DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 51     <-- 51 -->        PDF

SUVREMENA KRETANJA U ŠUMARSTVU I PRERADI DRVA
U DALMACIJI*


1. Šumarstvo u Dalmaciji u periodu između 1950. i 1960. godine nalazi se u
snažnom razvoju i to je zapravo period najintenzivnijeg njegovog razvoja od
kako ono postoji kao organizirana djelatnost na tom području. Takav svoj razvoj
šumarstvo zahvaljuje u prvom redu briz i društv a za obnovu šuma
na kršu, koje je putem tadašnjeg FONDA ZA UNAPREĐENJE ŠUMARSTVA
osiguralo potrebna sredstva, ne samo za pošumljavanje golog krša i zaštite postojećih
šuma, već i za školovanje stručnog kadra i za naučno-istraživački rad.
U tom je periodu šumarstvo kao djelatnost u Dalmaciji organizirano u jedinstvenom
Šumskom gospodarstvu »DALMACIJA« sa 14 područnih šumarija,
koje s´u pokrile čitavi teritorij. Provode se značajni radovi na pošumljavanju,
godišnje na oko 2000 ha, melioriraju i rekonstruiranju degradirane šume, osigurana
je intenzivna zaštita od štetnika i požara, grade lugarnice, podižu rasadnici.
U Splitu djeluje Srednja šumarska škola za krš, koja školuje kadar šumarskih
tehničara specijaliziranih za potrebe kraškog područja čitave Jugoslavije.
Također djeluje i lugarska škola koja odgaja kvalificirane šumske radnike


— lugare. U Splitu se 1949. g. osniva Institut za pošumljavanje i melioraciju
krša sa zadatkom izučavanja svih pitanja vezanih za specifične uslove gospodarenja
šumama na kršu i daje privredi potrebna tehnološka rješenja. Konačno
u to vrijeme u Splitu djeluje Sekcija za uređivanje šuma, kao specijalizirana
stručna organizacija. U svim tim organizacijama i institucijama radi oko 75 šumarskih
inžinjera i tehničara, što je za ono vrijeme, karakterizirano deficitarnošću
stručnog kadra uopće, bio i te kako značajan stručni potencijal.
Ovaj period u razvoju šumarstva u Dalmaciji možemo slobodno nazvati
»zlatnim periodom«, u kojem nije beznačajan ni rad Društva inžinjera i tehničara
šumarstva Dalmacije. Ono razvija mnogobrojne aktivnosti: stručna predavanja
i ekskurzije, vodi brigu o stručnom osposobljavanju svojih članova i radnika
u šumarstvu, pokreće inicijative za razna rješenja koja će doprinjeti unapređenju
struke i položaja šumarstva uopće, aktivno surađuje sa ostalim društvenim
i stručnim organizacijama i prisutno je u svim zbivanjima važnim za
razvoj šumarstva (drvna industrija bila je tek u povoju).


Jedna od najznačajnijih akcija Društva u to vrijeme je pokretanje inicijative
za održavanje saveznog savjetovanja o kršu, koje bi razmotrilo kompleksnu
problematiku jugoslavenskog krša kao specifičnog geografskog i prirodnog
područja i predložilo rješenja za njegov intenzivniji razvoj, naročito u oblasti
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ova inicijativa prihvaćena je na Šumarskom
kongresu u Ohridu 1955. g. i, nakon opsežnih priprema, održano je u
organizaciji Saveza šumarskih društava Jugoslavije, Saveza društava poljopri


* Ovo je nešto skraćeno izlaganje, koje je autor održao na skupštini obnovljenog Društva inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije održane u Splitu 12. svibnja 1980. g. (UR)


ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 52     <-- 52 -->        PDF

vrednih inžinjera i tehničara Jugoslavije i Saveza društva ekonomista Jugoslavije
1958. godine u Splitu SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU, koje je okupilo
najeminentnije stručnjake sa područja šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede,
saobraćaja, turizma, morskog ribarstva, ekonomiste i društvene radnike
i rasvjetlilo sa svih gledišta stanje i mogućnosti razvoja i unapređenja kraškog
područja Jugoslavije. Materijali za savjetovanje koji su obuhvatili osnovne
podatke, poljoprivredu na kršu, šumarstvo na kršu, ostale važnije privredne grane
na kršu i ekonomiku krša objavljeni su u pet knjiga i predstavljaju stručno
i naučno kompleksno obrađenu problematiku krša nizom dragocjenih podataka
trajne vrijednosti.i


Nažalost, pomenuti »zlatni« period razvoja šumarstva na kršu, posebno na
kršu Dalmacije kao njegovom najizrazitijem dijelu, bio je kratkog vijeka. Već
od 1955. godine Fond za unapređivanje šumarstva kao osnovni materijalni činilac
razvoja i unapređenja šumarstva na kršu počinje slabiti, da bi se koncem pedesetih
godina ugasio. Od 1960. godine šumarske radne organizacije na području
krša po statusu i uslovima poslovanja i privređivanja izjednačavaju se s
onima iz kontinentalnog područja ekonomskih šuma. Od tada se na temelju tadašnjih
propisa gospodarenje šumama odvija unutar tzv. šumskoprivrednih
područja, a radne organizacije kojima je takovo područje povjereno na gospodarenje
dužne su sredstvima za jednostavnu i proširenu reprodukciju šuma osiguravati
iz prihoda koje ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta. Kako su mogućnosti
ostvarivanja prihoda na kršu ograničene, a Fond za unapređenje šumarstva
ukinut, došlo je do naglog slabljenja materijalnog položaja radnih organizacija
koje gospodare šumama, što se direktno odrazilo na obim održavanja,
zaštite i unapređenja šuma. Tako od pomenutih 2.000 ha koliko se pošum-
Ijavalo godišnje sredinom pedesetih godina, nakon 1960. godine godišnji obim
pošumljavanja svodi se na 200—300 ha. Pored opadanja intenziteta pošumljavanja
i ostalih radova šume na kršu posljednji decenij pogađa još jedna nedaća,
a to je nagli porast šteta od šumskih požara. Samo u razdoblju od 1971. do
1975.godine je u priobalnom dijelu Hrvatske požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih
površina. To znači da je prosječno godišnje gorilo oko 4.500 ha, dok se u
istom razdoblju godišnje umjetno pošumljavalo samo oko 500 ha.


Ukidanjem Fonda za unapređivanje šumarstva i postupnim slabljenjem vlastite
materijalne osnove šumarstvo Dalmacije i u organizacionom pogledu postaje
sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje osnovane radi njegovog
unapređenja (Institut za pošumljivanje i melioraciju krša, Šumarska škola
za krš, Sekcija za uređivanje šuma) reduciraju svoju djelatnost, da bi konačno
potpuno prestale sa radom. Paraletno s time osipaju se i kadrovi.


U takovim prilikama organizacioni oblici gospodarenja šumama morali su
se prilagođavati materijalnim uslovima i shvaćanjima uloge i značaja šumarstva
koji su vladali u pojedinim sredinama, što je dovelo do neobične neujednačenosti.
Umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju — koje
je trebalo gospodariti tzv. dalmatinskim šumsko privrednim područjem proglašenim
odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. g., do čijeg formiranja nikad
nije došlo radi nepostojanja materijalnih uslova za njegovo djelovanje — go


1. Ova, kako je Šumarska enciklopedija iz 1963. god. I sv_ str_ 43 naziva, »najpotpunija i najveća
publjkacija . . . o kršu« može se nabaviti u Savezu inžinjera i tehničara šumarstva i prerade drva
Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 11 (UR)


ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 53     <-- 53 -->        PDF

špodarenje šumama se ostvaruje preko 14 materijalno slabih i kadrovskih neekipiranih
radnih organizacija. Uslijed konstantnog opadanja mogućnosti ostvarenja
prihoda sa šuma i šumskih zemljišta, radi smanjene potrošnje drveta kojeg
zamjenjuju drugi izvori toplotne energije i radi opadanja broja stoke, a time
i naknada za korištenje šumskih pašnjaka, opstanak radnih organizacija postajao
je sve više ovisan o isprošenom dinaru iz općinskih budžeta. Na pojedinim
područjima Dalmacije došlo je i do likvidacije šumarskih radnih organizacija,
pa na takovim područjima brigu o šumskom fondu nije vodio nitko ili se ona
u najboljem slučaju povjerila nekolicini lugara.


Mora se, međutim, naglasiti da su šumarske radne organizacije zahvaljujući
požrtvovnosti svojih radnika i pored svih poteškoća ipak uspijevale na račun
svog skromnog dohotka održavati, a u granicama mogućnosti i unapređivati
šumski fond. Dovoljno je samo istaknuti ulogu tih organizacija u zaštiti šuma
od požara i spriječavanju njihovog bespravnog korištenja. Za takovo djelovanje
ima bezbroj primjera, kao što ima primjera propadanja šumskog fonda na
onim područjima gdje su te organizacije bile likvidirane i prestale sa radom.


Slabljenje materijalnog položaja šumarstva koje je otpočelo 1960. godine
odrazilo se na aktivnost i sadržaj rada Društva. Ono u razdoblju od 1960. do
1970. godine svoju aktivnost usmjerava gotovo isključivo na borbu za takova sistemska
rješenja koja će odgovarati specifičnim uslovima šumarstva na kršu.
Uporno ističe sve negativne posljedice stanja u koje je šumarstvo krša dovedeno
izjednačavanjem njegovog položaja sa onim u područjima ekonomskih šuma
Hrvatske. U okviru tih aktivnosti organizira zajedno sa Savezom inžinjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u rujnu 1965. godine savjetovanje
u Splitu na kome ukazuje na neodrživost postojećeg stanja i na sve štetne
posljedice koje će ono izazvati. No, sva ta nastojanja ostaju bez rezultata
čime se paralizira rad Društva i ono 1970. godine praktički prestaje sa radom.


2. Prestankom rada Društva nije prestala borba šumarskih stručnjaka Dalmacije
za rješenje položaja njihove grane, ne samo u Dalmaciji, već i na kršu
uopće. Sada oni svoje akcije usmjeravaju preko Grupacije za šumarstvo Privredne
komore za Dalmaciju, koja praktički postaje jedini organizacioni oblik okupljanja
predstavnika šumarstva na području regije i omogućuje rješavanje svojih
zajedničkih problema.
Ustav SFRJ i Ustav SRH iz 1973. godine svojim odredbama koje se odnose
na tretman šuma i odredbama o samoupravnim interesnim zajednicama, pružili
su mogućnost i za odgovarajuće sistemsko rješenje položaja šumarstva na
kršu. Ustav proglašava šume i šumska zemljišta, radi općekorisnih funkcija koje
obavljaju, dobrom od općeg interesa i obavez´uje na primjenu mjera kojima
se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova. U odnosu na šume krša član


119. Ustava SRH posebno propisuje da se »zakonom, odnosno odlukom općinske
skupštine utvrđuju izvori sredstava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu
šuma od požara«.
Šumarske radne organizacije Dalmacije preko svoje Grupacije vrlo se aktivno
uključuju u pripreme oko donošenja novog Zakona o šumama koje su uslijedile
nakon usvajanja Ustava iz 1973. godine. U okviru tih priprema Grupacija
za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju izrađuje u
srpnju 1975. godine Informaciju o problemima šumarstva kraškog područja


439




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 54     <-- 54 -->        PDF

SRH sa prijedlogom njihovog rješenja.2 Tu su dati konkretni prijedlozi temeljeni
na ustavnim odredbama za sistemsko rješenje organizacionog statusa i materijalnog
položaja šumarstva na kršu. Ovu Informaciju razmatra i usvaja Izvršno
vijeće Skupštine Zajednice općina Split u srpnju 1975. g. te je sa svojim
zaključkom dostavlja Izvršnom vijeću Sabora i Republičkom sekretarijatu za
poljoprivredu i šumarstvo kao nosiocem izrade prijedloga Zakona. Nakon toga
Informaciju razmatraju, a njene stavove i prijedloge prihvaćaju: Savez inžinjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Izvršno vijeće Skupštine
Zajednice općina Rijeka, te Vijeće grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne
komore Hrvatske, Izvršni odbor Poslovne zajednice šumarstva i prerade
Hrvatske i Sindikat radnika šumarstva i drvne industrije Hrvatske.


Prema tome prijedlozi Grupacije za sistemsko rješenje položaja šumarstva
na kršu dobili su najširu društvenu podršku, pa su poslužili Republičkom sekretarijatu
za poljoprivredu i šumarstvo pri izradi prijedloga zakona o šumama,
kao temelj za definiranje odredaba koje se odnose na šume i šumska zemljišta
na području krša. Na taj način su temeljna načela za rješenje položaja šumarstva
na kršu predložena od strane Grupacije za šumarstvo i preradu drva Privredne
komore za Dalmaciju ugrađena u ZAKON 0 ŠUMAMA SRH donesen 1977.
god.


Za razliku od svih dotadašnjih zakonskih propisa novi Zakon o šumama po
prvi put svojim odredbama organizaciju gospodarenja šumama na kršu prilagođuje
specifičnim prilikama koje ovdje vladaju i definira položaj šumarskih
radnih organizacija, i utvrđuje način finansiranja biološke reprodukcije i zaštite
šuma. Te odredbe obrađuju se u posebnom poglavlju Zakona »Šume i šumska
zemljišta na području krša«.


Organizacija gospodarenja šumama na kršu propisuje se u Zakonu na odgovarajući
i jedinstven način putem užih područja krša kojima gospodare šumskoprivredne
organizacije. Uža područja krša utvrđuju se društvenim dogovorom
kojeg zaključuju skupštine zajednica općina, skupštine općina, privredne
komore, poslovne zajednice šumarstva i regionalni sindikati radnika šumarstva
i prerade drva.


Drugi značajan problem za područje krša kojeg rješava novi Zakon o šumama
jest finansiranje programa gospodarenja šumama. Društvenim dogovorom
o finansiranju programa biološke reprodukcije šuma i zaštite šuma od požara
na kršu kojeg zaključuju organizacije udruženog rada koje gospodare šumama
na tom području, općine, Republika i Samoupravna interesna zajednica
za unapređivanje šuma na kršu utvrđuje se visina učešća pojedinih sudionika
u osiguranju sredstava, način i mjere za provođenje programa za gospodarenje
šumama te obaveze i društvena odgovornost sudionika dogovora za ostvarivanje
dijela programa za koji osiguravaju sredstva.


Kroz Samoupravnu interesnu zajednicu za unapređenje šuma na kršu najdirektnije
se provodi u život načelo da brigu o šumama, pored društva kao cjeline
(što se osigurava kroz obaveze općina i Republike), treba da vode u prvom
redu oni koji od njih na neposredan ili posredan način crpe koristi, a to su, pored
šumarskih radnih organizacija, određene djelatnosti: ugostiteljstvo, turizam,


2_ Ova »Informacija o problemima šumarstva kraškog područja SRH s prijedlogom njihova rješenja
« objavljena je i u Šumarskom listu (br. 7—10/1975. str. 236—243).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 55     <-- 55 -->        PDF

lovstvo, trgovina, industrija za preradu drva, poljoprivreda, elektroprivreda vodoprivreda
i prekomjerni zagađivači atmosfere.


Putem Zakona o šumama, nakon puna dva decenija nastojanja dalmatinskih
šumara, stvoreni su konačno osnovni preduvjeti za poboljšanje položaja šumarstva
na kršu. Krajnje nepovoljan položaj u kome se šumarstvo Dalmacije gotovo
dva decenija nalazilo rezultirao je poznatim štetnim posljedicama, osobito u
organizacionom i kadrovskom pogledu. Jasno je, da tako oslabljeno šumarstvo
ne bi bilo u stanju do kraja iskoristiti sve one mogućnosti koje su mu se za njegov
razvoj pružile u Zakonu o šumama. Radi toga s´u šumarske radne organizacije
Dalmacije, paralelno s akcijom za rješenje položaja šumarstva na kršu
putem Zakona o šumama, povele akciju za međusobno udruživanje i poslovno
povezivanje, kako bi na taj način stvorile osnovne organizacione, kadrovske i
materijalne preduvjete za sprovođenje u život svih onih rješenja koje zakon pruža.
Tako je početkom 1978. godine otpočela djelovanjem Poslovn a zajed nica
šumarstva Dalmacije u koju se udružuju sve radne organizacije
s područja regije.


Opravdanost povezivanja u poslovnu zajednicu potvrdila se kroz protekle
dvije godine njenog rada i djelovanja. Ona je bila nosioc svih dosadašnjih akcija
provođenja u život novog sistema gospodarenja šumama inaguriranog Zakonom
o šumama. Tako je kroz ovo vrijeme zaključen Društveni dogovor o utvrđivanju
užih područja krša na teritoriju Zajednice općina Split i davanju istih
na gospodarenje šumarskogospodarskim organizacijama, a pred neposrednim
zaključivanjem nalazi se i Društveni dogovor o finansiranju biološke reprodukcije
i zaštite šuma od požara na kršu. Pripremljen je i upućen na javnu raspravu
Samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje
šuma na kršu. Objektivno je očekivati da će se tokom ove godine
kroz ove dokumente osigurati početak funkcioniranja novog sistema gospodarenja
šumama na kršu i time stvoriti bolja perspektiva te šume. Uostalom
klima tih boljih dana već se osjeća kroz početak organizacionog sređenja šumarstva,
pojačani obim zaštite i unapređenja šuma, započet prošle i nastavljen
ove godine.


3. Kao što je inicirala akcije usmjerene na intenzivniji razvoj šumarstva,
Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju radila
je na poticanju intenzivnijeg razvoja drvne industrije. Rezultat tih nastojanja
je Studija o mogućnostima razvoja drvnoprerađivačke
djelatnosti u Dalmaciji, čija je promocija obavljena pred početak rada
Skupštine.
Za razliku od sadašnjeg stanja drvoprerađivačka djelatnost u Dalmaciji je
zauzimala u prošlosti istaknuto mjesto. U najvećem dijelu bila je vezana za
brodogradnju (drveni brodovi), vinogradarstvo i ribarstvo (bačve i ostalo drveno
posuđe) — dakle pratila je osnovne privredne djelatnosti na svom području
i, što je naročito važno, pokrivala njihove potrebe na drvnim proizvodima, uz
podmirenje potreba stolarije i namještaja.


Međutim, u čitavom posljeratnom periodu drvoprerađivačka djelatnost, ne
samo da ne prati sve veće potrebe na drvnim proizvodima u raznim vidovima
potrošnje, već ne zadržava ni onaj predratni nivo. Naročito se to očituje opadanjem
broja zaposlenih.


441




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Danas u Dalmaciji ima 18 drvoprerađivačkih organizacija koje djeluju kao
RO ili OOUR-i u sastavu drugih. U njima je zaposleno 1554 radnika, od čega se
1312 ili 84% vodi u industriji i 242 ili 16%> u zanatsvu. Tu djelatnost karakterizira
pretežno zanatski vid proizvodnje koji počiva na malim i raznovrsnim radnim
nalozima.


Na nerazvijenost drvne industrije u Dalmaciji najbolje ukazuju slijedeći
podaci:


— Broj zaposlenih u ovoj grani čini oko 2% od ukupnog broja zaposlenih
u cjelokupnoj industriji Dalmacije a 3,l°/o od zaposlenih u drvnoj industriji Hrvatske.
Drvna industrija Hrvatske zapošljava pak 8,8% od ukupno broja zaposlenih
u industriji Hrvatske;
— u drvnoj industriji Dalmacije ostvareno je u 1976. godini 1,1%> društvenog
proizvoda drvne industrije Hrvatske. S druge strane drvna industrija Hrvatske
ostvarila je 5,8% društvenog proizvoda industrije Hrvatske;
— udio fizičkog obujma proizvodnje drvne industrije Dalmacije u ukupnom
fizičkom obujmu industrijske proizvodnje iznosio je 1,2% a u drvnoj industriji
Hrvatske 2,5%, dok drvna industrija Hrvatske učestvuje u fizičkom obujmu
industrije Hrvatske s 6,3%.
Navedeni podaci nedvojbeno govore o malom značaju drvne industrije Dalmacije
u drvnoj industriji Hrvatske i industriji Dalmacije. S druge strane određene
analize tržišta i plasmana govore da je Dalmacija veoma interesantno
područje za proizvode drvne induustrije. Prema podacima temeljenim na izvorima
iz radnih organizacija i SDK u Dalmaciji promet namještaja u 1976. godini
iznosio je od 700 do 800 milijuna dinara, a građevne stolarije, piljene građe
i ostalih drvnih proizvoda oko daljnjih 700 milijuna dinara ili Ukupno prodaja drvnih
proizvoda iznosila je u 1976. godini oko 1,5 milijardu dinara. Ocjenjuje se da
su domicilna poduzeća učestvovala u ovom samo s oko 25% u građevnoj stolariji
(opremanje stanova, hotela i drugih objekata) i oko 5,0°/o u prometu namještaja
i drvnih repromaterijala.


Minimalno učešće regionalnih poduzeća u ostvarenom prometu ukazuje na
činjenicu da je Dalmacija veoma jako apsorpciono područje za proizvode drvne
industrije, no ovo u isto vrijeme ukazuje na činjenicu da sadašnja drvna industrija
baš na osnovu tržišta ima velike mogućnosti za intenzivniji razvoj.


Što je uvjetovalo ovako neopravdan zastoj u razvoju drvne industrije u
Dalmaciji kroz čitavo posljeratno razdoblje? Po našem mišljenju to je


— s jedne strane rezultat jedne pogriješne razvojne politike koja se u pogledu
drvne industrije u Hrvatskoj vodila, a to je, da se ona locirala gotovo isključivo
u sirovinskim područjima uz istovremeno pomanjkanje interesa i nesagledavanja
prednosti razvoja drvne industrije u razvojnoj politici koja se vodila
u regiji;
— s druge strane da male, nerazvijene, kadrovski slabe i međusobno nepovezane
radne organizacije nisu bile u stanju vlastitim snagama osigurati ni svoj
pojedinačan ni ukupni razvoj drvne industrije u regiji.


U nastojanju da se ukaže na opravdanost i potrebu razvoja drvne industrije
u regiji Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju
organizira u svibnju 1977. godine savjetovanje na kome pored predstavnika
radnih organizacija prisustvuju predstavnici organizacija i institucija kvalifici


442




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 57     <-- 57 -->        PDF

ranih da ocjene mogućnosti, pravce i pretpostavke razvoja drvne industrije: Privredne
komore Dalmacije, Hrvatske i Jugoslavije, Skupštine Zajednice općina
Split, Zajednice šumarstva, prerade i prometa drva Hrvatske, Instituta za drvo
i ostali eminentni stručnjaci i pozvaoci drvne industrije.


Na savjetovanje je izražena jedinstvena ocjena, da intenzivniji razvoj drvne
industrije u Dalmaciji ima svoje opravdanje, obzirom na značajnu potrošnju
proizvoda od drva u ovoj regiji, kao i obzirom na ostale komparativne prednosti
koje ova industrija pruža, a koje se prvenstveno ogledavaju u radno intenzivnom
karakteru ove grane, koja uz mala investiciona ulaganja pruža mogućnost
zapošljavanja većeg broja radnika, mogućnost lociranja pogona u nedovoljno
razvijenim područjima regije, male potrebe na energiji i neugrožavanje okoline
zagađivanjem.


Na tom savjetovanju je donesen zaključak o potrebi prethodnog razmatranja
i definiranja slijedećih momenata kao preduslova intenzivnijeg razvoja:


— najrealnijeg i najoptimalnijeg pravca u kome bi se u narednom periodu
trebala razvijati drvoprerađivačka djelatnost u Dalmaciji, obzirom na strukturu
i obim proizvodnje, usmjeravanje na industrijski način i zahtjeve tržišta;
— realnog sagledavanja mogućnosti i potreba tržišta i plasmana proizvoda;
— mogućnosti udruživanja i poslovnog povezivanja, kako između radnih organizavija
u regiji, tako i sa već postojećim sistemima u sferi proizvodnje i prometa
koji su prisutni na ovom području i u njemu nalaze svoj interes.
U vezi s ovim zaključcima Grupacija donosi zaključak da se izradi jedna
temeljita, stručno i naučno fundirana studija koje će na osnovi proučavanja
svih navedenih momenata definirati mogućnosti razvoja drvoprerađivačke djelatnosti
u Dalmaciji u narednom razdoblju i ujedno poslužiti kao osnova izrade
konkretnih pojedinačnih programa. Izrada je povjerena Institutu za drvo iz
Zagreba kao našoj najeminentnijoj instituciji u ovom području. Finansiranje
izrade studije osigurali su Privredna komora za Dalmaciju, Zajednica općina
Split i radne organizacije drvoprerađivačke djelatnosti koje predstavljaju okosnicu
drvne industrije (Drvni kombinat — Split, Drvodjelac — Split, Drvoprerađivač
— Šibenik, Vlado Bagat, TDP — Zadar, Krka — Knin, Naprijed — Sinj i
i PZ Selca — Brač). Studija je izrađena i po njoj drvna industrija u Dalmaciji
ulazi u novo srednjoročno razdoblje s jasno definiranom koncepcijom
razvoja temeljenoj na studioznoj obradi svih činioca koji uvjetuju mogućnost
razvoja, međusobno usklađenoj i usklađenoj s razvojnom koncepcijom drvne industrije
Hrvatske. Koliko će se razvojne mogućnosti obrađene i sagledane u
studiji ostvariti zavisi u prvom redu o naporima u radnim organizacijama, ali
isto tako o podršci koje će društveno političke zajednice pružiti razvoju drvne
industrije kroz planove razvoja i kroz suradnju sa poslovnim bankama u realizaciji
predloženog programa.


4. Navedeni napori da se nakon dugog perioda stagnacije stvore pretpostavke
za intenzivniji razvoj šumarstva i drvne industrije koje je izvršila Grupacija
za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju potakli su tu istu
Grupaciju, odnosno inžinjere i tehničare koji pretežno čine njen delegatski sastav
da pred izvjesno vrijeme pokrene inicijativu za ponovno oživljavanje rada
Društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Inicijativa je prven443




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 58     <-- 58 -->        PDF

stveno potaknuta sa željom da se stručne snage organizirano pokrenu i doprinesu
ostvarenju zadataka o kojima ovisi zacrtani prosperitet naših grana.


Izabrani inicijativni odbor za oživljavanje rada društva izvršio je potrebne
pripreme za održavanje ove Skupštine. One su se u prvom redu sastojale u registriranju
inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije koji žive i rade
na području Dalmacije i u pripremi prijedloga Statuta društva koji vam je dostavljen.


Prema obavljenoj anketi u Dalmaciji ima ukupno 155 inžinjera i tehničara
šumarstva i prerade drva. U šumarstvu ih radi 41, od čega 28 u šumskogospodarskim
organizacijama, 13 u društvenopolitičkim zajednicama, institutima i
zaštiti prirode. U drvnoj industriji od ukupno 68, 53 je zaposleno u proizvodnim
radnim organizacijama, a 15 u organizacijama prometa drvnih proizvoda. Od
ostalih 46, 14 radi u hortikulturnim radnim organizacijama, 4 u vodoprivredi, 10
su umirovljenici, a 18 su zaposleni van struke. Od ovog broja 127 inžinjera i tehničara,
odnosno 82%> od registriranih ispunili su pristupnicu u Društvo i svima
njima je upućen poziv za ovu Skupštinu.


Drugovi i drugarice, ciljevi i zadaci rada Društva proizlaze iz člana 9. predloženog
Statuta, a konkretni programa rada Društva trebao bi u prvom redu proizlaziti
iz neposrednih nabrojenih zadataka o kojima ovisi realizacija zacrtanog
intenzivnijeg razvoja šumarstva i drvne industrije, ali isto tako i svih onih grana
u kojima rade naši stručnjaci, posebno zaštite prirode, hortikulture i vodoprivrede.


No, pored ovih zadataka koji su pretežno usmjereni na razvoj grana i djelatnosti
u kojima naši članovi rade, naše Društvo bi posebnu pažnju trebalo posvetiti
razvijanju svijesti o važnosti i značaju šuma. Koliki je značaj šuma u
zaštiti čovjekove okoline i održavanju ravnoteže ekosistema, danas uslijed naglog
i često nekontroliranog industrijskog razvoja ne treba posebno naglašavati
na ovom mjestu, jer je nama svima dobro poznat. Ali mi kao organizirana
stručna snaga moramo učiniti maksimalne napore da spoznaja o značaju šuma
dođe do svakog našeg radnog čovjeka, građanina, a posebno omladine. Šuma je
dobro od općeg interesa i nastojanje da se one trajno podižu i zaštićuju treba
da bude prihvaćeno od svih. Bez podrške i uključivanja širokog kruga građana
i omladine u neposredne akcije pošumljavanja i zaštite šuma od požara svi napori
nas stručnjaka neće dati željene rezultate.


Titova poruka, citirana pred početak rada naše Skupštine, njegova želja i
ljubav prema podizanju i očuvanju naših šuma, neka našem Društvu bude inspiracija
za trajan i sadržajan rad na ovom našem dalmatinskom kršu!


Žarko Vrdoljak


dipl. inž. šum.