DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 102 <-- 102 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA SAOPĆENJA ŠUMARSKOG INSTITUTA CEHOSLOVACKE JILOVlŠTfc — STRNADY? Vol. 11. — 1979. Loch man, V.: Dinamika hranjiva i mikroelemenata u humusu smrekovih sa stojina (str. 7—16). Na istraživačkoj bazi Zelivka u području rezervoara za pitku vodu bile su uređene djelomične istraživačke plohe, na kojima je, osim ostalog, istraživao kemizam humusa, tla i vode pri njezinom prolazu sastojinom i tlom. Plohe su bile osnovane u smrekovoj sastojini IV dobnog razreda u oplodnoj sječi i čistoj sječi te ü smrekovoj sastojini II dobnog razreda. Djelovanje sirovog humusa u dinamici hranjiva i ostalih tvari je zavisno o stanju sastojine, koje djeluje na evapotranspiraciju, mikromatske i hidropedološke odnose u humusu i tlu. M o 111-S i m o n-S t e c k i-V o j tuš : Rast nekih kultivara topola u različitim uslovima srednje Evrope (str. 17—31). Prikazani su rezultati međunarodnoga zajedničkog pokusa praćenja rasta sadnica topola: Brabantica, Gelrica, 1—214, Robusta, Komik—23, i P—275 u rasadniku u Kecshemetu (N. R. Mađarska), u Gapčikovu i u Uh. Hradištu (CSSR) te u Komiku (N. R. Poljska) u godinama 1972. i 1973. U prvoj godini su sadnice u N. R. Mađarskoj bile gotovo dvostruke, u drugoj godini su se razlike među plohama znatno smanjile. Tok prirasta odgovara području srednje Evrope u cijelosti toku prosječnih temperatura. Topola 1-214 je u istraživanom području srednje Evrope veoma produktivna. Široku ekološku amplitudu imaju topole Brabantica, Robus ta, Gelrica i Kornik-23. Topola P-275 nije pogodna za dunavsku nizinu. L o k v e n c, T.: Problematika deformacije korijenja kod sadnica u omotima (str. 33—47). Jedan od zahtjeva racionalizacije na sektoru pošumljavanja je povećanje ućešća sadnog materijala s korijenjem u omotima. Da bi bilo moguće odgovorno odabrati najpogodnije omote i s njima vezane tehnologije uzgoja, potrebno je znati prije svega rast i razvoj sadnica u kulturi. Dokazano je bilo, da omoti, koji ne dozvoljavaju ili ograničavaju prorašćivanje korijenja, deformiraju korjenov sistem u tolikoj mjeri, da može doći do šteta uslovljenih nedovoljnom stabilnošću stabala ili kasnijim poremećajima rasta u kulturi. U omotima kroz koje može prodrijeti korijenje nakon sadnje razvijaše normalno .U papirnatim omotima nastaju deformacije unutar omota, korijenje dakako nesmetano prorašćuje otvorenim dnom, gdje se razrasta. Zavadil, Z.: Klonske razlike u plodnosti cjepova evropskog ariša (Larix decidua Mili.) (str. 49—60). Na sjemenskoj plantaži ariša u Šumariji Ledcč nad Sazavom praćena je od 1971. do 1976. god. plodnost 48 klonova (od starosti 10 godina); bila je ustanovljena statistički visoka dokazanost razlika u plodnosti kod pojedinih klonova. Bile su isto tako ustanovljene skupine klonova s visokom produkcijom šišarki. Preporuča se zato za osnivanje sjemenskih plantaža iskoristiti prvenstveno tako razlučene klonove. Takove klonove je pak moguće odrediti sistematskim promatranjem svih klonova posađenih na sjemenskim plantažama i to kroz vrijeme od nekoliko godina. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Chr oust, L.: Proredni pokus u borovoj sastojini nakon 20-godišnjeg praćenja (str. 61—75). U području tynistskoga bora (50) 47´ sjev. širine, 16« 01´ ist. dužine) prije 20 godina u starosti sastojina 27 i 38 godina osnovan je prirodni pokus za istraživanje utjecaja triju stupnjeva srednje visokih zahvata na prirast i proizvodnju mase. Dvije uzastopne prorede pružaju konkretnu predodžbu o promjenama sastojinske strukture, prirasta i drvne zalihe. Re/.ulta li su interpretirani u obliku tabela, iz kojih je očito, da se uzgojnim sječama produkcija drvne mase borovih sastojina bitno ne povećava i da suprotno kod primjene jačih prorednih stupnjeva postoji akutna opasnost gubitaka prirasta. Rezultati su suglasni spoznajama Baadera, Corbonrriera, Näslunda, Ertelda, Assmanna i dr. Š i k a, A.: Proširenost duglazije u šumskim sastojinama ĆSR (str. 77—88). Rad pruža sliku o sadašnjoj proširenost i duglazija u šumskim sastojinama ĆSR. Popisom je uspjelo zahvatiti 12.839 nalazišta duglazije u stvarnoj površini 1.080,92 ha. Izvještaj zahvaća rasprostranjenje nalazišta duglazije prema starosti, nadmorskoj visini, cjelini šumskih tipova i šumskim oblastima. Isto tako se razmatra proširenje duglazije u odnosu na sreddnje godišnju temperaturu i oborine. U zaključku se kratko vrednuje zdravstveno stanje kultura duglazije. Dressier, M.: Kresanje grana strojem u dovršnim sječama u ČSR (str. 89—111). U CSR kresanje grana u sječama dozrelih sastojina rješava se na dva načina. Prvo je kresanje grana pomoću teških strojeva procesorskog odnosno harversterskog tipa. Složenost strojeva zahtijeva međunarodnu suradnju kako u nakupu, tako i u razvoju strojeva. Drugi na čin je razvoj lakih integralnih postupaka pomoću jednostavnog stroja OVP-1. Radi se o rješenju, koje ima niz originalnih tehničkih i tehnoloških elemenata i koje je moguće lako uvrstiti u saživljenje tehnološke sheme. Na taj stroj može se koristiti i priključak mehanizma za privlačenje. Investicioni troškovi su niski. P o 1 e n o, Z.: Kompleksno vrednovanje mješovitih sastojina (str. 113—126). Nazori o prednosti mješovitih sastojina i njihovoj upotrebljivosti u modernom šumskog gospodarstvu se razlikuju. Da bi se moglo odlučiti, nužno je provesti optimalizaciju zastupljenosti vrsta drva s gledišta visine i vrijednosti produkcije, njezine sigurnosti i trajnosti s gledišta izvan produkcionih funkcija šume te ekonomske efektivnosti i racionalnosti produkcije. Za tu svrhu je predložen metodički postupak, pri čemu se svi pozitivni i negativni stavovi (izraženi kao funkcije zastupljenosti vrsta drva) navode u vrijednosnim jedinicama. Kompleksno se vrednovanje provodi upoređivanjem ukupnog ekonomskog efekta mješovitih i čistih sastojina. Postupak je bio provjeren na materijalu više od 200 pokusnih ploha. Blud´osvk v, Z.: Metodičke pretpostavke određivanja optimalnih stanja rukovodećih radnika šumskih uprava (str. 127—141). Optimalizacija broja rukovodećih radnika izlazi iz utvrđivanja zavisnosti o faktorima, koji djeluju na težinu rukovodstvenog rada. Navode se odgovarajuće jednadžbe za pojedine sektore centra šumskih uprava, za revire i specijalizirane centre. Nakon kvalitativne korekcije utvrđenih zavisnosti bili su izvedeni okvirni normativi broja rukovodećih radnika za organizacione oblike. Pređpostavlja se korištenje normativa kod regulacije broja rukovodećih radnika centra šumskih upiava i u vanjskim pogonima uz poboljšanje njihove trukture i razmještaja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 104 <-- 104 --> PDF |
P r u d i č, Z.: Rekonstrukcija Stražnickog luga u drugoj polovini 1. tisućljeća (str. 143—157). Na temelju nalaza fosilnih debala na bazi nizinskih glina rijeke Morave kod izvanredno niskog vodostaja u 1976. godini bila je provedena rekonstrukcija vegetacionih odnosa Stražnickog luga u drugoj polovini prvog tisućljeća našeg brojenja godina. Šuma je zauzimala 20°ö zemljišta, močvare jednu dvadesetinu površine a najveći dio zauzimale su livade s pojedinačnim hrastovima. Šumu je tvorio s 85% hrast, a s 15°o jasen .pojedinačno je bilo i topole. Stabla su imala parkovski habitus, u visini oko 5 m već se granala, po ha ih je bilo 55—69. Starost sastojina je bila 50—500 godina, sastojinska zaliha 133—166 ms korisne mase s korom. Tla su bila šljunčano-pjeskovila. Nizinske gline su se taložile razmjerno brzo i stabla oborena istočnim vjerovima bila su kar bonizirana ispod 4—5 m sloja naplavina. Navedeni zaključci su podkrijepljeni popisom dokaznog materijala, fotografijama i kartama. C ha lupa, V.: Umnažanje nekojih šumskih vrsta listača in vitro (str. 159— — 170). Kod nekojih vrsta šumskog drveća listača iskušana je metoda mekog umnožavanja in vitro pomoću bočnih i adventivnih pupova te pomoću vršnih pupova. Izbojci uzgojeni iz pupova bili su razrezani na kratke segmente i vršne pupove. Novi izbojci uzgojeni i/, bočnih i adventivnih pupova i iz kalusa nastalog na blizi segmenata bili su upotrebljeni ™a daljnje umnožavanje. Regenerirana stabalca pokazuju genetičku stabilnost. Hruška Bernard dipl. ing. šumarstva PRAVOVREMENO PLAĆANJE PRETPLATE PREDSTAVLJA KONKRETNU POMOĆ IZDAVAČU! |