DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
IN MEMORIAM MIJO KOTARSKI dipl. in/., šum. Dana 3. 8. 1980. god. nakon duge i teške bolesti umro je u Kloštar Ivaniću drug Mijo Kotarski, dipl. inž. šumarstva, dugogodišnji referent uzgoja Šumskog gospodarstva »Garjevica« u Kutini odnosno Šum. gospodarstva »Josip Kozarac« Nova Gradiška. Rođen je 11. I 1909. god. u Kloštar Ivaniću kao sin dobro stojeće obrtničke porodice. Osnovnu školu završio je u svom rodnom mjestu a gimnaziju i šumarski fakultet u Zagrebu. Državni stručni ispit položio je 1943. godine. Kotarski je počeo s radom kao šumarski vježbenik u Kotarskoj oblasti u Vrbovskom 1939. godine, a nastavio na, tada, banovinskom dobru »Topolovac« kod Siska. Po završetku rata radi u Šumariji Našice, u Ispostavi Kotarskog narodnog odbora Pakrac a zatim kao šef planskog sektora u Šumskom gospodarstvu »Viševica « u Rijeci. Čežnja za rodnim krajem i velika ljubav spram rođene majke vukla ga je nazad u rodni kraj. Pri ponovnom formiranju šumarije u Kloštar Ivaniću 1954. god., povodom reorganizacije šumarstva i formiranja šumarija kao ustanova sa samostalnim financiranjem, dolazi za upravitelja Šumarije. Tu ostaje sve do njezina ukidanja odnosno pripajanja Šumariji Novoselec 1963. god., kada prelazi u Šumsko gospodarstvo »GARJEVICA « u Kutinu na dužnost voditelja uzgoja. Na toj dužnosti ostaje i nakon spajanja Šum. gospodarstva Kutina i Nova Gradiška ü Šumsko gospodarstvo »JOSIP KOZARAC« u Novoj Gradiški sve do umirovljenja 1979. godine. Kao šumar bio je ludo zaljubljen u šumu, a napose u svoju »Žuticu« i »Marču« u kojima je ostavio vidne tragove svojega rada. Samoinicijativno počeo je pošumljavati čistine Lonjskog polja (Behec) topolama. Te su čistine ležale neiskorištene osim što su okolnom žiteljstvu služile kao sezonska pasišta za vrlo maleni broj stoke. Pionir je zabrana paše u šumi na tom području, jer je bio uočio, da se i bez velikih ulaganja mogu čistine u tom poplavnom području pošumiti prirodnim putem jasenom i johom, samo ako se zabrani paša a tim gaženje i sabijanje tla kao i odgrizanje vršnih pupova po stoci. U prigorskim šumama (Marci) unosi četinjače i vrši intenzivno čišćenje mladih sastojina. Kao prijatelj i vjerni čuvar svakog četvornog metra šume, shvatio je značaj i vrijednost pronalaženja nafte na tom arealu. I to prvo u prigorskim šumama a potom i u »Žutici« i sve površine koje su bile ustupljene naftnoj industriji i iskrčene, nastojao je nadoknaditi pošumljavanjem čistina, kako se šumska povr 451 |