DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 9 <-- 9 --> PDF |
masu . Tako su na pr. u Finskoj organizirali drvnu industriju koja iskorišćuje panjeve i korijenje. U Švedskoj je osnovama jedna nova tvornica celuloze koja iskorišćuje svake godine 450.000 m3 panjevine. U Sovjetskom Savezu se ozbiljno radi na istorišćivanju lišća i iglica posebno kao dodatak stočnoj hrani; U Sjedinjenim američkim državama živo se istražuje unatrag više od 15 godina totalna biomasa stabla, naročito u Institutu zvanom »Complete Tree Institute« (YOUNG, 1974). Takva evolucija dovela je do toga da treba voditi računa o totalnoj šumskoj biomasi, tj. i o onim dijelovima stabla — kao što je panj, kora, grane, grančice i lišć e — koji su do sada činili otpadak. Dakle ti dijelovi stabla koje smo do sada u šumi ostavljali, postaju predmet interesa — kao izvor energije. To je dovelo stručnjake da su jediničnu mjeru u m3 kojom su izražavali drvnu masu stabla zamjenili težinom, tj. kilogramima ili tonama suhe materije, točnije rečeno osušene materije do temperature od 70°C ili 105°C. U tom smislu se danas vrše nova istraživanja koja treba da odgovore na pitanje ne samo koliko jedna šumska sastojina proizvodi drva za pilansku preradu, koliko za celulozu itd. nego koliko ona proizvodi finih grana, kore, lišća, iglica, korijenja i žilja. U tom smjeru u Svijetu ima već nekih rezultata. Spomenuti ću kao primjer Šumarski institut u Francuskoj gdje je PARDE na temelju detaljnih analiza došao do zaključka da bi se uz spomenuto kompletno korišćenje šumske biomase moglo u budućih 30/ 40 godina u Francuskoj uštediti oko 10"/» sadašnjeg uvoza nafte. Ali nemojmo zaboraviti da je to medalja sa dvije strane: ako ćemo iz šume sve izvoziti, onda će je trebati gnojiti. U Evropskoj Ekonomskoj Zajednici ozbiljno se proučava problem kako smanjiti veliku negativnu trgovinsku bilancu uzrokovanu godišnjim uvozom od 120 milijuna m3 drva. Drvo je poslije nafte najglavniji faktor negativne trgovinske bilance spomenute zajednice. Prema jednoj studiji postoji mogućnost da se u Evropskoj Ekonomskoj Zajednici u kraćem roku (od oko 10—15 godina) poveća sadašnja šumska proizvodnja za 37,5°/» ili za 30 milijuna m3 različitim mjerama kako slijedi: — intenzivnije sječe prezrelih stabala .... . 10 milijuna m3 — korišćenje panjeva, granja i žilja ..... . 9 milijuna m" — korišćenje pilanskih odpadaka 4 milijuna ms — korišćenje starog papira 7 milijuna m3 Ukupno: 30 milijuna m8 U duljem roku, tj. negdje na početku 21. stoljeća spomenuta studija predviđa povećanje šumske produkcije čak za 125 milijuna m3, dakako, uz velika ulaganja za proširenu biološku šumsku reprodukciju. Kako vidimo od evropskih će se šuma u budućnosti tra žiti veća proizvodnja drva za mehaničku i kemijsku pre radu . No pored toga ne treba zaboraviti da indirektne koristi evropskih šuma sve više i više dolaze do izražaja. Sve veći broj šuma u Evropi poprima rekreativni, estetski i zaštitni karakter te se čuju glasovi da će u budućnosti evropske šume u većini slučajeva promijeniti svoju ulogu, tj. da će mnoge sadašnje gospodarske šume postati rekreativni, turistički i zaštitni objekti. |