječe u svim šumama SR Hrvatske kretale tijekom zadnjih 10 godina ovako: Godine Mase u milijunima nv 1969. 3.951 1970. 4.091 1971. 4.089 1972. 3.975 1973. 4.112 1974. 4.233 1975. 4.320 1976. 4.293 1977. 4.422 1978. 4.595 Iz tih službenih podataka se vidi da se tijekom zadnjih 10 godina sječa šuma povećala prosječno godišnje za 1,5%>, što je uostalom u skladu s našim očekivanjem jer je SR Hrvatska, odnosno Jugoslavija, evropska zemlja pa je normalno da slijedi tokove razvoja Evrope. Ako se taj trend nastavi, možemo očekivati da će godišnja sječa u SR Hrvatskoj iznositi u 2.000 godini oko 6 milijuna m3. Možda će se to i prije dogoditi! A koliko smo tijekom zadnjih godina pošumljivali u SR Hrvatskoj? Vrlo malo! Što više, dok godišnja sječa ima konstantan trend rasta, izvršena pošumljavanja to ne pokazuju. Grubo uzevši, prosječno godišnje se pošumilo u SR Hrvatskoj oko 4.000 ha od čega otpada oko 3/4 na jednostavnu a oko 1/4 na proširenu biološku reprodukciju šuma a to je mnogo premalo za pokriće rastućih potreba našeg društva. Do sada smo manjak na drvnoj sirovini — koju su neki nazvali »strateškom sirovinom« — pokrivali uvozom trošeći na nju skupe devize2. Ako uvoz prestane, postoji opasnost da degradiramo i uništimo jedan dio šuma uz prometnice koje danas rade punim kapacitetom. Na to smo bili upozoreni još pred 20 godina sa V. Svjetskog šumarskog kongresa u Seattlu — SAD, gdje sam učestvovao i sa kojeg sam zapisao i u svojim radovima u nekoliko navrata isticao poruku tog kongresa. 2 Prema nekim podacima Jugoslavija već danas uvozi oko 2 milijuna prm celuloznog drva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Evo te poruke: »Ako se situacija ne promijeni i ako tempo šumarske ekspanzije ne bude jače napredovao, mnoge će zemlje na svijetu biti osuđene da u toku svog razvoja iskuse tri ozbiljne teškoće. Prvo, nedovoljna opskrba na papiru, građevnom drvu i ostalim šumskim proizvodima djelovat će kao usko grlo u postizavanju boljeg životnog standarda i povećanju nacionalnog dohotka; drugo, smanjenje količine papira, drva i drugih proizvoda, koji će ipak morati biti importirani, znatno će smanjiti devizna sredstva, koja bi morala biti iskorišćena za kupnju dobara prvorazrednih potreba; i konačno, treće, nestašica šumskih proizvoda dovest će do povećanja prekomjerne eksploatacije i uništenja pristupačnih šuma « (GLESINGER, I960.). Ako 20 godina nismo poduzimali potrebne mjere u šumarstvu na koje sam u nekoliko navrata (na javnim skupovima i u literaturi) upozoravao, došao je sada zadnji čas da i SR Hrvatska poduzme energične mjere za unapređenje šumarstva. Na sreću, teškoće koje sam iznio nisu nerješive, jer postoje potencijalne mogućnosti u našoj zemlji — Hrvatskoj — za povećanje proizvodnje drvne sirovine (vrlo dobre ekološke prilike), jer imamo vrlo jaki potencijal vrlo dobrog stručnog i znanstvenog kadra i jer u najnovije vrijeme imamo i razumijevanje društva i političkih organa za rješenje tog problema. Prema tome, mislim, da bi šume SR Hrvatske mogle podmirivati svoje potrebe za drvom uz uvjet da se izvrši odgovarajuća jednostavna i proširena biološka reprodukcija šuma s ostalim mjerama unapređenja šumarstva.s LITERATURA Georg e P . : L´environnement, Paris 1971. Gle singer E.: The Role of Forestry in World Economic Developpment, Pro ceeding Fifth World Forestry Congress, Seattle 1960. H i 1 e y : Woodland Management, London 1954. Klepa c D.: Neka iskustva iz francuskog šumarstva naročito s obzirom na uzgajanje i uređivanje hrastovih šuma, Centar JAZU u Vinkovcima 1980. Klepa c D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965. Klepac D. — Meštrović Š.: Upotreba drveća i grmlja u uređivanju čovje kova okoliša (u tisku). Meadow s D. H.: The limits to growth, London 1974. Nenadi ć Đ.: Računanje vrijednosti šuma i šumska statistika, Zagreb 1922. Pard e J.: Biomasses forestieres et utilisation totale des arbres, Revue fores tiere francaise, XXIX, 5, 1977. Pard e J . : Biomasses forestieres et energie, Station de Sylviculture et de production, Nancy 1979. Les Francais et leur foret, Ministere de l´Agriculture, Direction des forets, Paris 1967. *Za tisak priređen referat održan na Savjetovanju održanom 24. VI 1980. god. o »aktualnim problemima i samoupravnom razvoju šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske«. 400 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Roisi n P.: La foret des loisirs, Gembloux 1975. Šumarska politika u Evropskoj Zajednici, Brüssel (litografirano) 1978. Prostorni plan SR Hrvatske godine 2000., završni izvještaj, Republički Se kretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove SR Hrvatske, 1980. Statistički godišnjak Hrvatske, Zagreb 1979. Statistički godišnjak Jugoslavije, Beograd 1979. Summary Some Basic Propositions and Principles of Forestry Worldwide and in Yugoslavia The research of the United Nations FAO, as pointed out by the author in his preliminary note, has shown that timber consumption in the world steadily grows and that the rate of timber demand is proportionate to that of the GNP growth in a country. The annual growth rate of timber consumption stands at about 2°/o which also applies to Yugoslavia. The share of Yugoslav forests in the total European forest area is about 5°/o and, with approximately 1,000 million m´, 7% in European timber fund. However, with annual increment of 2,1 m3 per 1 ha, the Yugoslav forests are significantly behind the European timber productivity. The author continues with the state of forestry in the SR Croatia where forests occupy about 33°/o of the total area of 2 million ha. Of this, however, only 1 million ha are forests with a satisfactory output, whereas the other half shows rather poorly with its various types of coppice forests, degraded forests and undergrowth including a significant part of degraded karst. The annual timber output in Croatia varies between 4 and 4,5 million m3 and, by making allowance for the expected growth rate of timber consumption in Croatia, the timber requirements by the year 2000 will reach about 6 million m3. On the other hand, this growth demand is not matched by the existing rate of afforestation. The author´s paper, read for the »Consultation on the Questions Concerning the Growth of Forestry and Wood Industry in SR Croatia« held on June 26, 1980 in Zagreb, concludes that it is high time to make a breakthrough by replenishing the existing practice of exploitation with an introduction of fastgrowing sorts, which can quickly yield raw materials needed for cellulose and other products. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Utovarivač poduzeća HIAB-FOCO AB s hvataljkama za površine od 0,33 do 0,40 i od 0,55 ms u radu. |