DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
bu predavao uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma preko 30 godina (tj. od 1912—1941) i svake godine svojim studentima isticao stihove Petra Preradovića: »Nije blago ovo naše, Domovine glavnica je Što uživat mi možemo Al´ potrošit ne smijemo«. Eto, to je glavna razlika između ostalih prirodnih resursa kao što su nafta, ugljen, minerali itd. s jedne strane i šume s druge strane. Ovi prvi nemaju svojstva da se obnavljaju za razliku od šume koja to svojstvo ima. I baš u tome je neprocjenljiva vrijednost ali i za društvo velika obaveza da taj prirodni resurs pravilno koristi tako da se on ne uništi nego da se obnavlja. No obnova šuma je gdjekad teška i dugotrajna pa su šumari brzo uvidjeli da obnovu šume treba pomagati . Poznata je deviza francuskog profesora šumarstva PARADA: »Imitirajte prirodu i ubrzajte njezin posao« (»Imiter la nature et hater son oeuvre«). Na taj su način šumari postali ne samo »čuvari šumskog fonda« nego i uzgajivači šuma pa su nastojali obnoviti šume umjetnim putem tamo gdje to nije uspjelo prirodno. Današnje naše vrijedne hrastove i crnogorične šume nisu samo »dar prirode« nego su djelomično i rezultat rada i djelovanja šumarskih stručnjaka. Naši stari šumari odavno su se bavili jednostavnom biološkom reprodukcijom šume kako bi mi to danas rekli suvremenim jezikom Ali bilo je slučajeva da su oni podizali šumu tamo gdje je ona nekad postojala i tijekom vremena bila uništena. Još i danas imponiraju rezultati takvih šumsko-uzgojnih radova kao što je pošumljavanje Senjske Drage, Marjana, Đurđevačkih, Delibatskih pijesaka itd., što je obavljeno pred stotinu i više godina. To je takozvana proširena biološka reprodukcija šuma koja je već odavno došla do izražaja u našoj zemlji i U Svijetu. ULOGA ŠUMA U SVIJETU, EVROPI I JUGOSLAVIJI DANAS I U PERSPEKTIVI Eto, to je bilo nekoliko riječi o razvoju šumarstva s najhitnijim njegovim karakteristikama. Postavlja se pitanje: »Kakva je situacija danas? Kakve su danas koncepcije šumarstva?« Najprije nešto o principu trajnosti. Pred 30 i više godina mislili smo da će drvo biti zamijenjeno drugim materijalima i da će tako suvremeno industrijalizirano društvo trošiti sve manje drva. Međutim, što se pokazalo? Baš obrnuto! Organizacija Ujedinjenih Nacija FAO vršila je u tom smjeru istraživanja u svim regijama Svijeta i došla je do zaključka da je potrošnja drva za industrijsku preradu to veća što je nacionalni dohodak u odnosnoj zemlji veći. Što više, pokazalo se da je krivulja potrošnje kartona i papira paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na taj je način princip trajnosti poprimio progresivni smisao, jer ne samo (kako smo to prije mislili) da ćemo trebati podjednake količine |