DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
hektara plantaža. Iz ovog se vidi kako je šumarski problem alarmantan u zemljama u razvoju i). Promatrajući tako šume u svjetskim razmjerima očito se nazire pomanjkanje tog resursa, u toliko više što se potrošnja drva stalno povećava. Grubo uzevši svjetska potrošnja drva svake godine raste za oko 2%. A kako je u Evropi? U svojoj cjelini Evropa nije ni naročito bogata ni naročito siromašna šumama kojih ima oko 141 milijun ha s prosječnom drvnom zalihom od 80 m3/ha i to oko 90 m3/ha crnogoričnih i 65 m3/ha listopadnih vrsta drveća. Potrošnja drva poslije rata u Evropi nije više konstantna ; baš naprotiv ta potrošnja stalno raste pa je već u 1960. godini iznosila oko 340 milijuna m3 a u 1975. skače na iznos od 430 (?) milijuna m3. Što više računa se da će potrošnja drva u Evropi i dalje stalno rasti. Predviđa se da će se potrošnja drva u Evropi povećati u 1980. godini za 31%> a u 2.000 godini za 107% u odnosu na 1968. godinu. Radi ilustracije spomenut ću situaciju u Evropskoj Ekonomskoj zajednici od 8 zemalja (Belgija, Danska, SR Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg i Vel. Britanija). Površina šuma te zajednice iznosi 31,28 milijuna ha s godišnjom proizvodnjom od oko 80 milijuna m3 ili 2,5 mVha. Potrošnja drva spomenute zajednice iznosi oko 200 milijuna m3 godišnje. Deficit od 120 milijuna m3 godišnje Evropska ekonomska zajednica pokriva uvozom. Prema jednoj studiji te Zajednice računa se da će se potrošnj a drva povećati prosječno za 2°/o godišnje tako da bi na koncu 2.000 godine potrošnja drva u Evropskoj Ekonomskoj Zajednici iznosila oko 280 milijuna m3, što bi značilo godišnji deficit od 200 milijuna m3. Pojedine evropske zemlje suočene s takvom situacijom — svjesne da njihove šume neće moći podmirivati potrebe — poduzimaju vrlo intenzivne mjere proširene biološke šumske reprodukcije. Kao primjer spominjem Francusku koja je tijekom posljednjih 30 godina povećala svoju šumsku površinu za oko 3,000.000 ha. Slične se mjere provode u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama, jer se došlo do spoznaje o sve većoj potrebi drva kao sirovine. Citirat ću u tom pogledu engleskog šumara i profesora HILEY-a koji je u svojoj knjizi »Woodland Management« još 1954. godine napisao: »Velika Britanija se danas žuri da poveća šumsku produkciju, jer trebamo više drva a u slučaju eventualnog rata pomanjkanje te sirovine dovelo bi do vrlo ozbiljne situacije. Osim toga, mi imamo teškoće u plaćanju za uvezeno drvo koga trebamo«. Kako vidimo u Svijetu su predvidjeli nestašicu drva pa pored jednostavne i proširene biološke reprodukcije poduzimaju i druge akcije od kojih spominjem npr. bolje i potpunije korišćenje stabala uzimajući u obzir sveukupnu šumsku bio *) Ove podatke sakupio sam na Međunarodnoj konferenciji o nestajanju i krčenju tropskih šuma, posebno u nerazvijenim zemljama. Ta je konferencija održana 12. lipnja 1978. godine u Washingtonu D. C. 394 |