DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
drva, sad je jasno da trebamo i da ćemo trebati sve više i više te sirovine. Organizacija FAO ocjenjuje da će u Svijetu u 1995. godini trebati oko 50% više drva nego 1970. godine. Dok je godišnja sječa u svim šumama Svijeta iznosila 1970. godine oko 2,5 milijarde m3 (50PA> ogrjeva i 50% drva za industrijsku preradu), Organizacija predviđa da će Svijet trebati u 1995. godini 4 milijarde m3 (2,3 milijarde m3 građevnog drva i 1,7 milijarde m3 ogrjeva). Na svijetu ima oko 4.400 miliona ha šuma. Grubo uzevši, 23% od te površine otpada na Latinsku Ameriku, 20% na Sovjetski Savez, 19% na Afriku, 15B/oi na Aziju, 14% na Sjevernu Ameriku, 6% na Evropu i 3% na Oceaniju. Samo mali dio šuma u zemljama u razvoju je produktivan. U nekim regijama Svijeta osjeća se ozbiljni lokalni manjak na drvu. U Zapadnoj Evropi i Japanu nedostaje drva za industrijsku preradu; u nekim zemljama Afrike i Azije prirodne šume moći će podmiriti samo jednu trećinu potreba za ogrjevnim drvom. Imajući pred očima povećane potrebe za drvom, jasno je, da velike rezerve prirodnih šuma u Kanadi i Sovjetskom Savezu nisu neograničene. Bogate i prostorne tropske šume u jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi i Latinskoj Americi mogu postati veliki opskrbljivači drva, ali zato je potrebno primjeniti prikladni sistem uređivanja tropskih šuma i naći tržište za veliki diapazon tropskih vrsta. Prema tome nužno je učiniti daljnji razvoj tehnologije u tim regijama kako bi sadašnje nekomercijalne vrste drveća postale na tržištu tražene. Umjetno podignute šume ili takozvane »Man-made forests« još uvijek nisu došle dovoljno do izražaja s obzirom na povećane potrebe za drvom u Africi, Latinskoj Americi i Pacifičkoj regiji. Ipak ima u Svijetu u tom pravcu ohrabrujućih primjera. U Novoj Zelandiji gotovo sve domaće potrebe kao i izvoz drva podmiruju se iz plantaža. Jedna trećina potrošnje drva u Brazilu i Australiji podmiruje se iz plantaža; Sličan je slučaj u Čileu. Klimatski uvjeti u tropskim regijama Svijeta omogućuje ostvarenje velikih prirasta vrsta drveća brzog rasta tako da se u tim regijama mogu postići 5 do 10 puta veći prinosi nego u šumama umjerenih klimata. Trend svjetske potrošnje drva za industrijsku preradu je spektakularan naročito što se tiče proizvodnje raznih vrsta ploča, kartona, papira itd. Ali ne treba zaboraviti da još uvijek na ogrjevno drvo otpada oko 50% od ukupne godišnje svjetske potrošnje drva. U Africi i Latinskoj Americi oko 9/10 od ukupne potrošnje drva otpada na ogrjev. U Aziji (isključivši Japan) ogrjev čini oko 2/3 regionalne ukupne potrošnje drva; u Evropi ogrijev iznosi oko 1/4 a u sjevernoj Americi samo oko 1/10 ukupne potrošnje drva. Goleme količine ogrjevnog drva koje se troše u Africi i Aziji znače veliko opterećenje za šume tih regija. U nekim dijelovima tih regija krčenje šuma i velike sječe s pretvorbom šumskog u poljoprivredno zemljište je zabrinjavajuće. Ugrožen je ne samo proizvodni šumski potencijal nego je došao u opasnost i zaštitni faktor ljudske okoline, izražen u tim šumama. Zemlje u razvoju imale su do 1970. godine samo 10 miliona hektara umjetno podignutih šuma. Da bi zadovoljile svoje potrebe na ogrjevnom drvu u 1995. godini trebalo bi podignuti — ocjenjuje se — oko 60 miliona 393 |