DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 8     <-- 8 -->        PDF

hektara plantaža. Iz ovog se vidi kako je šumarski problem alarmantan u
zemljama u razvoju i).


Promatrajući tako šume u svjetskim razmjerima
očito se nazire pomanjkanje tog resursa, u toliko više
što se potrošnja drva stalno povećava. Grubo uzevši
svjetska potrošnja drva svake godine raste za oko 2%.


A kako je u Evropi?


U svojoj cjelini Evropa nije ni naročito bogata ni naročito siromašna šumama
kojih ima oko 141 milijun ha s prosječnom drvnom zalihom od 80
m3/ha i to oko 90 m3/ha crnogoričnih i 65 m3/ha listopadnih vrsta drveća.


Potrošnja drva poslije rata u Evropi nije više konstantna
; baš naprotiv ta potrošnja stalno raste pa je već u 1960. godini
iznosila oko 340 milijuna m3 a u 1975. skače na iznos od 430 (?) milijuna m3.
Što više računa se da će potrošnja drva u Evropi i dalje stalno rasti. Predviđa
se da će se potrošnja drva u Evropi povećati u 1980. godini za 31%> a
u 2.000 godini za 107% u odnosu na 1968. godinu.


Radi ilustracije spomenut ću situaciju u Evropskoj Ekonomskoj zajednici
od 8 zemalja (Belgija, Danska, SR Njemačka, Francuska, Irska, Italija,
Luksemburg i Vel. Britanija). Površina šuma te zajednice iznosi 31,28 milijuna
ha s godišnjom proizvodnjom od oko 80 milijuna m3 ili 2,5 mVha.
Potrošnja drva spomenute zajednice iznosi oko 200 milijuna m3 godišnje.
Deficit od 120 milijuna m3 godišnje Evropska ekonomska zajednica pokriva
uvozom. Prema jednoj studiji te Zajednice računa se da će se potrošnj a
drva povećati prosječno za 2°/o godišnje tako da bi na koncu
2.000 godine potrošnja drva u Evropskoj Ekonomskoj Zajednici iznosila
oko 280 milijuna m3, što bi značilo godišnji deficit od 200 milijuna m3.


Pojedine evropske zemlje suočene s takvom situacijom — svjesne da
njihove šume neće moći podmirivati potrebe — poduzimaju vrlo intenzivne
mjere proširene biološke šumske reprodukcije. Kao primjer spominjem
Francusku koja je tijekom posljednjih 30 godina povećala svoju šumsku
površinu za oko 3,000.000 ha. Slične se mjere provode u Španjolskoj, Velikoj
Britaniji i drugim evropskim zemljama, jer se došlo do spoznaje o sve
većoj potrebi drva kao sirovine.


Citirat ću u tom pogledu engleskog šumara i profesora HILEY-a koji
je u svojoj knjizi »Woodland Management« još 1954. godine napisao: »Velika
Britanija se danas žuri da poveća šumsku produkciju, jer trebamo više
drva a u slučaju eventualnog rata pomanjkanje te sirovine dovelo bi do
vrlo ozbiljne situacije. Osim toga, mi imamo teškoće u plaćanju za uvezeno
drvo koga trebamo«.


Kako vidimo u Svijetu su predvidjeli nestašicu drva pa pored jednostavne
i proširene biološke reprodukcije poduzimaju i druge akcije
od kojih spominjem npr. bolje i potpunije korišćenje
stabala uzimajući u obzir sveukupnu šumsku bio


*) Ove podatke sakupio sam na Međunarodnoj konferenciji o nestajanju i krčenju
tropskih šuma, posebno u nerazvijenim zemljama. Ta je konferencija održana


12. lipnja 1978. godine u Washingtonu D. C.
394