DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 70     <-- 70 -->        PDF

(2396 ha), »Blois« (2 753 ha) i »Berce«
(3 036 ha), u kojima se gospodari s ophodnjama
od 160 i više godine, jer »vrijednost
hrasta raste s kubusom prsnog
promjera« (str. 9). *


Nadam se, da će ovaj kratak prikaz
potaknuti mnogog čitatelja Šumarskog
lista, da pročita i cijeli svezak.


2. Rad Prof. Dr Mirka Vidakovića
i Doc. Dr Ante Krstinića s jedne
strane je informacija i dokumentacija o
jednom istraživačkom radu u nas a s
druge strane jedan putokaz o mogućnostima
povećanje šumske proizvodnje i
to na terenima, koji su do sada (a još
su i sada) praktički bili izvan proizvodnje
drva (ne eksploatacije nego uzgajanja).
Korištenje rezultata takovih, u biti
znanstvenih, istraživanja treba biti i jed*
O razlikama cijena oblovine u Francuskoj prema
promjerima vidi i šum. list br. 9—10/1979., str.
502.
STRANA STRUČNA LITERATURA


Dr MAJER, ANTAL: A BAKONY TISZA
FASA (Tisove šume Bakonyja).


Izdanje: Akademia kiado, Budapest 1980,
373 str.


Ovo djelo na mađarskom jeziku napisao
je Majer Antal, redovni profesor uzgajanja
šuma na Šumarsko-drvarskom
fakultetu u Sopronu u Mađarskoj. Budući
da se u ovoj knjizi prikazuju veoma
interesantne i rijetke šume tise, posebno
je vrijedno i korisno prikazati ovo
djelo i za čitaoce Šumarskog lista.


Knjiga je podijeljena u sedam poglavlja.
Prvo poglavlje nosi naslov »Biološko-
uzgojne karakteristike tise«. Na po


520


no od posljedica Savjetovanja održanog


24. svibnja og. u Zagrebu. Ovdje su saopćeni
prirasti na pokusnoj plohi Opatovac
(Šumarija Vukovar) na kojoj je atestirano
»13 klonova selekcioniranih u prirodnim
populacijama i kulturama bijele
vrbe na području SR Hrvatske ... Od 13
klonova, 11 taksonomski pripada bijeloj
vrbi (Salix alba L.), 1 klon je međuvrsni
hibrid F2 generacije između bijele i krhke
vrbe (S. alba x S. fragilis), a trinaesti
klon je povratni hibrid između bijele i
žute vrbe s bijelom vrbom (S. alba x S.
a. var. vitellina) x S. alba (str. 2).
A rezultati? Od ukupne mase na kraju
pete vegetacije sa 182,76 ms/ha (klon
V 160) do 23,33 m3/ha (klon V 110).


Zaključak: I ovo je jedan primjer, koji
dokazuje, kako je povećanje proizvodnje
u šumarstvu (proizvodnje drva) dugotrajan
proces, koji se mora temeljiti
na egzaktnim istraživanjima.


O. Piškorić
četku tog poglavlja autor prikazuje etimologiju
mađarske riječi tisza, koja ne
potječe od naziva rijeke Tise, već je, kako
smatra mađarski slavista Kniezsa Istvan,
ova riječ slavenskog porijekla, ali
je teško odrediti iz kojeg slavenskog jezika
je uzeta. Prof. Majer dalje opisuje
morfološke karakteristike szentgälske populacije
tise u Bakonyju, gdje još postoje
stari panjevi na kojima je izbrojano
600 godova. U tom poglavlju opisana je
i anatomija drva, cvatnja i plodonošenje,
zahtjevi na svjetlu i razmnožavanje. Kada
se govori o razmnožavanju interesantni
su prikazi autora u srašćivanju biljaka
tise.