DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ZAŠTITA NA RADU UTJECAJ PREHRANE ŠUMSKIH RADNIKA NA POJAVU ULKUSNE BOLESTI Milan Popov, Miodrag Milosevic, Radojka Kocijančič* SAŽETAK. Cilj našeg rada je bio da se ispita i prouči prehrana radnika u šumsko-drvnoj industriji, obzirom na visok procenat oboljenja digestivnog sistema u strukturi morbiditeta radnika. Pri tome po.šli smo od predpostavke da razlika u oboljenju digestivnog sistema pojedinih organizacija udruženog rada Šumarskih gospodarstava Slavonije i Baranje rezultira iz razlike u ishrani. Vrijeme ispitivanja 1978. UVOD Pravilna prehrana u kvantitativnom i kvalitativnom smislu predstavlja osnovu za sprečavanje mnogih oboljenja, a u slučaju oboljenja dovodi do bržeg ozdravljenja i povećanja radne sposobnosti. Pravilna prehrana za radnike u šumartsvu je od posebnog značaja obzirom na veoma težak rad sa velikim utroškom kalorija od 5 — 7.000. Pri tome je posebno važan odnos pojedinih vrsta hranijivih materija odnosno bitno je da budu zastupljenu u odgovarajućem odnosu energetske, gradivne i zaštitne materije. Međutim, često prehrana ne obezbeđuje dovoljno energetskih, kao ni dovoljne količine gradivnih i zaštitnih materija, što dovodi do smanjenja učinka, radne sposobnosti radnika, a kasnije i do pojave raznih oboljenja. PREDMET I METOD RADA Predmet proučavanja je prehrana radnika šumskih gospodarstava Slavonski Brod, Osijek, »Krndija« i »Hrast« i njen utjecaj na pojavu ulkusa ispitivanih radnika. Ukupan broj promatranih radnika je 2.136. Ispitujući strukturu morbiditeta iz medicinske dokumenacije sistematskih pregleda radnika ove šumske industrije, utvrđene su znatne razlike u pojavi oboljenja digestivnih organa unutar pojedinih gospodarstava. Iz tih razloga provedena je epidemiološka anketa i uvid na licu mjesta o načinu i vrsti prehrane radnika na posebnim osvrtom na dopunski — topli obrok. Pored ostalih elemenata kroz upitnik su posebno promatrana ova obilježja: da li u organizacijama udruženog rada postoji topli obrok, iz čega se sastoji, kolika je kalorijska vrijednost, dali se vodi računa o kvalitativnoj prehrani, tj. dali se uz topli obrok dijeli voće * Dom za zaštitu zdravlja radnika »Drava«, Osijek Dispanzer za medicinu rada Institut za higijenu i medicinsku ekologiju Medicinskog fakulteta Beograd |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
i vitaminski preparati, na koji se način radnici snabdijevaju vodom za piće i da li se ista klorira, na koji se način vrši pranje posuđa i koji procenat radnika koristi sva tri obroka? Kalorijska vrijednost hrane dobijena je kao prosječna vrijednost od dva dopunska obroka uzeta na licu mjesta u svakoj radnoj organizaciji. Kemijska ispitivanja uzoraka izvršena su u Bromatološkoj laboratoriju Zavoda za zdravstvenu zaštitu SRS. REZULTATI RADA I DISKUSIJA Na ulcus bulbi doudeni et vetriculi bila je obraćena posebna pažnja u svim grupama ispitivanih kao i na oboljenja koja su u tijesnoj vezi sa prehranom. Broj Tip dopunskog Šumsko gospodarstvo Uh:us Alkohol: izan ispitivanih obroka N % N % 1. Slavonski Brod 125 8 6,4 7 5,6 topli obrok 2. Osijek 290 17 5,8 25 8,6 topli obrok 3. »Krndija« 521 52 10,0 31 6,0 industrijski 4. »Hrast« 1.200 110 9,2 98 8,2 industrijski UKUPNO 2.136 187 8,8 161 7,5 Pored ulcusa bulbi duodeni et vetriculi, nađen je visok procenat verificiranih alkoholičara (7,5´a/o) i radnika s kroničnim gastritom od 12 — 18%) po raznim organizacijama udruženog rada. Procenat oboljelih radnika od digestivnih oboljenja u ovoj grupi ispitivanih šumskih radnika je donekle u skladu sa nalazima autora, koji su našli veći procenat kao što su MAGNUS (10%), BOTTERI (5—10%), JORDAN (7—10%) i G. KATSCH (5—10"/»). Međutim, bilo je autora koji su našli znatno niži procenat čira na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, kao što su NORF svega 2,1% i GAŠPAROV sa suradnicima 5"/o. Ovako velika razlika učestalosti ulcusa u radnika je vjerojatno rezultat neujednačenih kriterija samih istraživača s jedne strane, kao i vrijeme ispitivanja i različite profesionalne grupe ispitanika s druge strane. Slično našim rezultatima FLEKELI i F. I. LORIE našli su da 70 — 80% ulcusnih bolesnika pripada dobnoj grupi od 30 — 40 godina starosti, da se prvi simptomi javljaju uglavnom ispod 30 godina. Prema G. B. EUSTERMAN-u i TAŠEV, dvije trećine oboljelih od ukusne bolesti je ispod 40 godina, odnosno ulcus želuca se javlja u prosjeku u 40-toj godini života dok se ulcus bulbi duodeni javlja u 33-ćoj godini života. Na III Kongresu gastroenterologa Jugoslavije 1977. godine, GAŠPAROV, SMIRČIĆ i suradnici ukazuju da su bolesti digestivnih organa prema ambulantnopolikliničkoj dokumentaciji po učestalosti na drugom mjestu sa 11,21´%> tj. dva puta češće od bolesti srca. Od liječenih u bolnicama na prvom mjestu se nalaze bolesnici organa za varenje sa 17,53%, što je četiri puta više od kardiovaskularnih bolesti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Promatrajući broj izgubljenih dana zbog privremene nesposobnosti, a zbog bolesti organa za varenje, nađeno je da su na trećem mjestu s 9,19°/o odnosno s prosječno 11 dana godišnje. U toku ovih ispitivanja nađeno je da većina radnika Šumskog gospodarstva »Slavonski Brod« i »Osijek« koriste topli obrok, a tu je i procenat oboljelih radnika od ulcusa bio manji (6,4*/o i 5,8%), nego u Šumskim gospodarstvima »Krndija « i »Hrast« (10,0% i 9,2%), gdje se prehrana obavlja na industrijski način, tj. trebovanjem i podjelom konzervi i hladnih jela. No, i pored ove značajne razlike u broju oboljelih od digcstivnih oboljenja teško je tvrditi da je ova razlika u oboljevanju nastala samo kao posljedica toplog obroka. Posmatrajući stanje prehrane u cjelini u šumskih radnika zapaženo je da jedna grupa radnika dobiva dopunski obrok po tipu industrijske pripreme (»Krndija« i »Hrast«) ili topli obrok (Slavonski Brod i Osijek). Kalorijska vrijednost dopunskih obroka kreće se od 1.500 do 1.800 kalorija. Međutim, prehrana je u obje grupe bez voća, salate i bez vitaminskih preparata. Nadalje radnici sami peru posuđe, sami se opskrbljuju vodom za piće na terenu koju nikad ne kloriraju, zbog čega postoji velik rizik od crijevnih zaraznih bolesti (epidemija). U odnosu na ukupan broj ispitivanih radnika, nađen je veoma mali procenat radnika koji koriste sva tri obroka (8%). ZAKLJUČAK Ispitujući prehranu radnika zaposlenih na šumskim radovima utvrđena je znatna razlika između grupe radnika koji imaju topli obrok i onih koji ga nemaju u odnosu na procenat oboljenja digestivnog trakta. Međutim, u cjelini gledano, nađen je visok procenat oboljenja digestivnog trakta i alkoholizma, što ukazuje da na ovu pojavu svakako djeluju i drugi faktori. Uvjeti rada u šumskoj proizvodnji ovise od mnogobrojnih faktora, koji manje ili više ovise od tehnološkog procesa i raznih faza operacija. Oni su specifični za ovu vrstu radova i pored ostalih općih profesionalnih štetnosti (nepodesni meteorološki faktori, buka, vibracije, nefiziološki uvjeti u vezi sa nepravilnom organizacijom rada), postoje i posebni uvjeti, kao što su samački način života i boravak u nehigijenskim uvjetima, pokretna radna mjesta u malim grupama radnika razbacanih po šumi, svakodnevna borba za učinak uz veliko iscrpljivanje i neadekvatan način prehrane. LITERATURA 1. B o 11 e r i: Udžbenik interne medicine 2. Udžbenik Interne medicine Cocil-Loeb, Medicinska knjiga, Beograd — Zagreb 1967. 3. Zbornik radova III Kongresa Gastroenterologa 1977. god. |