DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 52     <-- 52 -->        PDF

vrednih inžinjera i tehničara Jugoslavije i Saveza društva ekonomista Jugoslavije
1958. godine u Splitu SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU, koje je okupilo
najeminentnije stručnjake sa područja šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede,
saobraćaja, turizma, morskog ribarstva, ekonomiste i društvene radnike
i rasvjetlilo sa svih gledišta stanje i mogućnosti razvoja i unapređenja kraškog
područja Jugoslavije. Materijali za savjetovanje koji su obuhvatili osnovne
podatke, poljoprivredu na kršu, šumarstvo na kršu, ostale važnije privredne grane
na kršu i ekonomiku krša objavljeni su u pet knjiga i predstavljaju stručno
i naučno kompleksno obrađenu problematiku krša nizom dragocjenih podataka
trajne vrijednosti.i


Nažalost, pomenuti »zlatni« period razvoja šumarstva na kršu, posebno na
kršu Dalmacije kao njegovom najizrazitijem dijelu, bio je kratkog vijeka. Već
od 1955. godine Fond za unapređivanje šumarstva kao osnovni materijalni činilac
razvoja i unapređenja šumarstva na kršu počinje slabiti, da bi se koncem pedesetih
godina ugasio. Od 1960. godine šumarske radne organizacije na području
krša po statusu i uslovima poslovanja i privređivanja izjednačavaju se s
onima iz kontinentalnog područja ekonomskih šuma. Od tada se na temelju tadašnjih
propisa gospodarenje šumama odvija unutar tzv. šumskoprivrednih
područja, a radne organizacije kojima je takovo područje povjereno na gospodarenje
dužne su sredstvima za jednostavnu i proširenu reprodukciju šuma osiguravati
iz prihoda koje ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta. Kako su mogućnosti
ostvarivanja prihoda na kršu ograničene, a Fond za unapređenje šumarstva
ukinut, došlo je do naglog slabljenja materijalnog položaja radnih organizacija
koje gospodare šumama, što se direktno odrazilo na obim održavanja,
zaštite i unapređenja šuma. Tako od pomenutih 2.000 ha koliko se pošum-
Ijavalo godišnje sredinom pedesetih godina, nakon 1960. godine godišnji obim
pošumljavanja svodi se na 200—300 ha. Pored opadanja intenziteta pošumljavanja
i ostalih radova šume na kršu posljednji decenij pogađa još jedna nedaća,
a to je nagli porast šteta od šumskih požara. Samo u razdoblju od 1971. do
1975.godine je u priobalnom dijelu Hrvatske požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih
površina. To znači da je prosječno godišnje gorilo oko 4.500 ha, dok se u
istom razdoblju godišnje umjetno pošumljavalo samo oko 500 ha.


Ukidanjem Fonda za unapređivanje šumarstva i postupnim slabljenjem vlastite
materijalne osnove šumarstvo Dalmacije i u organizacionom pogledu postaje
sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje osnovane radi njegovog
unapređenja (Institut za pošumljivanje i melioraciju krša, Šumarska škola
za krš, Sekcija za uređivanje šuma) reduciraju svoju djelatnost, da bi konačno
potpuno prestale sa radom. Paraletno s time osipaju se i kadrovi.


U takovim prilikama organizacioni oblici gospodarenja šumama morali su
se prilagođavati materijalnim uslovima i shvaćanjima uloge i značaja šumarstva
koji su vladali u pojedinim sredinama, što je dovelo do neobične neujednačenosti.
Umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju — koje
je trebalo gospodariti tzv. dalmatinskim šumsko privrednim područjem proglašenim
odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. g., do čijeg formiranja nikad
nije došlo radi nepostojanja materijalnih uslova za njegovo djelovanje — go


1. Ova, kako je Šumarska enciklopedija iz 1963. god. I sv_ str_ 43 naziva, »najpotpunija i najveća
publjkacija . . . o kršu« može se nabaviti u Savezu inžinjera i tehničara šumarstva i prerade drva
Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 11 (UR)