DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 55     <-- 55 -->        PDF

AKTUALNO


SUDBONOSNA POVEZANOST SA ŠUMAMA


Jugoslavenski leksikografski zavod obilježio je 20. prosinca


o. g. trideset godina svoga rada (1950 — 1980) akademijom i u dvotjedniku
»OKO«. Na akademiji je pored preglednog prikaza 30-godišnjeg
rada JLZ Dra Ive C e c ića, zamjenika direktora, promoviran
i prvi svezak II izdanja »ENCIKLOPEDIJE JUGOSLAVI


JE«. U »Oku« — »novinama za aktualnosti iz umjetnosti i kulture«
pretežni dio zauzimaju prikazi glavnih urednika pojedinih Enciklopedija
o radu na ovima. Tekst glavnog urednika »ŠUMARSKE
ENCIKLOPEDIJE« Prof. dr Zvonimira Potočića, pod naslovom
»Sudbonosna povezanost sa šumama« i podnaslovom »Pojam
šumarstva shvaćen je u širokom opsegu tako da je obuhvaćena i
industrijska preradba drva, promet i potrošnja drva«, glasi:


Šumarska enciklopedija je jedna od triju prvih stručnih enciklopedija Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda. Nakon početka rada« na Pomorskoj enciklopediji,
1951. godine, rad na Šumarskoj enciklopediji započinje 1953. godine, istovremeno
s radom na Muzičkoj enciklopediji.


Pokretač, organizator i predsjednik tadašnjeg redakcijskog odbora bio je
akademik dr ALEKSANDAR UGRENOVIĆ, profesor Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
u Zagrebu. Velikim ličnim zalaganjem i svojim autoritetom u znanstvenim
i stručnim krugovima u zemlji uspio je okupiti više od sto pedeset suradnika!,
izraditi koncepciju edicije, definirati struke i abecedarijske jedinice, tj. ostvariti
originalnu koncepciju stručne encklopedije bez sličnog inozemnog uzora.
Na žalost, dočekao je otisak samo prvih 10 araka prvog sveska, umro je u rujnu
1958. g.


Prvo izdanje Šumarske enciklopedije objavljeno je u dva sveska. Prvi svezak
predan je javnosti 1959. godine, a drugi 1963. godine. Na ukupno 1560 stranica
nalazi se 1347 članaka koji prikazuju, na enciklopedijski način, 23 znanstvena područja
na kojima se temelji šumarstvo i drvna industrija kao nauka i kao praksa.


Cilj Šumarske enciklopedije bio je suvremeni prikaz šumarske nauke, struke
i privrede kod nas i u svijetu. Pojam šumarstva shvačen je u širokom opsegu tako
da je obuhvaćena i industrijska preradba drva, promet i potrošnja drva. Ona
je koncipirana tako da posluži i kao udžbenik, ali i kao priručnik stručnjacima
u praksi prilikom rješavanja tekućih dnevnih zadataka. Stručna materija je
obrađena tako da može poslužiti i ostaloj javnosti i pružiti joj uvid u značenje
šuma i šumarstva ne samo za našu zemlju nego i za svijet uopće. O tome će se
javnost i uvjeriti, kako je rad oko šume nedjeljiv od dalekih vidika, od žrtava
i odricanja, i kako je neizbježno da novo pokoljenje ponese teret kojim će se po


505




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 56     <-- 56 -->        PDF

praviti pustošenje šuma izvršeno u prošlosti, kao i u tome, da će od tih žrtava
današnjice biti koristan tek dalekim generacijama.


Stručna i ostala javnost prihvatili je Šumarsku enciklopediju tako da cjelokupna
naklada nije mogla podmiriti potražnju. Najveći dio završio je u posjedu
brojnih ljubitelja prirode, šuma i planina, pa su i mnogi stručnjaci ostali
bez svoje stručne enciklopedije. Materijalna i osjećajna povezanost naših naroda
sa šumom je duboka, stoljetna, sudbonooiia. Naša ekonomska i politička povijest
ucrtano je u izgledu i stanju naših šuma i šumskih površina. Goleti, degradirani
dijelovi krša, šikare, paljevine, erozija zemljišta, posljedica su borbe naših naroda
za opstanak u krajnje nepovoljnim političkim i ekonomskim uvjetima. Koliko
je šuma čuvala našu nacionalnu supstancu, svjedoče duga stoljeća sve do naših
dana, kad je pomogla da se naši narodi odupru jačoj, zavojevačkoj sili i oslobode
tuđih i domaćih nacionalnih i socijalnih ugnjetače?. Pa i u tom poslijeratnom
periodu, šumarstvo i drvna industrija znače mnogo za izgradnju zemlje.
Znatan dio sredstava koja se ulažu u razvoj privrede, pribavlja se eksportom
šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. Slobodno se može reći, da se tada cijela
zemlja, zajedno sa stručnjacima naprezala da pojačanom sječom šuma i intenziviranom
pilanskom preradbom pomognu izgradnji privrede. I u tim okolnostima
dolazi do izražaja uređena osjetljivost naše javnosti na žrtve koje podnose šume,
pa se na širokom frontu izvode akcije pošumljavanja, obrazuju se u tu svrhu
društva »Gorani«, razvija se još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija
registrira još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija
registrira te događaje i pruža informacije o svim osobinama šumske privrede, i
uklapa se svojim stručnim i znanstvenim pristupom u opće težnje javnosti i potrebe
stručnih kadrova.


Prijašnji eksperimentalni, često pogrešni postupci sa šumama dobili su polovicom
ovog stoljeća čvršću, znanstvenu podlogu. Fitocenologija, nauka o biljnim
zajednicama, omogućila je razvoj tipologije šuma. Tipološka klasifikacija šuma
je daJa okvire za utvrđivanje postojećih ili potencijalnih produktivnih sposobnosti
pojedinih šumskih staništa. Time je dobiven sigurniji oslonac za široko
područje uzgajanja, njegovanja, zaštite, unapređenja i uređivanja šuma. Te novije,
znanstvene misli vodilje, sadržane u Šumarskoj enciklopediji, olrikšale su
donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teoretske i praktične problematike.


Šumarska nauka ubraja se u primjenjene nauke. Njen predmet proučavanja
su šume. Šume rastu na raznovrsnim tlima i u različitim klimatskim uvjetima
i sastavljene su od velikog broja vrta drveća. Zbog toga se sama šumarska nauka
temelji na osnovnim naukama kao što su biologija, fiziologija, klimatologija
s metereologijom i geologija s petrografijom. Na ove osnovne nauke nadovezuju
se dalje pedologija, botanika i dendrologija. Zaštita šuma pak predpostavlja poznavanje
entomologije, filopatologije i ekologije uopće. Taj širok dijapazon prirodnih
nauka jedna je od značajki Šumarske enciklopedije. Građani koji vole
prirodu, biolozi, botaničari, učenici osnovnog i usmjerenog obrazovanja, te studenti
prirodnih nauka, mogu naći potrebna znanstvena objašnjenja sabrana i
pregledno obrađena na stranicama Šumarske enciklopedije.


Iscrpno poznavanje anatomskih i tehnoloških svojstva pojedinih vrsta drveća
neophodno je za razvoj tehnologije piljenja, sušenja i parenja drva, za
proizvodnju furnira«, ploča od drva, namještaja i dr. Širok krug stručnjaka raznih




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 57     <-- 57 -->        PDF

profesija i profila upućenih na drvo kao sirovinu ili pomoćni materijal, mogu
smatrati Šumarsku enciklopediju svojom bitnom i nezamjenljivom stručnom edicijom.
Drvo´ je plemenita organska materija, sirovina koja se može trajno reproducirati
i koja svojim korisnim svojstvima služi čovjeku od zipke do lijesa.
Fizička svojstva drva (težina, akustična, termička i električna svojstva i dr.), mehanička
svojstva (elastičnost, čvrstoća, tvrdoća), fizičko-kemijska (trajnost, snaga
ogrjevanja) a naročito njegova estetska svojstva (boja, tekstura, sjaj, miris,
finoća) pretpostavljaju ga gotovo svima drugim materijalima.


Prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku
u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoinustrijske
tehnologije i stručnih kadrova. Od tada su prošla dva desetljeća intenzivnog
privrednog razvoja i razvoja novih društveno-ekonomskih odnosa. U tom razdoblju
postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje
ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Šumarska dendrologija,
tehnologija i trgovina drvom proširili su svoj interes na stotinjak novih vrsta,
varijeteta i formi. Nauka o uzgajanju šuma usvojila je nove spoznaje o ekološko-
biološkim i uzgojnim svojstvima šumskog drveća, i nove spoznaje o tehnologiji
i tehnici njegovanja šuma. Napredak je zapažen i na području zaštite šuma.
Šumeurska genetika razrasla je u novu, opsežnu znanost, i u stanju je stvarati
nove sorte i genetski obogaćivati postojeći šumski fond. Prerađivačka drvna
industrija je također razvijala nove, suvremene postupke s novim postrojenjima
i novom tehnologijom, šireći asortiman svojih proizvoda.


Brz privredni napredak u protekla dva desetljeća i snažnija ekonomija postavljaju
sve više u središte društveno-ekonomske pažnje čovjeka, i to čovjeka
u svim okolnostima njegova života i rada. Zaštita čovjekove okoline, zaštita prirode,
prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao nužda suvremene civilizacije.
U tim okolnostima dobiva i šuma, koja je uz more najvažniji čuvar
prirodnih uvjeta života, novu vrijednost, shvaćenu već i kao važniju od vrijednosti
koja proizlazi iz sposobnosti proizvodnje organske drvne materije. Javnost
je zainteresirana da sazna dokle se došlo u očuvanje prirode u našoj zemlji,
kako se zaštićuju šume, pojedine rijetke vrste drveća, bilja, životinja, kako je
sa zaštitom prirodnih rijetkosti i ljepota. U suvremenoj civilizaciji postaju ekološki
problemi, problemi pejzažnog oblikovanja i prostranog uređenja sve veća
briga. Socijalistički društveno-ekonomski sistemi treba da u tome prednjače.


Šumarska enciklopedija, koja se upravo ponovno pojavljuje, pojavljuje se,
evo, nakon navedenog proteklog perioda od dva desetljeća. Ona i ovaj puta
nastoji udovoljiti svim očekivanjima stručnjaka i javnosti, koja proizlazi iz potreba
novog vremena. Treba da posluži i kao udžbenik, i kao priručnik, ali i kao
enciklopedijska informacija svima koji žele da budu upoznati sa zbivanjima u
ovim prirodnim i privrednim oblastima. Uz obrađenu i prikazanu novu tehnologiju
i nova saznanja u oblasti šumarstva i drvne industrije, novo izdanje posvećuje
posebnu pažnju ekologiji.zaštiti prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota. Tu
novu materiju obrađuju članci EKOLOGIJA, EKOSISTEM, EKOLOGIJA BILJA,
EKOLOGIJA ŠUMA, EKOLOGIJA ŽIVOTINJA, pojedinačno su prikazani i opisani
nacionalni parkovi (PLITVIČKA JEZERA, MLJET, FRUŠKA GORA, PELISTER,
DURMITOR i dr.), opisani su i pojedini šumski i drugi prirodni rezervati (DEVČIČA
TAVANI, JANJ, MUŠKI BUNAR, KOPAČKI RIT, OBEDSKA BARA, DIVJE
JEZERO i dr.), prikazani su i prirodni fenomeni kao što su Đurđevački pijesci,
Deliblatska peščara, Bazaltne ploče, Bijele i Samarske stijene i si. zatim memo


507




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 58     <-- 58 -->        PDF

rijalni spomenici (BOLNO, ANINDOL—TEPEC, AVALA i dr). Posebni su članci
koji obrađuju krajolik (pejzaž), parkovno-pejzažno oblikovanje, prostorno uređivanje,
vrtnu i parkovnu arhitekturu, te pojedine važnije parkove. Ova nova
materija, sa više od 200 novih članaka daje ovom izdanju posebno obilježje. Zbog
novih potreba pojavljuje se u tri sveska. Uz dužnu pažnju prema užoj struci, šumarskoj
i drvarskoj, novo izdanje širi svoj pogled u zaokruženom obliku na cjelokupnu
prirodu i životni prostor suvremenog čovjeka, ispunjavajući time osnovnu
publicističko-edukativnu dužnost.


Prof. dr Zvonimir Potočić