DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
špodarenje šumama se ostvaruje preko 14 materijalno slabih i kadrovskih neekipiranih radnih organizacija. Uslijed konstantnog opadanja mogućnosti ostvarenja prihoda sa šuma i šumskih zemljišta, radi smanjene potrošnje drveta kojeg zamjenjuju drugi izvori toplotne energije i radi opadanja broja stoke, a time i naknada za korištenje šumskih pašnjaka, opstanak radnih organizacija postajao je sve više ovisan o isprošenom dinaru iz općinskih budžeta. Na pojedinim područjima Dalmacije došlo je i do likvidacije šumarskih radnih organizacija, pa na takovim područjima brigu o šumskom fondu nije vodio nitko ili se ona u najboljem slučaju povjerila nekolicini lugara. Mora se, međutim, naglasiti da su šumarske radne organizacije zahvaljujući požrtvovnosti svojih radnika i pored svih poteškoća ipak uspijevale na račun svog skromnog dohotka održavati, a u granicama mogućnosti i unapređivati šumski fond. Dovoljno je samo istaknuti ulogu tih organizacija u zaštiti šuma od požara i spriječavanju njihovog bespravnog korištenja. Za takovo djelovanje ima bezbroj primjera, kao što ima primjera propadanja šumskog fonda na onim područjima gdje su te organizacije bile likvidirane i prestale sa radom. Slabljenje materijalnog položaja šumarstva koje je otpočelo 1960. godine odrazilo se na aktivnost i sadržaj rada Društva. Ono u razdoblju od 1960. do 1970. godine svoju aktivnost usmjerava gotovo isključivo na borbu za takova sistemska rješenja koja će odgovarati specifičnim uslovima šumarstva na kršu. Uporno ističe sve negativne posljedice stanja u koje je šumarstvo krša dovedeno izjednačavanjem njegovog položaja sa onim u područjima ekonomskih šuma Hrvatske. U okviru tih aktivnosti organizira zajedno sa Savezom inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u rujnu 1965. godine savjetovanje u Splitu na kome ukazuje na neodrživost postojećeg stanja i na sve štetne posljedice koje će ono izazvati. No, sva ta nastojanja ostaju bez rezultata čime se paralizira rad Društva i ono 1970. godine praktički prestaje sa radom. 2. Prestankom rada Društva nije prestala borba šumarskih stručnjaka Dalmacije za rješenje položaja njihove grane, ne samo u Dalmaciji, već i na kršu uopće. Sada oni svoje akcije usmjeravaju preko Grupacije za šumarstvo Privredne komore za Dalmaciju, koja praktički postaje jedini organizacioni oblik okupljanja predstavnika šumarstva na području regije i omogućuje rješavanje svojih zajedničkih problema. Ustav SFRJ i Ustav SRH iz 1973. godine svojim odredbama koje se odnose na tretman šuma i odredbama o samoupravnim interesnim zajednicama, pružili su mogućnost i za odgovarajuće sistemsko rješenje položaja šumarstva na kršu. Ustav proglašava šume i šumska zemljišta, radi općekorisnih funkcija koje obavljaju, dobrom od općeg interesa i obavez´uje na primjenu mjera kojima se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova. U odnosu na šume krša član 119. Ustava SRH posebno propisuje da se »zakonom, odnosno odlukom općinske skupštine utvrđuju izvori sredstava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od požara«. Šumarske radne organizacije Dalmacije preko svoje Grupacije vrlo se aktivno uključuju u pripreme oko donošenja novog Zakona o šumama koje su uslijedile nakon usvajanja Ustava iz 1973. godine. U okviru tih priprema Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju izrađuje u srpnju 1975. godine Informaciju o problemima šumarstva kraškog područja 439 |