DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 5     <-- 5 -->        PDF

šum. list 104: 455 - 1980.


DINAMIKA HORIZONTALNOG ŠIRENJA KROŠANJA NEKIH
VAŽNIJIH VRSTA DRVEĆA SJEVERNE HRVATSKE


VLADIMIR HREN


Šumarski institut, Jastrebarsko


SAŽETAK. U radu su prikazani rezultati istraživanja dinamike
širenja horizontalnih projekcija krošanja (širine krošanja) lužnjaka,
poljskog jasena, kitnjaka i bukve. Istraživanja su pokazala,
da prirast krošanja prestaje najprije kod kitnjaka (kod pp 101 cm),
zatim kod bukve (kod pp 119 cm), poljskog jasena (kod pp 120 cm)
a najkasnije kod lužnjaka (kod pp 154 cm). Rezultati istraživanja
mogu se korisno upotrijebiti u proređivanju sastojina. (op)


U ranijem radu (HREN 1968) istražena je i prikazana dinamika horizontalnog
širenja krošanja bukve i jele u šumama zapadne Hrvatske. Nastavno
na ta istraživanja provedeno je proučavanje širenja horizontalne projekcije
krošanja lužnjaka, kitnjaka, bukve i poljskog jasena u šumama sjeverne Hrvatske.


U vremenu od 1968. do 1980. godine na tom području provođena su istraživanja
ekološko-gospodarskih tipova šuma. Ta istraživanja obuhvaćaju
i prikupljanje podataka o širinama krošanja. Istraživanja su još u toku,
ali se na temelju dosad prikupljenih podataka može dobiti predodžba rasta
krošanja istraživanih vrsta u širinu. Cilj ovog rada je da se prikaže intenzitet
širenja horizontalne projekcije krošanja u odnosu na prsni promjer stabla.
Istraživanjima se željelo utvrditi oblik dinamike rasta krošanja u širinu,
period maksimalnog rasta krošanja i period kada prestaje rast u širinu.


Studija je prilog poznavanju biologije rasta navedenih vrsta a podaci
mogu poslužiti kod određivanja vremena, intenziteta i trajanja šumsko-uzgojnih
zahvata kao i procjene rasta. U periodu jakog rasta krošanja u širinu
može se jače i češće zahvatiti u sklop krošanja jer je reakcija na zahvat
intenzivnija. Nakon teoretskog prestanka rasta krošanja u širinu, zahvati
mogu malo utjecati na razvoj krošanja.


Istraživanje su provedena u sjevernoj Hrvatskoj u jednodobnim šumama
između Save i Drave, Pokupskim šumama i šumama Petrove i Zrinjske gore.
Obuhvaćene su nizinske šume lužnjaka i poljskog jasena, te brdske šume
kitnjaka i bukve.


* Ovaj rad izrađen je u okviru istraživanja za koje sredstva osigurava SIZ za
znanstveni rad (SIZ IV) SRH i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa
SR Hrvatske
455




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Istraživanje se osnivalo na komparativnoj statističkoj metodi usporedbe
podataka o širinama krošanja stabala iste starosti i debljine. U okviru tipoloških
istraživanja osnovano je 375 ploha u šumama lužnjaka, 143 plohe u
šumama poljskog jasena, 282 ploha u šumama lužnjaka, 143 plohe u šumama
poljskog jasena, 282 plohe u šumama kitnjaka i 355 ploha u šumama
bukve. Na svakoj plohi izmjereno je do 100 projekcija krošanja i pripadajući
promjeri stabala u prsnoj visini. Promjeri krošanja su mjereni unakrst i to
na najužem i najširem mjestu. Aritmetička sredina te dvije izmjere uzeta
je kao promjer horizontalne projekcije krošanja (u daljnjem tekstu širina
krošanja). Izmjerene su širine 27375 stabala lužnjaka, 25662 stabla kitnjaka,
10275 stabala poljskog jasena i 25203 stabla bukve.


Podaci o širinama krošanja razvrstani su po debljinskim stupnjevima
stabala, kumulirani po starosti i vrsti drveća. Na taj način dobio se poligon
širina krošanja u koordinatnom sustavu u kome su na apcisi debljine stabala
(promjeri) na ordinati širine krošanja. Poligoni širine krošanja iznavnati su
jednadžbom pravca ili parabole.


Tečajni godišnji prirast širina krošanja izračunat je jednadžbom koju
je predložio KLEPAC (1954) za obračun tečajnog visinskog prirasta:


i k, — k,i_5 kus —kd


z= ( + )


2 t,,_5 td


U navedenoj jednadžbi z je tečajni prirast krošnje u širinu u debljinskom
stupnju d; k,| je širina, krošnje istraživanog promjera; k(l_s i k,i+ 5 su širine
krošanja neposredno nižega, odnosno višega debljinskog stupnja od istraživanog;
t,i i tđ_5 su vremena prijelaza.**


Tako dobiveni tečajni prirasti krošanja u širinu sumirani su po debljinskim
stupnjevima (debljini stabala) za svaku pojedinu vrstu i izravnani jednadžbom
parabole:


z´ = a + bd + cd2


u kojoj je z´ izravnati tečajni prirast krošnje u širinu; a, b i c su parametri
d je prsni promjer stabla.


Maksimum krivulje utvrđen je jednadžbom:


b
d =
2c


Oznake su iste kao u prethodnoj jednadžbi.


Promjer kod kojega je rast krošnje u širinu teoretski jednak nuli izračunat
je jednadžbom:


z´ = a + bd + cd* = 0


** Vremena prijelaza uzeta su iz studija o rastu i prirastu D. Cestara.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Tečajni prirasti rasta krošanja u širinu izravnati su jednadžbama:


lužnjak z´ = 0,245202 + 0,024355 d — 0,0001689 d«
kitnjak z´ = 0,056090 + 0,0008869 d — 0,00001433 da
bukva z´ = 0,028729 + 0,001560 d — 0,0000151 poljski jasen z´ = 0,008777 + 0,002667 d — 0,0000216 d2


Krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja u širinu prikazan je grafički
na slici 1.
Karakteristične točke krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja jesu
slijedeće:


kulminacija veličina prirasta prestanak prirasta
vrsta prirasta stabla u kulminaciji kod promjera
drveća kod promjera cm m stabla cm


lužnjak 72,11 0,124504 153,72
kitnjak 30,94 0,069827 100,94
bukva 51,65 0,069020 119,26
poljski jasen 61,73 0,073529 120,07


Podaci pokazuju da se najjače i najbrže šire krošnje lužnjakovih stabala
one postižu maksimum širenja od 12,5 cm godišnjeg prirasta kod debljine
stabala od oko 72 cm. To je gotovo za dva puta veći maksimalni prirast
krošanja u širinu nego kod kitnjaka i bukve.


Stabla poljskog jasena postižu maksimum prirasta krošanja kod debljine
od 62 cm, bukova kod 52 cm a kitnjakove kod debljine od 31 cm. Sve tri
ove vrste imaju maksimalni tečajni godišnji prirast krošanja od 7 cm.


U našim ranijim istraživanjima (1968) utvrdili smo da bukova stabla u
području raznodobnih šuma imaju tečajni godišnji prirast krošanja u širinu
od 1 — 9,5 cm (prosječno oko 6 cm) dok je MILETIĆ (1954) dobio tečajni
godišnji prirast krošanja bukve u širinu od 2,2 — 6,6 cm (prosječno 4,6 cm).
Maksimalni prirast u širinu krošnje bukve postizavale su, prema našim istraživanjima,
u raznodobnim šumama na povoljniim staništima kod debljine od
48 cm. Uspoređujući podatke iz raznodobnih i jednodobnih šuma, može se zaključiti
da bukove krošnje postižu najveći tečajni godišnji prirast u širinu
kod promjena oko 50 cm i tada im prirast iznosi oko 6 cm godišnje. Za ostale
vrste drveća takvih usporedbi nemamo.


Krošnje lužnjakovih stabala rastu kroz najduži period. Teoretski je prirast
krošanja u širinu kod lužnjakovih stabala jednak nuli kod debljine stabla
155 cm. Rast u širinu krošanja poljskog jasena prestaje ranije jednako
kao i kod bukve, kod debljine stabla od 120 cm. Najranije prestaje rast krošanja
u širinu kod kitnjaka — oko 100 cm.


U raznodobnim šumama krošnje bukovih stabala prestaju rasti u širinu
na povoljnijim staništima nešto ranije tj. kod debljine stabla oko 100 cm.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Krivulje tečajnih godišnjih prirasta širina krošanja slične su kod lužnjaka
i poljskog jasena i gotovo se podudaraju po obliku. Jedino je prirast
krošanja lužnjakovih stabala za oko 5 cm veći od prirasta poljskog jasena
za isti debljinski stupanj.


Si. i KHIVULJE TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA ŠIRINA KROŠANJA


0,15


0,11


0,0)


0,0´[


o,of


o,o!(


lo 2o 3o 4o 5o 6o 7o


Tanja bukova stabla imaju slabiji prirast krošanja u širinu od stabala
kitnjaka ali jači od stabala poljskog jasena. Kod srednje debelih stabala bukve,
kitnjaka i poljskog jasena prirast krošanja je podjednaka u jačim debljinskim
stupnjevima prirast krošanja bukve u debljinu je znatno veći od
prirasta kitnjakovih stabala, ali slabiji od poljskog jasena.


Tanka stabla poljskog jasena, a djelomice i lužnjaka imaju slabiji godišnji
prirast krošanja u širinu od bukovih i kitnjakovih stabala iste debljine.
Kod srednje debelih a posebno kod debelih stabala prirast krošanja u širinu
veći im je od bukve i kitnjaka.


Rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti u uzgoju šuma. Njega sastojina
lužnjaka s obzirom na rast krošanja može se provoditi relativno dugo jer
stabla lužnjaka vrlo dugo zadržavaju sposobnost da reagiraju na zahvate
širenjem krošanja. Slično je i kod poljskog jasena. Stabla kitnjaka relativno
rano postižu maksimum rasta krošanja u širinu, a kraće zadržavaju sposobnost
rasta. Zbog toga se svi zahvati u sastojinama kitnjaka moraju provoditi
u ranijim stadijima razvoja kada stabla kitnjaka mogu još reagirati na
zahvate. Kod stabla bukve intenzitet rasta krošanja snažan je do debljine
srednje debelih stabala. Zahvati se mogu provoditi duže nego kod kitnjaka
ali kraće nego kod lužnjaka.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Lužnjakova stabla su dugovječnija od bilo koje vrste te svoj optimum
rasta krošanja postižu znatno kasnije od svih drugih do sada istraživanih
vrsta. Svoj optimum rasta i životnu jačinu postižu tek kod promjera od
preko 70 cm, a zadržavaju sposobnost rasta i reagiranja i do 155 cm. Tako
dugu vitalnu sposobnost nema ni jedna druga do sada istražena -vrsta.


Zaključak


Na temelju istraživanja na većem broju ploha i stabala, kojim intenzitetom
se šire krošnje stabala lužnjaka, bukve, poljskog jasena i kitnjaka u
jednodobnim sastojinama sjeverne Hrvatske mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1. Intenzitet širenja krošanja zavisi od vrste drveća. Lužnjakova stabla
imaju najjače širenje krošanja. Sposobnost rasta krošanja u širinu zadržavaju
kroz najduži period.
2. Najraniju kulminaciju tečajnog godišnjeg prirasta širine krošanja postiže
kitnjak, zatim bukva, pa poljski jasen i najkasnije lužnjak.
3. Najveći tečajni godišnji prirast širina krošanja za isti debljinski stupanj
imaju stabla lužnjaka, a zatim poljskog jasena, pa kitnjaka i bukve.
4. Teoretski krošnje prestaju rasti u širinu najranije kod kitnjakovih
stabala a najkasnije kod stabala lužnjaka.
LITERATURA


Cestar , D. et al., (1979) Tipološke značajke šuma Slavonskog gorja, Radovi
Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 39, str. 213;
Elagin , I. N. (1957) Projekcij kron duhovih lesovi, Akademija nauk SSSR, Trudi
Instituta lesa, tom XXXIII, str. 97—114;


Eule , H. W. (1959) Verfahren zur Baumkronenmessung und Beziehungen zwischen
Kronengrösse, Stammstärke und Zuwachs bei Rotbuche, dargestellt an
norwestdeutschen Durchforstungsversuchsreihe; All Forst- und Jagdztg, br. 7,
str. 185—200;


Hren , V. (1968) Dinamika horizontalnog širenja krošanja bukve i jele u nekim
zajednicama zapadne Hrvatske, Šumarski list, br. 5—6, str. 189—198;


K 1 e p a c, D. (1954) Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volümnog
prirasta u fitocenozi jele i rebrače, Šumarski list, br. 2—3, str. 83—110;
P r a n j i ć, A. (1965) Korelacija analiza između prsnog promjera, promjera krošnje,


visine i drvne mase, Šumarski list br. 1—2, str. 58—60.


Zusamenfassung


Dynamik der horizontalen Kronenausbreitung eniniger wichtigsten Baumarten
im Nordkroatien


In der vorliegenden Studie wurde die Dynamik des horizontalen Kronenzuwachses
der Stieleiche, Traubeneiche, Buche und der spitzblätrigen Esche untersuzeht.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Dabei wurden zwei Entwicklungsphasen festgestellt: Höchtwachstums- und
Stillstandsphase. Durch die in der Untersuchung verwendeten komparative-staüstische
Methode wurden die ermittelten Angaben über die Kronenbreite von Bäumen
desselben Alters und derselben Stammdicke verglichen. Bei der Untersuchung
hat sich ergeben, dass der laufende Jahrzuwachgrad der Kronenbreite parabelförming
ist (Abb. 1). Die charakteristichcn Kurven-punk sind wie foldt:


Höchstzuwachs Zuwachstillstand


Höchstzuwachs


bei Stammdurchbei
Stammdurch


Baumart


ausmass in m


messer in cm messer in cm


Steineiche 72,11 0,124505 153,72
Stieleiche 30,94 0,069827 100,94
Buche 51,65 0,069020 119,26
Esche 61,73 0,073529 120,17


Die Verbreitungsfähigkeit wird am längsten bei den Kronen der Stieleiche behalten,
während die der Traubeneiche am ehesten beendet ist. Zugleich erreichen
die Kronen der Traubeneiche am frühesten das Maximum des Breitenzuwachses