DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 55 <-- 55 --> PDF |
AKTUALNO SUDBONOSNA POVEZANOST SA ŠUMAMA Jugoslavenski leksikografski zavod obilježio je 20. prosinca o. g. trideset godina svoga rada (1950 — 1980) akademijom i u dvotjedniku »OKO«. Na akademiji je pored preglednog prikaza 30-godišnjeg rada JLZ Dra Ive C e c ića, zamjenika direktora, promoviran i prvi svezak II izdanja »ENCIKLOPEDIJE JUGOSLAVI JE«. U »Oku« — »novinama za aktualnosti iz umjetnosti i kulture« pretežni dio zauzimaju prikazi glavnih urednika pojedinih Enciklopedija o radu na ovima. Tekst glavnog urednika »ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE« Prof. dr Zvonimira Potočića, pod naslovom »Sudbonosna povezanost sa šumama« i podnaslovom »Pojam šumarstva shvaćen je u širokom opsegu tako da je obuhvaćena i industrijska preradba drva, promet i potrošnja drva«, glasi: Šumarska enciklopedija je jedna od triju prvih stručnih enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Nakon početka rada« na Pomorskoj enciklopediji, 1951. godine, rad na Šumarskoj enciklopediji započinje 1953. godine, istovremeno s radom na Muzičkoj enciklopediji. Pokretač, organizator i predsjednik tadašnjeg redakcijskog odbora bio je akademik dr ALEKSANDAR UGRENOVIĆ, profesor Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Velikim ličnim zalaganjem i svojim autoritetom u znanstvenim i stručnim krugovima u zemlji uspio je okupiti više od sto pedeset suradnika!, izraditi koncepciju edicije, definirati struke i abecedarijske jedinice, tj. ostvariti originalnu koncepciju stručne encklopedije bez sličnog inozemnog uzora. Na žalost, dočekao je otisak samo prvih 10 araka prvog sveska, umro je u rujnu 1958. g. Prvo izdanje Šumarske enciklopedije objavljeno je u dva sveska. Prvi svezak predan je javnosti 1959. godine, a drugi 1963. godine. Na ukupno 1560 stranica nalazi se 1347 članaka koji prikazuju, na enciklopedijski način, 23 znanstvena područja na kojima se temelji šumarstvo i drvna industrija kao nauka i kao praksa. Cilj Šumarske enciklopedije bio je suvremeni prikaz šumarske nauke, struke i privrede kod nas i u svijetu. Pojam šumarstva shvačen je u širokom opsegu tako da je obuhvaćena i industrijska preradba drva, promet i potrošnja drva. Ona je koncipirana tako da posluži i kao udžbenik, ali i kao priručnik stručnjacima u praksi prilikom rješavanja tekućih dnevnih zadataka. Stručna materija je obrađena tako da može poslužiti i ostaloj javnosti i pružiti joj uvid u značenje šuma i šumarstva ne samo za našu zemlju nego i za svijet uopće. O tome će se javnost i uvjeriti, kako je rad oko šume nedjeljiv od dalekih vidika, od žrtava i odricanja, i kako je neizbježno da novo pokoljenje ponese teret kojim će se po 505 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
praviti pustošenje šuma izvršeno u prošlosti, kao i u tome, da će od tih žrtava današnjice biti koristan tek dalekim generacijama. Stručna i ostala javnost prihvatili je Šumarsku enciklopediju tako da cjelokupna naklada nije mogla podmiriti potražnju. Najveći dio završio je u posjedu brojnih ljubitelja prirode, šuma i planina, pa su i mnogi stručnjaci ostali bez svoje stručne enciklopedije. Materijalna i osjećajna povezanost naših naroda sa šumom je duboka, stoljetna, sudbonooiia. Naša ekonomska i politička povijest ucrtano je u izgledu i stanju naših šuma i šumskih površina. Goleti, degradirani dijelovi krša, šikare, paljevine, erozija zemljišta, posljedica su borbe naših naroda za opstanak u krajnje nepovoljnim političkim i ekonomskim uvjetima. Koliko je šuma čuvala našu nacionalnu supstancu, svjedoče duga stoljeća sve do naših dana, kad je pomogla da se naši narodi odupru jačoj, zavojevačkoj sili i oslobode tuđih i domaćih nacionalnih i socijalnih ugnjetače?. Pa i u tom poslijeratnom periodu, šumarstvo i drvna industrija znače mnogo za izgradnju zemlje. Znatan dio sredstava koja se ulažu u razvoj privrede, pribavlja se eksportom šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. Slobodno se može reći, da se tada cijela zemlja, zajedno sa stručnjacima naprezala da pojačanom sječom šuma i intenziviranom pilanskom preradbom pomognu izgradnji privrede. I u tim okolnostima dolazi do izražaja uređena osjetljivost naše javnosti na žrtve koje podnose šume, pa se na širokom frontu izvode akcije pošumljavanja, obrazuju se u tu svrhu društva »Gorani«, razvija se još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija registrira još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija registrira te događaje i pruža informacije o svim osobinama šumske privrede, i uklapa se svojim stručnim i znanstvenim pristupom u opće težnje javnosti i potrebe stručnih kadrova. Prijašnji eksperimentalni, često pogrešni postupci sa šumama dobili su polovicom ovog stoljeća čvršću, znanstvenu podlogu. Fitocenologija, nauka o biljnim zajednicama, omogućila je razvoj tipologije šuma. Tipološka klasifikacija šuma je daJa okvire za utvrđivanje postojećih ili potencijalnih produktivnih sposobnosti pojedinih šumskih staništa. Time je dobiven sigurniji oslonac za široko područje uzgajanja, njegovanja, zaštite, unapređenja i uređivanja šuma. Te novije, znanstvene misli vodilje, sadržane u Šumarskoj enciklopediji, olrikšale su donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teoretske i praktične problematike. Šumarska nauka ubraja se u primjenjene nauke. Njen predmet proučavanja su šume. Šume rastu na raznovrsnim tlima i u različitim klimatskim uvjetima i sastavljene su od velikog broja vrta drveća. Zbog toga se sama šumarska nauka temelji na osnovnim naukama kao što su biologija, fiziologija, klimatologija s metereologijom i geologija s petrografijom. Na ove osnovne nauke nadovezuju se dalje pedologija, botanika i dendrologija. Zaštita šuma pak predpostavlja poznavanje entomologije, filopatologije i ekologije uopće. Taj širok dijapazon prirodnih nauka jedna je od značajki Šumarske enciklopedije. Građani koji vole prirodu, biolozi, botaničari, učenici osnovnog i usmjerenog obrazovanja, te studenti prirodnih nauka, mogu naći potrebna znanstvena objašnjenja sabrana i pregledno obrađena na stranicama Šumarske enciklopedije. Iscrpno poznavanje anatomskih i tehnoloških svojstva pojedinih vrsta drveća neophodno je za razvoj tehnologije piljenja, sušenja i parenja drva, za proizvodnju furnira«, ploča od drva, namještaja i dr. Širok krug stručnjaka raznih |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 57 <-- 57 --> PDF |
profesija i profila upućenih na drvo kao sirovinu ili pomoćni materijal, mogu smatrati Šumarsku enciklopediju svojom bitnom i nezamjenljivom stručnom edicijom. Drvo´ je plemenita organska materija, sirovina koja se može trajno reproducirati i koja svojim korisnim svojstvima služi čovjeku od zipke do lijesa. Fizička svojstva drva (težina, akustična, termička i električna svojstva i dr.), mehanička svojstva (elastičnost, čvrstoća, tvrdoća), fizičko-kemijska (trajnost, snaga ogrjevanja) a naročito njegova estetska svojstva (boja, tekstura, sjaj, miris, finoća) pretpostavljaju ga gotovo svima drugim materijalima. Prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoinustrijske tehnologije i stručnih kadrova. Od tada su prošla dva desetljeća intenzivnog privrednog razvoja i razvoja novih društveno-ekonomskih odnosa. U tom razdoblju postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Šumarska dendrologija, tehnologija i trgovina drvom proširili su svoj interes na stotinjak novih vrsta, varijeteta i formi. Nauka o uzgajanju šuma usvojila je nove spoznaje o ekološko- biološkim i uzgojnim svojstvima šumskog drveća, i nove spoznaje o tehnologiji i tehnici njegovanja šuma. Napredak je zapažen i na području zaštite šuma. Šumeurska genetika razrasla je u novu, opsežnu znanost, i u stanju je stvarati nove sorte i genetski obogaćivati postojeći šumski fond. Prerađivačka drvna industrija je također razvijala nove, suvremene postupke s novim postrojenjima i novom tehnologijom, šireći asortiman svojih proizvoda. Brz privredni napredak u protekla dva desetljeća i snažnija ekonomija postavljaju sve više u središte društveno-ekonomske pažnje čovjeka, i to čovjeka u svim okolnostima njegova života i rada. Zaštita čovjekove okoline, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao nužda suvremene civilizacije. U tim okolnostima dobiva i šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu vrijednost, shvaćenu već i kao važniju od vrijednosti koja proizlazi iz sposobnosti proizvodnje organske drvne materije. Javnost je zainteresirana da sazna dokle se došlo u očuvanje prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume, pojedine rijetke vrste drveća, bilja, životinja, kako je sa zaštitom prirodnih rijetkosti i ljepota. U suvremenoj civilizaciji postaju ekološki problemi, problemi pejzažnog oblikovanja i prostranog uređenja sve veća briga. Socijalistički društveno-ekonomski sistemi treba da u tome prednjače. Šumarska enciklopedija, koja se upravo ponovno pojavljuje, pojavljuje se, evo, nakon navedenog proteklog perioda od dva desetljeća. Ona i ovaj puta nastoji udovoljiti svim očekivanjima stručnjaka i javnosti, koja proizlazi iz potreba novog vremena. Treba da posluži i kao udžbenik, i kao priručnik, ali i kao enciklopedijska informacija svima koji žele da budu upoznati sa zbivanjima u ovim prirodnim i privrednim oblastima. Uz obrađenu i prikazanu novu tehnologiju i nova saznanja u oblasti šumarstva i drvne industrije, novo izdanje posvećuje posebnu pažnju ekologiji.zaštiti prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota. Tu novu materiju obrađuju članci EKOLOGIJA, EKOSISTEM, EKOLOGIJA BILJA, EKOLOGIJA ŠUMA, EKOLOGIJA ŽIVOTINJA, pojedinačno su prikazani i opisani nacionalni parkovi (PLITVIČKA JEZERA, MLJET, FRUŠKA GORA, PELISTER, DURMITOR i dr.), opisani su i pojedini šumski i drugi prirodni rezervati (DEVČIČA TAVANI, JANJ, MUŠKI BUNAR, KOPAČKI RIT, OBEDSKA BARA, DIVJE JEZERO i dr.), prikazani su i prirodni fenomeni kao što su Đurđevački pijesci, Deliblatska peščara, Bazaltne ploče, Bijele i Samarske stijene i si. zatim memo 507 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 58 <-- 58 --> PDF |
rijalni spomenici (BOLNO, ANINDOL—TEPEC, AVALA i dr). Posebni su članci koji obrađuju krajolik (pejzaž), parkovno-pejzažno oblikovanje, prostorno uređivanje, vrtnu i parkovnu arhitekturu, te pojedine važnije parkove. Ova nova materija, sa više od 200 novih članaka daje ovom izdanju posebno obilježje. Zbog novih potreba pojavljuje se u tri sveska. Uz dužnu pažnju prema užoj struci, šumarskoj i drvarskoj, novo izdanje širi svoj pogled u zaokruženom obliku na cjelokupnu prirodu i životni prostor suvremenog čovjeka, ispunjavajući time osnovnu publicističko-edukativnu dužnost. Prof. dr Zvonimir Potočić |