DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šum. list 104:487 - 1980. MOGUĆNOSTI PRIMJENE SISTEMA ODREĐIVANJA RADNOG VREMENA SJEČE I IZRADE DRVA U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU »JOSIP KOZARAC«, NOVA GRADIŠKA Prof. dr SIMEUN TOMANIĆ mr VLADIMIR HITREC, VENCL VONDRA, dipl. inž. Šumarski fakultet u Zagrebu SAŽETAK. U ovom radu autori su prikazali rezultate istraživanjamogućnosti primjene sistema određivanja radnog vremena sječei izrade drva (Sistem THV) na području Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« u Novoj Gradiški. Potrebno radno vrijeme za sječu i izradu jedne te iste drvne mase autori su procijenili posistemu THV, po normama Gospodarstva i mjerenjem vremena koje su radnici utrošili. Pri usporedbi tih vremena nije se pokazala značajna razlika između procijenjenog vremena po sistemu THV i utrošenog vremena. Iz toga autori zaključuju da se sistem THV može primijeniti na području Gospodarstva. Iz usporedbi vremena po normama Gospodarstva i prethodnih vremena vidi se, da Gospodarstvo predviđa i priznaje oko 50´VU vremena više negošto je stvarno potrebno za sječu i izradu drva. To znači, da je zaposleno radnika više nego je potrebno i da su povećani troškovi za te poslove. UVOD Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« u Novoj Gradiški izrazilo je spremnost da na svome području primijeni sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva (koji ćemo u ovom radu skraćeno zvati »Sistem THV«). Područje tog Gospodarstva graniči s područjem SŠGO »Slavonska šuma«, na kome su vršena istraživanja za Sistem THV. Terenski, sastojinski, radni i drugi uvjeti na tim područjima imaju dosta sličnosti. To su bile pretpostavke da bi se odnosni sistem mogao uspješno primijeniti na području ŠG »Josip Kozarac«. Zbog toga smo organizirali dvodnevni seminar za šumarske inženjere, tehničare i rukovodioce te radne organizacije, na kojem smo polaznike seminara informirali o sadržaju, karakteristikama i načinu upotrebe Sistema THV. Prije odluke o uvođenju Sistema THV na području ŠG »Josip Kozarac «, trebalo je isprobati njegovu primjenu na pokusnim sječinama. Prilikom provjere predviđeno je da se učini slijedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Izabrati određeni broj pokusnih sječnih jedinica na području ŠG »Josip Kozarac« u kojim će se isprobati primjena Sistema THV. Izabrati radnike koji će posjeći i izraditi doznačena stabla na pokusnim sječnim jedinicama. Procijeniti prije sječe po Sistemu THV vrijeme koje je potrebno za sječu i izradu doznačenih stabala u svakoj pojedinoj sječnoj jedinici. Posjeći doznačena stabla i izraditi drvne Sortimente na izabranim sječnm jedinicama. Obračunati poslije sječe koliko je bilo potrebno vremena za posječenu i izrađenu netto drvnu masu u pojedinim sječnim jedinicama. Utvrditi koliko su radnici stvarno utrošili vremena pri sječi i izradi primljene netto drvne mase po sječnim jedinicama. Utvrditi koliko je predviđeno vremena za sječu i izradu drva u pojedinim sječnim jedinicama po normama, koje se primjenjuju u ŠG »Josip Kozarac«. Provjeriti da li postoje statistički značajne razlike između procijenjenog vremena prije sječe i obračunatog vremena poslije sječe po Sistemu THV, između utvrđenih vremena po Sistemu THV i stvarno utrošenog vremena, između vremena utvrđenog po Sistemu THV, stvarno utrošenog vremena i vremena predviđenog po normama ŠG »Josip »Kozarac«. U slučaju pojave značajnih razlika između navedenih vremena, utvrditi kolike su te razlike i koji su njihovi uzroci. Konačno odgovoriti na pitanje može li se primijeniti Sistem THV u ŠG »Josip Kozarac« obzirom na potrošnju vremena i što bi trebalo dalje raditi na uvođenju tog sistema. Sve radove na provjeri mogućnosti primjene Sistema THV obavili su suradnici Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučili šta u Zagrebu zajedno »Josip Kozarac«. sa šumarskim stručnjacima Šumskog gospodarstva 1. TERENSKI RADOVI Na području ŠG »Josip Kozarac« izabrane su 32 pokusne sječne jedi nice, odnosno sječne »linije« u odjelima predviđenim za sječu 1979. i 1980. godine. Te sječne jedinice razmještene su po cijelom području Šumskog gospodarstva. U nizinskim šumama bilo je 25 pokusnih sječnih jedinica, a na brdskim terenima 7 pokusnih sječnih jedinica. U sastojinama, gdje je bila sječa glavnog prihoda izabrano je 18 pokusnih sječnih jedinica. U sastojinama s prorednim sječama izrabrano je 14 pokusnih sječnih jedinica. Pri utvrđivanju broja, veličine i rasporeda pokusnih sječnih jedinica na terenu, nastojalo se osigurati da izabrane sječne jedinice budu reprezentativni uzorak na područje Šumskog gospodarstva. Granice pokusne sječne jedinice obilježile su se uljanom bojom ili vapnojn. U svakoj sječnoj jedinici izmjereni su prsni promjeri stabala doznačenih za sječu. Ti podaci su evidentirani u knjigu doznaka po vrstama drveća. Za svaku pokusnu sječnu jedinicu utvrđena je površina u m2. Zatim je određen broj radnika u ekipi koja će sjeći doznačena stabla i izrađivati drvne Sortimente, određena je sezona rada u kojoj se predviđa sječa i izrada, te karakteristike podstojne etaže i konfiguracije terena. Pregled prikupljenih podataka po sječnim jedinicama prikazale smo u tablici 1. Pri tom smo prikazali za svaku pokusnu sječnu jedinicu šifru ulaza u Sistem THV, površinu, broj doznačenih stabala i njihov prosječni prsni promjer po vrstama |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 39 <-- 39 --> PDF |
drveća. Šifrom ulaza u Sistem THV označeni su broj radnika u ekipi, sezona rada, karakteristike podstojne etaže i konfiguracija terena. Za sječu i izradu drva na pokusnim sječnim jedinicama izabrane su dvočlane ekipe sjekača. Pri izboru radnika nastojalo se izabrati radne ekipe, koje su prosječne u svojoj OOUR po ostvarivanju radnih učinaka i osobnih dohodaka u toku duljeg vremenskog razdoblja. Prije početka rada, radnici su obaviješteni što se namjerava raditi na pokusnim sječnim jedinicama, koja je svrha tih eksperimenata, što i kako oni moraju raditi, na koji način će se obračunati osobni dohoci radnicima za posječenu i izrađenu drvnu masu na pokusnim sječnim jedinicama. Krajem 1979. i početkom 1980. godine radnici su posjekli doznačena stabla i izradili drvne Sortimente na pokusnim sječnim jedinicama. Radili su na način kao što inače rade. Na posao i s posla vozili su se prijevoznim sredstvima. U šumi kod panja izrađivali su trupce, sitnu oblovinu i prostorno drvo. Na području Šumarije Novoselec na pokusnim sječnim jedinicama 1,2 i 3 iz hrastovih stabala izrađivala se samo tehnička oblovina. Drvni materijal namijenjen za prostorno drvo, ostao je u sječini, a izrađivat će se i otpremati kasnije. Dvočlane ekipe imale su motornu pilu i ručni alat za sječu i izradu drva. Radnici su pri radu u sječini sami sebi oštrih lanac motorne pile i otklanjali sve manje kvarove na pili. U toku radnog dana sjekači su se odmarali slobodno i spontano, po svojoj želji. Rad radnika nadzirali su poslovođe radilišta. Oni su, prema primljenim uputama, svaki dan evidentirali ukupno radno vrijeme koje su radnici proveli na radu na pokusnoj sječnoj jedinici. To vrijeme počinjalo je u trenutku kad su radnici stigli u sječnu jedinicu, a završavalo se u trenutku kad su radnici po završetku radnog dana krenuli iz pokusne sječne jedinice. Po završetku rada na pokusnoj sječnoj jedinici, poslovođa je provjerio da li su posječena sva doznačena stabla i pregledao kvalitet rada. Posječenu i izrađenu drvnu masu poslovođe radilišta su primili od radnika i evidentirali po vrstama drveća, drvnim sortimentima, sječnim jedinicama i radnicima. Osobni dohoci radnika koji su radili na pokusnim sječnim jedinicama, obračunali su se prema osnovama posječene i izrađene netto drvne mase, normi za sječu i izradu drva te samoupravnih sporazuma o raspodjeli osobnih dohodaka u OOUR-ima Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac«. 2. OBRAČUN IZMJERENIH I PRIKUPLJENIH PODATAKA Izmjerene i prikupljene podatke smo provjerili, sredili po vrstama drveća, drvnim sortimentima, sječnim jedinicima i šumarijama te priredili za obračun. Na pokusnim sječnim jedinicama posječeno je 9187 stabala. Iz tih stabala radnici su izradili 9522,48 m3 netto drvne mase. Strukturu te drvne mase po drvnim sortimentima i šumarijama prikazali smo u apsolutnim i relativnim iznosima u tablicama 2 i 3. Na pojedinim sječnim jedinicama izrađena netto drvna masa bila je razvrstana po drvnim sortimentima prema JUS-u. Međutim, na većini pokusnih sječnih jedinica izrađena drvna masa bila je razvrstana u tri grupe: trupci, sitna oblovina i prostorno drvo. Zbog toga smo, pri sređivanju podataka, izrađenu drvnu masu razvrstali po navedenim grupama drvnih sortimenata. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Pregled podataka po sječnim jedinicama Šumarija 1. Novoselec 2. Popovača 3. Kutina 4. Lipovljani 5. Novska >o O <1> CO T3 1 2 3 4 1 2 - 1 2 3 4 5 6 7 8 1 Šifra ulaza u .Sistem THV 2231 2231 2231 2221 2231 2231 - 2231 2231 2231 2231 1231 1231 2231 2231 2231 Površina (m2) 155500 123500 149700 136300 100000 40000 - 40000 40000 40000 40000 40000 40000 40000 40000 21000 Vrsta drveća hrast luž. grab hrast luž. hrast luž. grab hrast luž grab joha hrast luž. jasen hrast luž. - hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab hrast luž. jasen grab topola Broj stabala 00 80 3 78 432 453 29 339 60 113 274 41 75 - 60 50 28 56 47 56 45 53 52 42 32 21 48 25 43 52 62 41 79 26 46 47 186 21 74 90 179 26 Tab. 1 Dl,3 (cm) 28,78 23,64 31,13 31,93 30,00 41,80 23,00 25,07 55,69 36,46 47,73 - 35,87 27,20 23,14 36,96 30,39 22,04 34,62 27,59 24,86 34,68 28,59 25,40 38,08 32,16 24,60 38,94 32,32 23,87 36,91 31,04 24,50 40,80 36,88 24,09 65,23 31,68 27,07 22,23 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Šumarija rtu >o « 41 X)OCU CO TJ Šifra ulaza u Sistem THV Površina (m2) Vrsta drveć a NastavakBroj stabala 00 tab. 1 Dl,3 (cm) 5. Novska 2 3 2231 2231 24000 28000 hrast jasen grab hrast jasen grab luž. luž. 92 36 130 112 43 134 64, 40, 28, 62, 44, 24, ,38 ,86 13 ,25 ,77 ,18 6. Jasenovac 1 2 3 2211 2211 2211 8170 9625 8250 jasen jasen jasen 151 122 145 43, 48, 50, ,30 ,74 ,98 1 2232 46500 hrast bukva kit. 89 62 30,67 32, ,98 7. Okučani 2 3 4 2232 2232 2232 47950 64075 35375 hrast bukva grab hrast bukva grab hrast bukva grab kit. kit. kit. 158 102 104 143 80 92 96 44 37 36, 35, ,35 ,38 23,05 33, 32, 20, 30, 37, 20, ,27 ,94 ,45 ,55 ,23 ,05 8. Nova Gradi ška 1 2 3 2212 2212 2231 52000 61000 6300 hrast cer bukva grab hrast cer bukva hrast kit. kit luž 68 13 176 75 375 14 5 10 23, 28. 29, 22, 26. 28, 22, 56, ,24 ,00 ,06 ,11 ,65 ,57 ,80 ,80 4 2231 7500 hrast luž. 44 58, ,77 9. Nova Kapela 1 2 3 4 2211 2211 2211 2222 178125 112500 234375 18000 hrast j.asen luž. brijest topola hrast jasen hrast jasen hrast cer luž. luž. kit. 250 403 78 9 104 484 40 530 216 37 31. 25, 21. 52, 32. 25. ,40 ,16 ,94 ,89 ,46 ,36 34,70 26 34. 31 ,29 ,14 ,51 Strukturu posječene i izrađene netto drvne mase po pokusnim sječnim jedinicama i grupama drvnih sortimenata prikazali smo u apsolutnim i relativnim iznosima u tablicama 4 i 5. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Na osnovi podataka o pokusnoj sječnoj jedinici (površina, podstojna etaža, konfiguracija terena), doznačenim stablima (vrsta drveća, broj stabala, prsni promjer) te sezone u kojoj se radovi predviđaju i broja radnika u sjekačkim ekipama — utvrdili su se ulazi u Sistem THV. Uz pomoć tog sistema procijenili smo prije sječe ukupno radno vrijeme koje je radnicima potrebno za sječu i izradu doznačenih stabala. Pri tom smo računali vrijeme prijelaza do stabla po jednadžbama iz tablice 10, a vrijeme otkačivanja zapelih stabala po jednadžbama iz tablice 11. Stableno vrijeme, sortimentno vrijeme oblovine i sortimetno vrijeme prostornog drva, računali smo po jednadžbama iz tablica 64 do 108 i tablica 152 do 185. Opće vrijeme izračunali smo na osnovi čistog vremena i postotaka općih vremena iz tablice 607. U ŠG »Josip Kozarac« sjekači pri radu u sječini oštre lance motornih pila, otklanjaju kvarove i obavljaju ostale poslove na održavanju motornih pila pri radu. Takav način rada radnici su primjenjivali i na pokusnim sječnim plohama. Zbog toga smo izračunato opće vrijeme po Sistemu THV uvećali za 3´% na ime održavanja pile. Prije sječe procijenili smo potrebno radno vrijeme za sve vrste drveća na pokusnoj sječnoj jedinici. Ta vremena po šumarijama i pokusnim sječnim jedinicama prikazali smo u prvoj koloni u tablicama 6 i 7. Iz ukupnog iznosa u tablici 6 izračunali smo da je, prema procjeni prije sječe, potrebno 1194 radnika-dana za sječu i izradu doznačenih stabala na pokusnim sječnim jedinicama. Obračun ukupnog radnog vremena poslije sječe izvršili smo po pokusnim sječnim jedinicama na osnovi podataka o sječnoj jedinici i izmjerenoj netto drvnoj masi u toj sječnoj jedinici. Pritom smo sortimentna vremena izrade oblovine računali po jednadžbama iz tablica 190 do 551. Sortimentna vremena izrade prostornog drva računali smo pod odgovrajućim jednadžbama iz tablica 560 do 601. Ostala vremena izračunali smo na isti način kao što smo postupili pri procjeni vremena prije sječe. Izračunata vremena poslije sječe sredili smo po šumarijama i pokusnim sječnim jedinicama. Ta vremena prikazali smo u drugoj koloni u tablicama 6 i 7. Iz ukupnog iznosa u tablici 6 izračunali smo da je prema obračunu poslije sječe, potrebno 1220 radnika-dana za sječu i izradu primljene netto drvne mase na pokusnim sječnim jedinicama. Ukupno radno vrijeme, koje su radnici utrošili pri sječi i izradi primljene netto drvne mase po pokusnim sječnim jedinicama, utvrdili smo na osnovi evidencije. To vrijeme po Šumarijama i pokusnim sječnim jedinicama prikazali smo u koloni 3 u tablicama 6 i 7. Iz ukupnog iznosa u tablicama 6 izračunali smo da su radnici potrošili 1169 radnika-dana za sječu i izradu primljene netto drvne mase na pokusnim sječnim jedinicama. Na osnovi normi po kojim se radi u ŠG »Josip Kozarac« i podataka o pokusnim sječnim jedinicama, utvrdilo se ukupno radno vrijeme, koje se radnicima priznaje za sječu i izradu primljene netto drvne mase. To vrijeme po šumarijama i pokusnim sječnim jedinicama prikazani smo u koloni 4 u tablicama 6 i 7. Iz ukupnog iznosa u tablici 6 izračunali smo da je, prema normama ŠG »Josip Kozarac«, predviđeno 1794 radnika-dana za sječu i izradu primljene netto drvne mase na pokusnim sječnim jedinicama. Prema tim normama obračunali su se i isplatili radnicima osobni dohoci za izvršene radne učinke. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 43 <-- 43 --> PDF |
3. ANALIZA DOBIVENIH REZULTATA Na svakoj od 32 pokusne sječne jedinice raspolagali smo s 4 različita ukupna radna vremena: 1. Vrijeme procijenjeno prije sječe (ti) 2. Vrijeme obračunato poslije sječe (ta) Količine posječene i izrađene netto drvne mase po šumarijama- Tab. 2 Šumarija Trupci Sitna oblovina Prostorno drvo m? Ukupno 1. 2. 3. Novoselec Popovača * Kutina 1260,31 783,76 - 618,77 22,18 - 124,14 490,74 - 2003,22 1296,68 - 4. 5. 6. Lipovljani Novska Jasenovac 664,21 1200,53 322,08 232,75 48,61 104,94 211,63 345,15 65,01 1108,59 1594,29 492,03 7. 8. 9. Okučani Nova Gradiška Nova Kapela 663,73 227,54 439,91 170,73 110,60 337,08 367,60 186,55 523,93 1202,06 524,69 1300,92 Gospodarstvo 5562,07 1645,66 2314,75 9522,48 Postotna struktura posječene i izrađene netto drvne mase Tab. 3 Trupci Sitna Prostorno Ukupno oblovina drvo šumarija U % od netto drvne mase 1. Novoselec 62,91 30,89 6,20 100,00 2. Popovača 60,44 1,71 37,85 100,00 3. Kutina ---4. Lipovljani 59,92 20,99 19,09 100,00 5. Novska 75,30 3,05 21,65 -100,00 6. Jasenovac 65,46 21,33 13,21 100,00 7. Okučani 55,22 14,20 30,58 100,00 8. Nova Gradiška 43,37 21,08 35,55 100,00 9. Nova Kapela 33,82 25,91 40,27 100,00 Gospodarstvo 58,41 17,28 24,31 - 100,00 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 44 <-- 44 --> PDF |
3. Utrošeno vrijeme prema evideniciji (t3) 4. Normirano vrijeme prema normama Šumskog gospodarstva (t stupnjeve izvršenja: ti ii = 100 ts t2 i2 = 100 t3 U is = 100 ts Izračunate stupnjeve izvršenja po šumarijama i pokusnim sječnim jedinicama, prikazali smo u tablicama 6 i 7. Oni predstavljaju pojedinačne razlike između procijenjenih i utrošenih vremena izražene u postocima. Stupnjevi izvršenja radnog vremena procijenjenog prije sječe po pokusnim sječnim jedinicama, kreću se od 66,8"% do 177,6%. Ta odstupanja normalno su distribuirana oko aritmetičke sredine. Uzroci odstupanja su subjektivni odnosi radnika prema radu i faktori kojih djelovanja na utrošeno vrijeme nisu determinirani. Takva rasipanja uvijek su prisutna pri slobodnim radovima radnika, koji se obavljaju na otvorenom prostoru pri stalno promjenljivim radnim uvjetima. Takva rasipanja oko linija izjednačenja pokazala su se pri istraživanjima za Sistem THV. Prema tome, ona se mogu očekivati i kod primjene Sistema THV. Izračunati stupnjevi izvršenja po šumarijama kreću se od 75,3% do 139,3%. Odstupanja vremena po šumarijama od aritmetičke sredine, normalno su distribuirana oko aritmetičke sredine. Međutim, rasipanja su manja od onih po pokusnim sječnim jedinicama. Stupnjevi izvršenja radnog vremena obračunatog po Sistemu THV poslije sječe po pokusnim sječnim jedinicama, kreću se od 71,9% do 180,1%. Izračunate razlike su normalno distribuirane oko aritmetičke sredine. Stupnjevi izvršenja radnog vremena utvrđenog po normama ŠG »Josip Kozarac« iznose po pokusnim sječnim jedinicama od 95,1% do 233,4%. Odstupanja pojedinih vremena od arimetičke sredine također su normalno distribuirana. Rasipanje pojedinačnih vrijednosti po šumarijama manje je od onih po pokusnim sječnim jedinicama. Ta pojava prisutna je kod svih usporedbi. Praćenjem stupnjeva izvršenja i odnosnih količina izrađene drvne mase, odnosno utrošenog radnog vremena, vidi se da se rasipanje razlika oko arimetičke sredine smanjuje s povećanjem količine izrađene drvne mase, odnosno utrošenog vremena. Prema tome, točnost procjene potrebnog radnog vremena povećava se s povećanjem obujma drvne mase, odnosno radnog |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 45 <-- 45 --> PDF |
vremena na koje se procjena odnosi. To treba imati na umu pri određivanju obujma radnog zadatka za koji će se procjenjivati potrebno radno vrijeme. Postavlja se pitanje da li postoje statistički značajne razlike između četiri različita ukupna radna vremena po pokusnim sječnim jedinicama? Pretpostavili smo da te razlike nisu statistički značajne. Te pretpostavke testirali smo t-testom po parovima. Količine posjećene i izrađene netto drvne mase po pokusnim sječnim jedinicama Tab. 4 Sječna Trupci Sitna Prostorno ukupno Šumarija jedinica oblovina drvo broj m5 1 320,29 259,96 7,46 587,71 2 218,04 140,99 5,20 364,23 1. Novoselec 3 284,06 141,76 8,78 434,60 4 437,92 76,06 102,70 616,68 1 686,90 20,15 442,31 1149,36 2. Popovača 2 96,86 2,03 48,43 147,32 3. Kutina ----1 63,51 23,83 20,81 108,16 2 71,27 28,67 29,26 129,20 3 54,38 23,28 32,18 1^9,84 4. Lipovljani 4 50,42 21,59 15,93 87,94 5 65,19 17,83 28,28 111,30 6 84,65 37,28 15,60 137,53 7 84,88 32,89 36,09 153,86 8 189,91 47,38 33,48 270,77 1 389,73 14,41 133,90 538,04 5. Novska 2 405,40 12,31 93,60 511,31 3 405,40 21,89 544,94 117,65 1 80,75 42,22 23,40 146,37 6. Jasenovac 2 113,32 27,44 21,13 161,89 3 128,01 35,28 20,48 183,77 1 76,64 17,88 53,31 147,83 2 274,87 53,14 455,41 7. Okučani 127,40 3 186,99 71,88 128,38 387,25 4 125,23 27,83 211,57 58,51 1 59,16 25,97 121,55 206,68 2 34,85 78,73 32,50 146,08 8. Nova Gradiška 3 24,60 1,22 7,15 32,97 4 108,93 4,68 25,35 138,96 1 128,20 127,55 117,01 372,76 2 54,45 80,74 139,11 9. Nova Kapela 274,30 3 41,48 86,39 141,71 269,58 4 215,78 42,40 126,10 384,28 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Označimo jednu vrstu vremena sa X, odnosno posebne vrijednosti sa Xi, xo, x,i, . . ., X32. Drugu vrstu vremena, koju uspoređujemo sa prvom, ozna čimo sa Y, odnosno sa yi, y2, ys, ..., ysa. Hipotezu H0; E (X) = E (Y) Xi; E (X) ^ E (Y) Postotna struktura posječene i izrađene netto drvne mase po pokusnim sječnim jedinicama Tap. 5 Sječna; Izrađeni drvni sortimenti jedinica — Šumarija "broj Trupci Sitna Prostorno oblovina drvo U.% od netto drvne mase 1 54,6 44,2 1,2 p 1,4 1. Novoselec % 59,9 38,7 65,4 32,6 2,0 4 71,0 12,3 16,7 59,7 1,8 38,5 2. Popovača 2 65,7 1,4-32,9 3. Kutina 1 58,7 22,1 19,2 2 55,2 22,2 22,6 3 4-9,5 21,2 29,3 4. Lipovljani ,-57,3 24-, 6 18,1 58,6 16,0 25,4 6 61,6 27,1 11,3 7 55,2 21,4 23,4 8 70,1 17,5 12,4 1 72,4 2,7 24,9 5. Novska 2 79,3 2,4 18,3 3 74-,4 4,0 21,6 1 55,3 28,8 15,9 6. Jasenovac 2 69,9 16,9 13,2 69,7 19,2 11,1 3 l 51,8 12,1 36,1 2 60,4 11,7 27,9 7. Okučani 3 4-8,3 18,5 33,2 4-59,2 13,2 27,6 1 28,6 12,6 58,8 2 23,9 53,9 22,2 8. Nova Gradiška 3 74-,6 3,7 21,7 78,4 3,4 18,2 4 34,4-34-,2 31,4 1 19,9 29,4-50,7 9. Nova Kapela 15,4 32,0 52,6 56,2 11,0 32,8 4 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 47 <-- 47 --> PDF |
testirali smo varijablom k = N-l =- 31 gdje je N. <52 - Zdi Xdi i =l i«l d = N 32 Sd » d "VF 2 N cd 2- d2 ) d >T i d. -X± -Y Na taj način izvršili smo 6 usporedbi. Za svaku usporedbu izračunali smo vrijednost varijable »t«. Uspoređene parove vremena i izračunate vrijednosti varijable »t« za odnose usporedbe, prikazali smo u tablici 8. Prag signifikantnosti za grešku od 1% i stupanj slobode k = 31 iznosi t„. oi = 2,750. Prag signifikantnosti za grešku od 5´% i stupanj slobode k = 31 iznosi to, os = 2,042. Usporedbom praga signifikantnosti i izračunatih vrijedosti varijable »t« po parovima vremena vidi se slijedeće: Pri usporedbi procijenjenog vremena prije i poslije sječe po Sistemu THV, izračunata vrijednost varijable »t« manja je od odnosnog praga signifikantnosti. To znači da se u ŠG »Josip Kozarac« nije pokazala statistički značajna razlika između vremena procijenjenog prije sječe i poslije sječe. Prosječna razlika između tih vremena od 2,2% bila je slučajna. Pri usporedbi procijenjenog vremena prije sječe po Sistemu THV i vremena koje su radnici utrošili, izračunata vrijednost varijable »t« manja je od praga signifikatnosti. Prema tome, nije se pokazala statistički značajna razlika između procijenjenog vremena prije sječe i vremena koje radnici utroše pri radu. Prosječna razlika između tih vremena od 2,1 u/o bila je slučajna. 497 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U) C\J rt rA o H C\J d CD rH >co P > rH N CM H H ?R CA CJN Q Ö H rt r H LT\ rt H 2 H O P CS d rt C/3 CJN V a T) rt rt H r-5 H rt l> > a; P rt fi co rt ON Lj a 3 OB P rt 4 P rt o CM ft o rA . a P< rt 0) « io l P P O rt a a> ft ftO Fl a^ i) -> P P > ra IH O -H 4 a rt X) (U P rA CO # a a> o >C0 rt 0) -P o>CD rt o a TJ rH o 10 P -P ti 13 ft® 0 rt R » > G rt « H p c> O 0) 3 fl >o rt a rt d> ra p P a CO U) 0) 0) 03 CM 0) -p H P TD 0^ C/J rt cD ra PK rH o rt >EH 0) rt a 0) O 0 o rt S p< 3) o a a 4) Kl n-p đ to a > Q) 0) -H <0 (4 rt raco |>o Ö H o > fl> O CTrt O CO H 0 H « P -P rA 0) (U t> ft T3 Ti > ro rH Cl (D D IH o ft rt, H Ü H O U ft o 1> rH (1) H (0 P o rt > o a >CQ rH LT\ UN ´ cD H ON H rH rH rA » 1 LA L> CJN O-1 UD CM o> r* rH 1 CD H CM H 1 CO rH CT rH 1 OJ rH d >o rt rt > d O -rH rt -P O 3 ft « CM rA cD CD CN rH CM CM a: rH a> o rA H LA (T [>rH CD rH»O rH CM 4 CM rH rH rA rA rH rH a «5 n) rH o> rt rH rH 4 LA CA rH rH CO CO CO AI o rH rH rH K\ rA CM O c-* o CM CD LA CO rH rA Q rA CM cä ,M co i> o S3 LA rA CO CM rH CD 4 X rA 0^ LA H O O CO CT^ rA CD rH ^f LA O CO ü ^ > o a u cn rt L-D CD 3-C0 tN 4 co rA CM rA CD CM CD LA rH rH rH H LA CM LA 4 rH O 4 4 CM rH O rH rH H rH o CT-LA rH rH CM CM LA CM rH O co o H rH rH CT-LA 4 O ON LS 4 o CM rA CTN CM H rA L> 4 rH 4 O O CM «*k CO * rA H H CM <-H H CM LA rH LA o rA CM o CO rH rH CM H H CM CM H LA CD L>- O O-LA CM 4 cD L>-ON o rH rH rH rH rH ai O >Cfl rt > H rH P Tj 3) CO tu ft p H u rt a M TJ o o 9 CS Si >o ft i> w o o 5 > o O 3 E5 o o-CO ON |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Tablica i? Testiranje značajnosti razlika vremena po parovima Izračunata r0 J Promatrana vremena vrijednost usporedbe Procijenjeno prije sječe 0,369 Procijenjeno poslije sječe Procijenjeno prije sječe 0,428 Utrošeno prema evidenciji Procijenjeno prije sječe 4,045*** Previđeno prema normama Gospodarstva Procijenjeno poslije sječe 0,918 Utrošeno prema evidenciji Procijenjeno poslije sječe 6,051*** Predviđeno prema normama Gospodarstva Utrošeno prema evidenciji 5,850*** Predviđeno prema normama Gospodarstva Usporedbom obračunatog vremena poslije sječe po Sistemu THV i vremena koje su radnici utrošili, izračunali smo vrijednost varijable »t«. Ta vrijednost manja je od odnosnog praga signifikantnosti. Prema tome, nije se pokazala statistički značajna razlika između obračunatog vremena poslije sječe po Sistemu THV i vremena koje radnici utroše pri radu. Prosječna razlika između tih vremena od 4,4´% bila je slučajna. Na osnovi rezultata koje smo dobili testiranjem vidi se, da se nisu pokazale statistički značajne razlike između procijenjenih vremena po Sistemu THV i vremena koje radnici stvarno utroše pri radu. Prema tome, Sistem THV može se primijeniti na području Šumskog gospodarstva »Josip »Kozarac «. Vremena koja će se procjenjivati po Sistemu THV u prosjeku bit će jednaka vremenu, koje radnici zaista trebaju za sječu i izradu drva. Pri tom će većina pojedinačnih utrošenih vremena biti oko prosječne vrijednosti. Može se očekivati da će se manji broj pojedinačnih vremena znatno razlikovati od prosjeka. Primjena Sistema THV zahtijeva i promjene startnih osnova osobnih dohodaka sjekača. Bez tih promjena neće se moći primijeniti Sistem THV. Pri usporedbi procijenjenog vremena prije sječe po Sistemu THV i predviđenog vremena prema važećim normama ŠG »Josip Kozarac«, izračunata vrijednost varijable »t« veća je od praga signifikantnosti. To znači da postoji značajna razlika između navedenih vremena. Vrijeme predviđeno prema normama ŠG »Josip Kozarac« veće je za 50,2% od onog procijenjenog prije sječe po Sistemu THV. Na isti način usporedili smo obračunato vrijeme poslije sječe po Sistemu THV i predviđeno vrijeme prema normama ŠG »Josip Kozarac«. Pritom se pokazalo da je razlika između navedenih vremena statistički značajna. Predviđeno vrijeme prema normama ŠG »Josip Kozarac« veće je za 47% od obračunatog vremena poslije sječe po Sistemu THV. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 50 <-- 50 --> PDF |
O-zt O0NO( X) o-H CO OCOOM>-4-0~N H CO CD rt r-5 rt KN H U)1M>4O U) r-t Lf\ CM H CM H cO CO vLj LA H rH CD KNcD U?l>-0 KNCOKNCO LA:? 0"NH KN OHHHHHCMCM H LAO~NK\ OMM H H H CD >W mcjN O H OM>-LA CO K"N CA CD CO H KN HO d m> N Ol LAHO-HCNCOCJAO KNCO H 0~N «MfMDHLfNHO HO CM CM O H O CO CM CM ^-H ONCJNCO H H H H o H nj H O Cl rt rt ft TI -P 09. fH H KNCO CD LA CJNÖN COU) VD 4KN KN ONVOONrH [>-C0 KNONCO C-~CM H cO OCfl KN CO CO H LA C^ OCT> CM HO N H KNO-1L> H H HHH H 0) CO H LA CXI CM O CM O <-\ r-\r-i CD -ö a H H t> CD ni a U) O rt a rt 3 J> CD rt Cl rt rt v B CD rt PM o ft o a -P rt R «i CD o rt ti rt rt H -ti t> rt o ti S ft CD CD CQ rt rt o ft fte> CDO-^" CA CDLAO ^" O ^ CM CNJ C^CO KNC4" CM KN 4" H CO CjNO> L>-1>- OJ LA H H LAO-O-HLAKNcOCO ONCMO-O-CĐCO-SCTN ^CM C^COCM C0 C^CO COOCTNCOCTNCTNCMCO 0"N H CM CO KN CO C^HO N KN^O H KNKNij> rt rt 0) >cc o u -p rt rt o H rt >cort CD P a d rt CD -H +5 rt >ft ft CD KN -P 003 Q0^-5-3 COO CM cACMMiN O(M H H KN O O CM C0 cD o t> 0 iL> H ´OQOOOO O ej- Jf 00 00 CO cD cĐCM CM CM CO CD M? 4 LACOCO CD ^T ^T ^T LA OH O < CM CD LACOON LAC^CD KNCM KA -H ti TI EH (4 o CD o ft CD 0 a) ca CD P CD rC 00 o ft a CD rt > CÖ ti ÜJ ro Cl rt a CD rt ft rt rt CD a CD rt > rt rt CD H > X ) ft aCD ´ro H rt > o rt CD ra rt CD i J H O o rt ft ^ » Ü -i ^ P <1> P co H 71 CD P H -I ca o ft M H -P CD Coccq HcD^t" LA CJNiXJCO CD OCTNO-CO HKNcj-O CM H H KN ;± ON CM 4" O ON O-CJN OLALAc D lAD CM CN H CD KNcD 4 KND^CJN O 4 CM H ^ 4 O CO CM H H KN Li\ HCMKN^h H CM ICN^HHHCOHON LAHQOLAHCDKNO ^-t>-coc^^t- o-coco CDO-O-4-LActCjNCM H CM O-CM CO KN KNCD COHKNHHOCMOM3 NO CN^l- CD CM KN CD COCD [NIN ^ LAcDONcDH H CM KN^J-LAvDO-COH KNC0 CM CD CT´ KNCM CM CJN H KN CTNHCVI ct KNL> l>LA O KNKNKN H CM KN H O O rtft Ü CD rt H >C) 3 CD CO O> o 13 rt >O ft 0 ft rt 0 H +> d W > o ft H ft rt en > o 3 >oi CM KN |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 51 <-- 51 --> PDF |
rt TS rto> >0J u >ti H n> 9P) GO KN H oj H i-l ri Ä ONCfllAd-O^ACC\HN-\ Hr-HHO-CT^OH H ojOMXJNd-iAcoININ ^ ff\rHD UJKNHOJ OJHOO C^- OvßO HHr-I H C^-OOOMA c^-covi)-* KNOJpOJKNOJÖ OJ rH co OM OJOJONH kOtNCOOJ IA00 00U) O OJ H OHHCM H ^-COLfNON Lrs-d-HdC^ KN^-rH ojrdojoj C04O Ö CNOJC^lA KNOV^-IA d-C^-CTNQ OOI/MAUS H H H rH IAUJO00 OCOIOKN OJ O O 00 d-u^ H C^-ONC^ILI O INtNC*rt1| K OJ o u rt o , a PM fM PitS ITNKNOO OJOJ K\ HlACOF- d" [>-<[ C7* COKMAHlAlOO OH * 5o j lACOfOiON H 4 rH OJ U5HM N ONOOOJO OJH H rc\d-o UN sJ-lAHO- KNO)0 IA KN00OM>4" KNKNKN H O rt rt 4> ST J a) .H fn t> PI oo o CJNO^O OJHOJ ONH O ooo o 00OJOJQ H KNN ^ OMALfNH OJ OJH OOO O OJ03-CT. O HOJ O 00 4" rH 1X1 OJH OOO O OJ CO 00 U) lA-di f CT> IO 3-3- * OJ OJ oj OJ o PM (U 4) >ü (1) s © "öl H-P o KNKNtN OJLTNOO IT\Q KN COCOON ONO HiL> KNO UDCJN 1X>IX)0 rH OJOJ [>-3HKNOJH ONON^-OJ H O uSo oocs o lOONH C^- OJH OJUDOIN KNCOlOO KMA C0 IJ3 UNO OJ OJ OJ OJ ft o 3 rtS sD T3-P rt M rsU3 |H o O 4) -P rs H U NNHON VJ3UNH O-H00 OJKNU3 OJHvO H 00O-CNU3 čf 00 CNOJ H H MNNN HKNOJ H =fKNHCTN ÖNIA H H HOOJCS^ OJH OJ4-INU) lAC^-iOO OJ m o o lACTNONON OJHH H Pojq HOJKN HOJNNiJ-H0JKN4- H OJ KN;* pap Tsttoapg U rt* d M rt rt >ra ort H rt´-d U a> 03 > rt rt a> rt O «H o > Pi rt t-s Su o rt CO ON 1 vo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Na kraju usporedili smo vrijeme koje su radnici utrošili pri sječi i izradi drva na pokusnim sječnim jedinicama i vrijeme koje je predviđeno za te radove po važećim normama ŠG »Josip Kozarac«. Izračunata vrijednost varijable »t« veća je od praga signifikantnosti, a to znači da se pokazala statistički značajna razlika između navedenih vremena. Predviđeno vrijeme po normama Šumskog gospodarstva veće je za 53,4´% od vremena koje su radnici utrošili pri radu na pokusnim sječnim jedinicama. Velike razlike između radnog vremena koje radnici troše pri sječi i izradi drva i onog vremena, koje se radnici po normama Šumskog gospodarstva priznaje, omogućuju radnicima da dnevni radni zadatak za 8-satno radno vrijeme izvrše za 6 sati, odnosno, da mjesečni radni zadatak za 26 radnih dana izvrše za svega 17 radnih dana. Pritom se većini radnika koji rade puno radno vrijeme uz prosječnu intenzivnost rada — priznaju i prebačaji norme iako se ne radi dulje od zakonski predviđenog radnog vremena, ne ostvaruju su veći radni učinci, niti pak radnici rade intenzivnije. Uz takav način rada angažirano je u proizvodnji više radnika nego što je potrebno. Time se povećavaju troškovi sječe i izrade drva. 4. ZAKLJUČCI Da bi se provjerile mogućnosti primjene sistema određivanja radnog vremena sječe i izrade drva (Sistem THV), izabrale su se 32 pokusne sječne jedinice na području Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac«. Na tim sječnim jedinicama posjeklo se 9187 stabala iz izradilo 9522 m3 netto drvne mase. Na tom radu utrošili su radnici 1169 radnika-dana. Potrebno vrijeme za sječu doznačenih stabala i izradu drvnih sortimenata procijenilo se prije i poslije sječe po Sistemu THV. Praćenjem rada radnika na pokusnim sječnim jedinicama utvrdilo se vrijeme, koje su radnici stvarno utrošili pri sječi i izradi drva. Zatim se utvrdilo potrebno radno vrijeme za odnosne radove po normama Šumskog gospodarstva. Prema osnovama obračuna i analize izmjerenih i prikupljenih podataka, te dobivenih rezultata, mogu se izvući slijedeći zaključci: 1) Nije se pokazala statistički značajna razlika između potrebnog radnog vremena za sječu i izradu drva koje je procijenjeno po Sistemu THV prije sječe i onog obračunatog poslije sječe. 2) Nije se pokazala signifikantna razlika između radnog vremena potrebnog za sječu i izradu drva koje smo utvrdili prije sječe po Sistemu THV i radnog vremena koje su radnici utrošili pri sječi i izradi drva. 3) Nije se pokazala statistički značajna razlika između radnog vremena potrebnog za sječu i izradu drva koje smo obračunali poslije sječe po Sistemu THV na osnovi primljene netto drvne mase i radnog vremena koje su radnici utrošili pri radu. 4) Budući da se nisu pokazale značajne razlike između procijenjenih vremena po Sistemu THV i vremena, koje su radnici utrošili pri radu, Sistem THV može se primijeniti na području Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac «. Istodobno s primjenom Sistema THV treba promijeniti startne osnove osobnih dohodaka sjekača. Bez usklađivanja Sistema THV i raspodjele osobnih dohodaka, neće se moći primijeniti Sistem THV. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
5) Pokazala se statistički značajna razlika između potrebnog vremena 2a sječu i izradu drva utvrđenog po Sistemu THV i onog izračunatog po normama Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac«. 6) Pokazala se signifikantna razlika između radnog vremena koje radnici stvarno troše pri radu i onog vremena koje se radnicima priznaje prema normama Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac«. 7) Postoji mogućnost da predviđeni obujam sječe i izrade drva izvrši s manjim brojem radnika bez opasnosti po zdravlje radnika. Primjena Sistema THV omogućuje racionalno korištenje i objektivniju raspodjelu osobnih dohodaka prema rezultatima rada. LITERATURA Forstliche Versuchs — und Forschungsanstalt Baden-Württemberg: Der Erweiterte Sortentarif (EST) Freiburg, 1979. H a d ž i vu k o v i ć, S.: Planiranje eksperimenata (prvo izdanje). Beograd, 1977, str. 282. Samset, I. — Stramnes, R. — Vik.: Cutting Studies in Norwegian Spruce and Pine Forests. Vollebekk, 1969. T o m a n i ć, S. — H i t r e c, V. — V o n d r a, V.: Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva. Zagreb, 1978. Str. 455. T o m a n i ć, S.: Normiranje rada pri sječi i izradi drva. Zagreb, 1977, Str. 88. Tuhärsky , P.: Vykonove normy a odmenovanie präc v lesnom hospodärstve. Bratislava, 1965, Str. 280. Summary Possibilities an Applying Working Time Determination for Cutting and Primary Conversion of Wood in the Forest Enterprise »Josip Kozarac«, Nova Gradiška, The research results have been used for testing the applicability of the THV System for the Forest Enterprise »Josip Kozarac«, Nova Gradiška. The testing was done od 32 felling subsites scattered throughhout the forest ma nagement area, with 9,187 trees alloted for felling. Prior to felling, the authors gave a THV estimate of times needed for cutting and primary conversion of wood. The allotted trees were then cut down and preparen into timber assortments totaling 9,522 ms of net timber quantity, whererby the cutting and primary conversion of wood spent by workmen on each felling su´bsite wass measured. This was followed by the authors´ computation of times the workmen needid for felling and preparing the net timber quantity. On the other hand, the wages standards normally applied at »Josip Kozarac« were worked out in terms of times being actually allotted to the workmen for cutting and primary conversion of wood. The THV time estimates prior to felling and the obtained THV times after felling, the actually used felling and timber-preparation times, and the standard times being corectly approved by forest management were compared. The t-testing in pairs did not show statistically significant differences between the THV time |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
estimates and the times used. This led to the authors´ conclusion that the THV- system was applicable for the Forest Enterprise »Josip Kozarac«. Consequently, the application of the THV-system requires a change of the woodcutters´ basic wages. In other words, without adjusting the income policy with the THV-system, no application of the latter is possible. Finally, the existing standard times were compared with those used and estimated under the THV-system. The analysis makes clear that the standard times being approved by the management exceed by 50% the times actuall needed for cutting and primary conversion of wood. This of course, results in excessive manpower and additional costs. Utovarivač poduzeća HIAB-FOCO AB (S-82401 Hundiksvall, Švedska) sklopit za prijevoz. |