DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 100 <-- 100 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Dr Mitja Zupančić: SMREKOVI GOZDOVI V MRAZIŠČIH DINARSKEGA GORSTVA SLOVENIJE Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, kl. 4, dela 24, sv. 7, Ljubljana 1980. Koncem 1980. godine izašla je iz štampe opsežna studija o smrčevim šumama rnrazišta Dinarskog područja Slovenije. Knjiga ima opseg od 262 stranice, sa posebnim dodatkom tabelarnih priloga u zasebnoj svesci, a podijeljena je na: I Uvod, II Metodika rada, III Smrča u Sloveniji, opisom same vrste i posebno njenih fitocenoza, IV Zajednice smrčevih u mrazištima dinarskog područja Slovenije, i V Sinteza, podjele, diskusije i zaključci, Literatura (sa 165 bibliografskih jedinica). Knjiga sadrži 12 fotografija, 32 dijagrama, 6 vegetacijskih profila, 36 tabela i 4 fitocenološke tabele istraživanih asocijacija smrčevih šuma (dijelom u tekstu, a dijelom u posebnom prilogu). U uvodnom dijelu autor nas upoznaje sa dosadašnjim rezultatima istraživanja smrčevih šuma u Evropi i kod nas i obrazlaže potrebu fitocenoloških istraživanja ovih zajednica. U Metodici rada izloženi su principi terenskih i kabinetskih istraživanja. U poglavlju »Smrča i smrčeve šume Slovenije« obrađuje se: 1. smrča u Sloveniji (horološke, autekološkc, taksonomske i polinološke osobine) i 2. smrčeve zajednice Slovenije na osnovu istraživanja drugih autora, te sagledavanja sintaksonomskih kategorija — Rhododendro — Vaccinion Br — BI, 1926., Abieti — Piceion Br BI 1930, Vaccinio-Piceion Bi-— BI (1938) 1939, Vaccinio — Piceetalia Br-Bl 1939, Vaccinio — Piceetea Br-Bl 1939 emend. Zupančić 1976. U poglavlju »Smrčeve šume rnrazišta dinarskog područja Slovenije« autor je 98 prije prikaza osnovnih rezultata istraživanja, ekološki i vegetacijski okarakterisao područje istraživanja — Trnovski gozd i Notranjski Snježnik, sa vegetacijskim profilima i dijagramima, veoma detaljno i seriozno sačinjenim, na osnovu kojih se dobiva vjerna slika vegetacijskih odnosa. Posebno je značajno u tome sinekološko karakterisanje rnrazišta kao specifičnih staništa tipova smrčevih šuma borealnog karaktera u našim fitogeografskim okvirima, sa nizom izvršenih istraživanja mikro-klimc, što doprinosi boljem razumijevanju karaktera ovih šuma i vegetacijskih odnosa uopšte. U vrlo iscrpnom i detaljnom prikazu florističkih, sinekoloških (posebno mikroklimalskih), sintaksonomskih, sinhroloških i sindinamskih karakteristika, smrčeve mrazišne šume Slovenije, autor je definisao sa slijedećim asocijacijama: A. PICEETUM SUBALPINUM DINARICUM (M. Wrab. 1960, 1969, nom. nud.) Ass. n. (Dinarska pretplaninska šuma smrče) subasocijacije: fagetosum, adenostyletosum alliariae, vaccinietosum vitis idaeae, drepanoeladetosum, fac. mvrtllosum, pyrolosum B. LUZULO ALBIDAE — PICEETUM Ass. (Šuma smrče i bjeličaste bekice) subasocijacije: fagetosum, majanthetosum girgensohnii C. PICEETUM MONTANUM DINARICUM Ass. n. (Dinarska gorska šuma smrče) subasocijacije: lvcopodietosum, fac. fagosum adenostiletosum alliariae Prva asocijacija Piceetum subalpinum dniaricum rasprostranjena je u mrazištima Trnovskog gozda i Snježnika na nadm. visinama između 1000 i 1360 m na podlozi trijaskih, donjojurskih i kred |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 101 <-- 101 --> PDF |
nih krečnjaka i dolomita u vrtačama, koje su mikro — i makro-reljcfski vrlo izrazito građene. Njene pojedine subasocijacije čine uglavnom visinsku zonaciju, odnosno odražavaju reljefne ili edafske razlike unutar asocijacije. Druga asocijacija Luzulo albidae — PIceetum rasprostranjena je u Trnovskom gozdu i to u nekim mrazištima (Smrečje, Vel. i Mala Lokva) na matičnoj podlozi gornjojurskih tanko-pločastih krečnjaka interkaliranih slojevima i grudama rožnjaka koji su pokriveni koluvijalnim nanosima, a koji sadrži krečnjački i kremeni skelet i glinu, pa je zemljište pretežno vrlo duboko (i do 6 m), kiselo smeđe (opodzoljeno). Po ovim osobinama, ova se asocijacija jasno izdvaja od prethodne. Njene subasocijacije odražavaju također visinske i edafske varijante. Treča asocijacija Piceetum montanum dinaricum raširena je na Notranjskom Snježniku, iako se predpostavlja da se ona prostire i na ostalim južnije zastupljenim dinarskim planinama. Ona se širi u vrlo dugim (do 2 km) dolinama i dragama (dubine 100—400 m), čija dna leže između 1060 i 1110 m, a okolni grebeni i vrhovi dostižu 1280—1690 m. Raširena je na kreenjačkoj podlozi koja je pokrivena (pleistocenskim) ledničkim materijalom, sastavljenim od zaobljenog skeleta, šljunka i pijeska i ilovače različite litološke strukture, ali pretežno krečnjačke, tako da su se tu razvila umjereno lesivirana smeđa karbonatna tla, dijelom pliće smeđe karbonatno zemljište, u kojem sa dubinom raste bazičnost. Vrijedan doprinos autora je prikaz sistematskog položaja smrčevih šuma (na osnovu uporednih fitocenoloških tabela) i njihova veza sa dosadašnjim opisanim zajednicama na prostoru (istočno) alpskog i (dinarsko) balkansko-karpatskog prostora. Za šumarsku praksu posebno značenje imaju stratifikacije pojedinih asocijacija (i subasocijacija), koje su date uz florističke opise u tabelama, a još više posebno poglavlje koje govori o privrednom značenju svake zajednice. Tu su date i detaljne analize sastojinske strukture, drvne mase po hektaru, prosječne starosti, načina podmlađivanja i odgovarajućih uzgojnih mjera. Svakoj zajednici dat je shematski prikaz prirodnih i antropogeno uslovljenih sukcesija, kao i opis i tabelarni prikaz fenofaza. Završni dio studije pod naslovom »Sinteza, podjele, zaključci i diskusije« je u izvjesnoj mjeri rekapitulacija rezultata istraživanja i ukazivanje na otvorene probleme istraživanja smrčevih šuma na području Jugoslavije. Studija kolege M. Zupančića predstavlja seriozan i izvanredno široko dokumentovan naučni rad, sa utvrđenim novim naučnim činjenicama. Nivo štampe je posebno visok. Sve u svemu, ovim djelom autor je obogatio litocenološku nauku, a šumarskoj praksi pružio temeljne osnove za racionalnije gospodarenje ovim šumama, pa mu ovom prilikom čestitamo i želimo dalje uspjehe. Dr Vitomir Stefanović |