DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nim zahvatima u suvladajućim stablima. Granje ostaje u sastojini i odlaže se uzduž tako nastale linije. Time je moguće unutar relativno kratkog vremenskog razmaka provesti proređivanje na velikim površinama šumskouzgojno zanemarenih sastojina. P o s p i š 11, J. — A 1 f e r i, L. — B u d k a , J .: Hidroponija u šumarskom pogonu Teplä kod Toužima U šumarskom pogonu Teplä kod Toužima u rasadničkom centru Toužim su osnovane 1975. godine u suradnji sa Šumarskim fakultetom Visoke poljoprivredne škole u Brnu prvi plastični pokrovi za hidroponičan uzgoj smreke. Rezultati godine 1975. su dokazali korisnost takvog uzgoja biljaka pa je zato površina u 1978. godini proširena na 1064 m2, da se ubuduće postigne površina od 10.800 m2. Kvalitativne i kvantitativne vrijednosti na taj način uzgojenih biljaka su jednake onim biljkama, koje su uzgojene na tresetnom supstratu. Sjetva putem vodene kulture biljaka je metoda, koja mnogo obećava i koja također pokazuje prednosti s gospodarskog gledišta. L a t n e r , J .: Vodoprivredna funkcija šuma u području šumske uprave Ostravice Šume u području šumske uprave Ostravice imaju izvanredno važno vodnogospodarsko značenje, jer leže u području Beskida važnom vodnogospodarski za cijelu državu i na njihovom području se nalazi i rezervoat za pitku vodu veličine od 320 ha. Stoga moraju šume ovoga područja ispunjavati slijedeće vodnogospodarske glavne funkcije: da utječu na nastajanje izvora pitke i korisne vode za veliku aglomeraciju Ostrava, da smanjuju kolebanja oticanja vode i produžuju vrijeme rose u proljeće, i da održavaju kvalitetu pitke vode snižavanjem sadržaja suspenzije tla u otjecanju k rezervoarima pitke vode. Ispunjavanje svih ovih funkcija zahtijeva, da se ove Šume gospodare na posve specijalan način, o kojemu se u članku podrobno govori. Br. 12 Mauer, 0 .: K problematici odrvenjivanja biljaka šumskog drveća uzgajanih u politenskim pokrovima Uporedbom triju najviše primjenjivanih proizvodnih tehnologija slobodno zakorijenjenih biljaka obične smreke i običnog bora ustanovljeno je da su biljke uzgojene pod politenskim pokrovom u dovoljnoj mjeri odrvenjele. Njihov nedostatak se sastoji u tome, da one nisu dovoljno mehanički opremljene u poređenju s biljkama uzgoienim na klasičan način na mineralnim tlima. Ali ove razlike se izjednačuju brzo u toku rasta. Analiza je također pokazala, da čas opadanja iglica ne vrši nikakav važniji utjecaj na odrvenjivanje biljaka. M ä 1 e k, J.: Ugrožavanje sastojina vjetrom prema redovima biogeocenološkog sistema Autor je izvršio analizu djelovanja velikih kalamiteta uzrokovanih vjetrom 1972. i 1973. godine prema šumskotipološkim jedinicama. Pokazalo se, da osim jakosti vjetra, ima ključnu ulogu sistem žila smreke; na njega utječe jako okolina tla (edatop). Prema različitostima edatopa u redovima tipološkog sistema (biogeosistem) razlikuje se sistem korijenja a time i otporna sposobnost smreke protiv vjetra. Kao osnova za upoređenje uzet je najotporniji oligotrofni A-red (= 1). Prema tome »model« intenziteta izvala od vjetra u mezotrofnom B-redu je 5, u nitrofilnom C-redu je 1,5; iz hidričnih redova u tresetnom r-redu je 6, u zamokrenom mesotrofnom C-redu 15. To znači da su smrekove sastojine ovdje 15 puta više od vjetra ugrožene nego u oligotrofnom A-redu. Ing. Bernard Hrušaka |