DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 72 <-- 72 --> PDF |
K. S. MEGALOFONOS: KLASIFIKACIJA TERITORIJA GRČKE NA PRIORITETNA PODRUČJA RADI ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA Institut za šumarska istraživanja grčkog ministarstva za poljoprivredu izdao je u 1979. godini knjigu pod gornjim naslovom a koju je napisao K. S. Megalofonos, magistar piroekologije. Knjiga i- ma ukupno 103 stranice, formata B/5, sa ukupno 36 tabela i dvije karte Grčke u crno-bijeloj tehnici, te 8 citiranih radova. Kako su u knjizi obrađeni problemi koji mogu biti interesantni i za našu zemlju, smatram korisnim da sa njenim sadržajem i načinom pristupa upoznam i naše stručnjake koji se bave tim pitanjima. Autor je u svojim nastojanjima pošao od pretpostavke da je za uspješnu organizaciju protupožarne zaštite šuma potrebno dobro poznavanje požarne opasnosti za svaku administrativnu jedinicu Grčke i da klasifikacija pojedinih područja u stupnjeve prioriteta može znatno pomoći pravilnoj distribuciji sredstava i osoblja u različitim područjima prilikom suzbijanja šumskih požara. Knjiga nažalost ima vrlo kratki sažetak na engleskom jeziku, tako da se u ovom prikazu mogu pojaviti možda i netočna tumačenja, jer će se analizirati prikazi samo na osnovu tabela, koje imaju naslove prevedene na engleski jezik. No, ipak smatram da će se i uz ovu manjkavost moći dobiti uvid u autorova nastojanja. U svom radu autor je pošao od postavke da prikaže stupanj opasnosti, pa prema tome i prioriteta za svaku općinu Grčke. U tu je svrhu koristio podatke o izgorjeloj šumskoj površini, zatim ukupnoj površini šuma svake općine, postotak izgorjele površine, broj požara, nadalje broj požara na svakih 1000 ha šumske površine, vrijednost šumske vegetacije i konačno vrijednost oštećene vegetacije. Na osnovu podataka za period između 1965. i 1974. godine utvrdio je pojedine indekse. Tako je na pr. za izgorjelu površinu uzeo slijedeće indekse: Tabela 1 Veličina izgorjele Indeks izgorjele površine površine do 500 ha 1 501 — 1000 ha 2 1001 — 1500 ha 3 1501 — 2000 ha 4 2001 — 2500 ha 5 4501 — 4500 ha 9 više od 4501 ha 10 Na sličan način postupio je i u svim ostalim slučajevima i podatke unio u 7 tabela. U želji da se dobije što bolja slika o prioritetnim klasama protupožarne zaštite isti je postupak proveo posebno i za visoke šume Grčke, što je prikazano u slijedećih 7 tabela. Da bi se dobio bolji pregled njegovih nastojanja prikazujem podatke za jednu od općina Grčke, a za primjer uzimam područje Soluna. U općini Solun je izgorjelo u promatranom razdoblju 2963 ha šuma, uključujući sve vrste vegetacije i šumskog zemljišta, te prema veličini izgorjele površine općina Solun ima indeks 6 (tabela 1). S obzirom na ukupnu površinu šuma i šumskog zemljišta od 159 700 ha i izgorjelu površinu od 2963 ha postotak izgorjele površine iznosi 1,85o/0 a što daje indeks 4. U navedenom periodu registrirana su ukupno 153 požara (indeks 6), a broj požara na svakih 1000 ha šumske površine iznosi 0,96 (indeks 5). Vrijednost šumske vegetacije iznosi oko 26 milijardi drahmi i daje indeks 9, dok vrijednost uništene vegetacije od 424 miliona daje indeks 8. Na osnovu tako dobivenih indeksa za svaki pojedini podatak izrađena je posljednja tabela, u kojoj se na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 73 <-- 73 --> PDF |
osnovu zbroja dobiva indeks prioriteta protupožarne zaštite šuma. Prema zbroju indeksa iz tabela^ utvrđeni su slijedeći indeksi prioriteta protupožarne zaštite šuma: Tabela 2 a a Suma indeksa M $ T3 .2 M P, Suma indeksa f) M u zs a u IH 0´C a 6—11 1 33,1—38 6 11,1 — 17 2 38,1—43 7 17,1—23 3 43,1—48 8 23,1—28 4 48,1 — 54 9 28,1 — 33 5 54,1 — 60 10 Kako za Solun zbroj indeksa iznosi 38, to je Solun uvršten u grupu općina sa indeksom prioriteta 6. U daljem radu autor je radi preglednosti i olakšavanja rada utvrdio za Grčku 5 klasa prioriteta s time da je u prvu klasu uvrstio sve općine sa indeksom prioriteta 9 i 10, zatim u drugu sa indeksom 7 i 8, i tako dalje sve do pete klase čiji indeksi iznose 1 i 2. Obzirom na indeks Soluna 6, ova je općina uvrštena u treću klasu prioriteta. U tabelama taksativno je dao podatke o općinama prema indeksu prioriteta kao i o površinama šuma, makiji, ostalom šumskom tlu i šumskim pašnjacima. Tako razvrstane općine ucrtane su u kartu prema stupnjevima prioriteta. Kao što je spomenuto, na isti način su utvrđeni indeksi prioriteta i za visoke šume. Prema tabelama za Solun su dobiveni slijedeći indeksi: izgorjela površina — 6, postotak izgorjele površine — 4, broj požara — 9, broj požara na 1000 ha — 10, vrijednost visokih šuma — 5, vrijednost izgorjelih visokih šuma — 10, što ukupno iznosi 44, i daje indeks prioriteta 8. Primjenjujući istu metodu kao i za ukupnu šumsku površinu, Solun je uvršten u grupu općina koje ulaze u drugu klasu prioriteta protupožarne zaštite šuma. Iz ovog slijedi da se u Solunu mora posvetiti posebna pažnja upravo zaštiti visokih šuma koje su jedne od najugroženijih u Grčkoj. Na žalost nismo u stanju prikazati i autorove zaključke u vezi sa utvrđivanjem razreda ili klasa prioriteta budući da ti zaključci nisu prevedeni. U želji da se dade potpuniji prikaz ovog rada, potrebno je spomenuti da se autor koristio literaturom koja obrađuje slične probleme. Pri tome se posebno naglašava korištenje rada CARLANGELA BERTINIJA i grupe stručnjaka koji su 1975. godine izdali studiju u kojoj su prikazali, za potrebe Italije, izradu karata o potencijalnoj i realnoj važnosti šuma u odnosu na šumske požare. U dodatku svom radu na način spomenute grupe autora obračunao je podatke i za Grčku. Na osnovu ukupne površine općine, broja stanovništva, gustoće populacije, zatim gradskog i prigradskog stanovništva, postotka aktivnog stanovništva u industriji i zanatstvu, broja noćenja domaćih i stranih turista, te postotka aktivnog stanovništva zaposlenog u šumarstvu, dobio je opet određene indekse vrijednosti, odnosno važnosti šuma. Ako uzmemo u razmatranje opet područje Soluna, može se uočiti da indeks vrijednosti šuma Soluna iznosi 7, odnosno da je gotovo identičan sa vrijednošću indeksa koje je autor po svojoj metodi dobio za visoke šume. Možda nije na odmet da se ovom prilikom spomene i rad koji je izrađen i u našoj zemlji o sličnom problemu. ŽUNKO je objavio rad »Razdjeljenje SR Hrvatske na oblasti prema učestalosti šumskih požara « (Šumarski list 1—3/78) u kome je obradio pitanje utvrđivanja područja učestalosti šumskih požara. U tom radu obrađen je jedino broj požara 523 |