DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Vrijednost radova procjenjuje se na 3.270 min din (cijene 1980. godine).


Otvaranje šuma šumskim prometnicama predviđa se
sa 2.500 km. Potrebna sredstva za ovu izgradnju iznose oko 3.000 min dinara
(cijene 1980. god.).


Opremanj e proces a rada nabavkom suvremene mehanizacije i
ostale moderne opreme predviđa se s 1.860 min din (cijene 1980. god.).


Proizvodnja osnovnih šumskih proizvoda u iskorišćivanju
šuma predviđa se po stopi rasta od 2% godišnje i to s naslova
povećano bruto sječe po stopi od 1,5%, a 0,5% s naslova racionalnijeg
korištenja drvne mase. Predviđeno povećanje proizvodnje odrazit će se pretežno
u proizvodnji prostornog drva u mladim sastojinama (Tab. 15).


Tablica 15


Proizvodnja neto šumskih sortimenata


u 000 m3
Izvršenje
1975.
Plan
1980.
Ocjena
1980.
Plan
1985.
Indeks
1985/80.
Stopa
rasta
1981—85.
Ukupno
Industrijsko drvo
— za mehaničku preradu
— za kemijsku preradu
Tehničko drvo
Ogrijevno drvo
3.308
1.976
1.580
397
234
1.097
3.475
2.375
1.600
775
200
900
3.510
2.260
1.700
560
200
1.050
3.890
2.690
1.790
900
200
1.000
111
119
105
160
100
99
2
3,5
1,0
10,0
0,0
—0,1


Predviđeni šumsko-uzgojni radovi i ulaganja u otvaranje šuma i opremanja
procesa rada uvjet su dugoročnog osiguranja predviđene stope rasta
sječa.


Sveukupna predvidiva ulaganja u razvitak šumarstva iznose oko 10.000
min dinara (cijene 1980. godine). Izvori mogućih sredstava za pojedine vrste
radova naznačeni su u osnovnom materijalu (vlastita sredstva, udružena sredstva,
sredstva banaka, ostala sredstva i društvene akcije OPZ i DPO).


5.2. Primarna prerada drva
U politici izgradnje novih kapaciteta prednost treba dati proizvodnji nedostajućih
intermedijarnih proizvoda reprodukcijske potrošnje kojima se zajenjuje
uvoz odnosno povećava izvoz (ploče iverice, građevinske ploče i
elementi). Predvidiva ulaganja u razvoj procjenjuju se na 3.300 min din (cijene
1980. god.).


U proizvodnji piljene građe ocjenjuje se rast proizvodnje
po stopi od 1%, te racionalizacije i kvalitetnije korištenje sirovine. U ovoj
proizvodnji će se ulaganja vršiti samo u modernizaciju proizvodnje radi povećanja
proizvodnosti rada.


U proizvodnji furnira očekuje se rast proizvodnje po stopi
od 7,5 % boljim korištenjem instaliranih kapaciteta i visokim povećanjem
proizvodnje konstrukcijskih furnira radi zadovoljavanja povećanih potreba
u finalnoj preradi drva, građevinarstvu i izvozu.


20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 23     <-- 23 -->        PDF

U proizvodnji drvnih ploča predviđa se rast proizvodnje po
stopi od 11,7% pretežno na osnovi novih kapaciteta, kao i proširenja postojećih.


Impregnacij a drva ne predviđa povećanje proizvodnje radi nedostatka
sirovina i zamjene proizvoda u oblasti potrošnje.


5.3. Finalna drvna proizvodnja
Nisko korištenje intermedijarnih proizvoda primarne prerade drva, posebno
piljene građe furnira (cea 40%), predvidivi rast domaće potražnje a
posebno izvoza, sagledive mogućnosti ulaganja u povećanje proizvodnje, kao
i bolje korištenje postojećih kapaciteta, omogućio bi rast fizičkog obujma
proizvodnje po stopi od 6%, a radi povećanja učešća vrednijih proizvoda
u strukturi proizvodnje, stopu rasta vrijednosti od 8% godišnje.


Predvidiva investicijska ulaganja iznose cea 7.000 min din (cijene 1980.
godine).


Proizvodnja namještaja trebala bi zadovoljavati rast domaće
potrošnje po stopi od 2 — 3 %, te predvidivu stopu rasta izvoza od 21 %.
Proizvodnja pločastog namještaja za domaću potrošnju te izvoz u klirinške
zemlje i zemlje u razvoju mogu podmiriti izgrađeni kapaciteti, uz određene
modernizacije i rekonstrukcije, dok je za osiguranje predvidivog rasta izvoza
u zemlje konvertibilnog valutnog područja neophodno uložiti sredstva u nove
kapacitete za proizvodnju masivnog namještaja, moderno opremljene, kadrovski
ekipirane i adaptibilne.


Proizvodnja građevne stolarije će radi ograničenih količina
piljene građe četinjača predvidivu stopu rasta od 4,6 % ostvariti racionalnijim
korišćenjem drvne mase, određenom rekonstrukcijom i modernizacijom
u okviru postojećih kapaciteta.


Proizvodnja podova ostvarit će predvidivu stopu rasta od 5,7 %
pretežno u okviru izgrađenih kapaciteta kroz modernizaciju tehnologije i racionalnije
korištenje sirovine, kao i izgradnjom novih pogona, posebno proizvodnje
novih konstrukcija podesnih za montažnu izgradnju.


Proizvodnja ostalih ugradbenih elemenata od drva
u građevinarstv u (interijeri i eksterijeri) ostvarivat će značajan rast
proizvodnje, u skladu s povećanim zahtjevima građevinske operative.


Proizvodnja kuća i montažnih objekata predviđa stopu
rasta od 6% godišnje, modernizacijom postojećih i izgradnjom novih kapaciteta,
radi rastuće potražnje građevinske operativne i izgradnje i opremanja
vikend-kuća i naselja, kako za domaće tržište tako i za izvoz.


Proizvodnja ambalaže i parketa predviđa se visokim stopama
rasta, posebno ljuštene ambalaže (stopa 16,7), palete (14,6) radi rasta
proizvodnje voća i povrća i zahtjevima za modernizacijom pakovanja i transporta
robe, što je moguće ostvariti ulaganjem u modernizaciju postojećih pogona,
a tek djelomice novom izgradnjom.


Proizvodnja proizvoda u pletarstvu u malim društvenim
pogonima i u kooperaciji s kućnom radinosti može biti značajan prihod
stanovništva, a u stanju je pratiti mogućnost plasmana na domaćem i izvoznim
tržištima.


21




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 30     <-- 30 -->        PDF

iP:^ßmd


vj´^MM


, 4


p


.-. ,,.;.- .>-;. o


r.y-:


I, » -;: .


mm


Srednji Velebit — Visočica: sabljasta bukva u Kalvarijama pod Strugama.


Foto I. Zukina 1955.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Privredna komora Hrvatske, Zagreb, 1979: Analiza stanja i koncepcija razvoja industrije
celuloze i papira u SR Hrvatskoj.


Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd, 1980: Analitička podloga za izradu Društvenog
dogovora o razvoju šumarstva za proizvodnju osnovnih proizvoda i
pošumljavanja u periodu 1981 — 1985. g.


Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa, Zagreb, 1979: Analiza mogućnosti
razvoja šumsko prerađivačkog kapaciteta 1981 — 1985. g.
Republički zavod za društveno planiranje, Zagreb, 1979: Smjernice za pripremu i
usklađivanje plana razvoja u SR Hrvatskoj za razdoblje 1981 — 1985. g.
Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku i JAZU, Zagreb, 1980:


Materijalni i društveni razvoj SR Hrvatske do 2 000 g. (referati).
Publikacije Saveznog zavoda za statistiku, Beograd, 1979. i 1980. god.
Publikacije Republičkog zavoda za statistiku, Zagreb, 1979. i 1980. god.
Publikacije SDK Jugoslavije i Hrvatske za 1979. i 1980. god.


The Status and Possibilities of Forestry and Wood Processing Industry
in the SR of Croatia in the 1981 — 1985 Period


Summary


The paper reviews the basis for planning of forestry development and wood
processing in the 1981 —1985 period. These two sectors are subject to joint planning
since they represent one reproductive entity, i. e. they are closely linked to each
other.


In the above mentioned period the following activities and investments arc
planned:


1. Forestry
a) growing woods by simple biological reproduction over an area of 235,500
hectares, amounting to 1,870 Mil. Dinars


b) works characterized by the extended biological reproduction (afforestation
of new surfaces, land reclamation, intensive cultures and plantations) over
74,000 hectares, amounting to 3,270 Mil. Dinars


c) construction of forest roads in the length of 2,500 Km, amountig to 3,000
Mil. Dinars
d) 1,860 Mil. Dinares to be spent on the equipment, or a grand total of 10,000
Mil. Dinars (calculated on 1980 price-lists)


The expected growth of the basic forest products amounts to 2Vo. 0.5*/o should
be drived from the more rational usage of wood mass, 1.5°/o from the greater bulk
of cut wood, mainly in cubic meters obtained by thinning out the forests.


2. Wood Processing Industry
a) primary wood processing (Timber, veneer, wooden panels) Total investment
amounting to 3,300 Mil. Dinars.
b) final products (furniture, wooden components for civil engineering and similar)
amounting to 7,000 Mil. Dinars
c) Cellulose and paper production and processing in the amount of 11,000 Mil.
Dinars
or a grand total of 22,300 Mil. Dinars calculated on 1980 pricelists.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 28     <-- 28 -->        PDF

11. Udruživanje rada i sredstava na dohodovnim osnovama potrebno je
stimulirati i mjerama ekonomske politike. Dogovorom o usmjeravanju sredstava
društvene reprodukcije udruženim u bankama trebalo bi osigurati kreditiranje
dogovorenih prioritetnih razvojnih programa, te poticati usmjeravanje
kreditnog potencijala poslovnih banaka i korištenju inozemnih kredita.
12. U području ekonomskih odnosa s inozemstvom prioritetna prava na
uvoz i plaćanje neophodne uvozne opreme i nedostajućih sirovina i ostalih
repromaterijala treba osigurati nosiocima dogovorenog razvitka, kojim se
ostvaruju strateški ciljevi razvoja, a prvenstveno povećanje izvoza, odnosno
supstitucije uvoza Postupnim povećanjem slobodnog raspolaganja ostvarenim
devizama, te selektivnim poticajnim mjerama izvoza roba u skladu sa
zacrtanom razvojnom politikom treba utjecati na interes udruženog rada za
povećanjem izvoza.
13. Za uspješno razvijanje ekonomskih odnosa sa zemljama u razvoju, potrebno
je dopunskim mjerama ekonomske politike stimulirati organizacije udruženog
rada na dugoročan nastup na tim tržištima.
LITERATURA


S a b a d i, R., RZDR., Zagreb, 1979: Industrija proizvodnje i prerade papira u SRH


1976—1981.
Sab adi, R., RZDR., Zagreb, 1979: Drvna industrija u SRH 1976 — 1985.
Sab adi, R., Zagreb, 1979: Tehnički razvoj drvne industrije.


O resk o vi ć, M., Belišće, 1979: Razvojne mogućnosti industrije papira u SR Hr


vatskoj.
Milin o v ić, S., Zagreb, 1975: Iskorištavanje pilanskih kapaciteta SR Hrvatske.
Oreščanin , D. Beograd, 1980: Tržište drvnih proizvoda u 1979. i izgledi za 1980.


godinu.
Oreščanin , D., Beograd, 1981: Tržište drvnih proizvoda u 1980. i izgledi za 1981.
godinu.
Institut za drvo, Zagreb, 1973: Studija dugoročnog razvoja drvne industrije u SR
Hrvatskoj do 1985.
Institut za topolarstvo, N. Sad, 1979: Savjetovanje o stanju i mogućnostima razvoja
topolarstva u Jugoslaviji (referati).
Privredna komora Hrvatske, Zagreb, 1977: Aktualna problematika u šumarstvu,
drvnoj industriji i industriji celuloze i papira i prometa.


Savezni zavod za društveno planiranje, Beograd, 1979: Analiza društveno ekonomskog
razvoja šumarstva od 1976 — 1979., razvojne mogućnosti 1980., ciljevi razvojne
mogućnosti u periodu do 1985. g.


Savezni zavod za društveno planiranje, Beograd, 1979: Analiza društveno ekonomskog
razvoja proizvodnje i prerade papira u periodu 1976. do 1980. g. i razvojne
mogućnosti 1981 — 1985.


Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd, 1979: Stanje i razvoj šumarstva SFR
Jugoslavije u funkciju i podmirenju potreba u drvetu i ostalih koristi od
šuma.


Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo — Krnjak , T., Zagreb, 1979:
Osnovni stavovi za politiku razvoja šumarstva i prerade drva 1981 — 1985. g.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 27     <-- 27 -->        PDF

2. Analizom činilaca razvoja utvrđen je značajan nesklad između pojedinih
djelatnosti reprodukcijske cjeline te bi u narednom srednjoročnom razdoblju
trebalo planirati razvitak pojedinih djelatnosti i pojedinih kapaciteta,
vodeći računa o uočenim neusklađenostima i potrebi usklađenja osnovnih činilaca
razvitka.
3. Radi stabilnog razvitka prerade drva potrebno je osigurati veća ulaganja
u razvitak sirovina kroz unapređenje šumarstva, povećanom i racionalnom
izgradnjom šumskih prometnica, ulaganjem u opremu i povećanom biološkom
proizvodnjom drveta.
4. Iako je ukupan razvitak reprodukcijske cjeline ograničen sadašnjim
stanjem prirodnih izvora sirovina, ipak postoje značajne mogućnosti i potrebe
porasta proizvodnje u određenim granama prerade drva, kao što su:
— u primarnoj drvno-idustrijskoj proizvodnji porastom proizvodnje ploča
i povećanjem proizvodnje furnira,

u finalnoj drvno-industrijskoj proizvodnji, većim iskorištenjem piljene
građe, ploča i furnira,

povećanjem proizvodnje celuloze i papira većim iskorištenjem prostornog
drva listača.
5. Temeljni razvojni ciljevi u pogledu zacrtanih promjena strukture proizvodnje
zahtijevat će znatna ulaganja u razvitak sirovinske osnove, kapacitete
za proizvodnju celuloze i papira, drvnih ploča i finalne izvozne drvno^industrijske
proizvodnje. Dok se procijenjeni rast finalne drvno-industrijske proizvodnje
može ostvariti pretežno povećanjem iskorištenja postojećih kapaciteta uz
određenu ulaganja u modernizaciju i rekonstrukcije, a tek manjim dijelom
izgradnjom novih izvozno orijentiranih kapaciteta, dotle će porast proizvodnje
celuloze i papira ovisiti uglavnom o ulaganjima u proširenje sirovinske
baze, nove objekte i velike rekonstrukcije postojećih tvornica s visokom vrijednošću
investicija.
6. Ulaganja u šumarstvo, kapacitete za proizvodnju ploča, te celuloze i
papira pretežno osiguravaju zadovoljavanje domaće potražnje uz relativno niži
rast izvoza, ali znatnu supstituciju uvoza, dok rast finalne drvno-industrijske
proizvodnje, posebno pokućstva treba da se temelji na izvoznoj orijentaciji.
7. Temeljni ograničavajući činioci razvitka pretežnog dijela organizacija
udruženog rada ove reprocjeline bit će nedovoljna akumulacija i visok stupanj
zaduženosti, te nizak stupanj dohodovne povezanosti i organiziranosti.
8. Radi ostvarenja neophodnih pretpostavki za brži razvitak djelatnosti
ove reprodukcijske cjeline neophodno je ostvariti poboljšanje ekonomskog
položaja organizacija udruženog rada u reprocjelini, kako na osnovi povećane
proizvodnosti rada i ekonomičnosti poslovanja, tako i promjenom položaja
u primarnoj raspodjeli društvenog proizvoda.
9. Promjena položaja u primarnoj raspodjeli trebala bi se ostvariti
slobodnim formiranjem cijena finalnih proizvoda na domaćem tržištu uz
samoupravno reguliranje cijena unutar reprodukcijske cjeline.
10. Ostvarivanje razvojnih ciljeva zavisit će i o unapređenju društveno-
ekonomskih odnosa u organizacijama i između njih u okviru reprodukcijske
cjeline. Na području organiziranosti treba težiti stvaranju većih, po akumulaciji
i kadrovima jačih organizacija.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Procjena uvoznih potreba šumsko-prerađivačkog kompleksa
može se dati diferencirano po granama proizvodnje, ovisno o učešću domaće
supstance u proizvodnji, odnosno o potrebama uvoza sirovina, reprodukcijskih
materijala, opreme i rezervnih dijelova.


U šumarstvu će i dalje ostati uvozne potrebe na specifičnoj šumskoj opremi
i rezervnim dijelovima. Supstancija uvoza kretat će se usporedno s usvajanjem
domaće proizvodnje.


Za potrebe primarne prerade drva uvozit će se specijalni alati, rezervni
dijelovi, komponente za ljepila, oprema za tvornice iverica, modernizacija
furnirnica, trupci za piljenje četinjača, te furnirski trupci egzota.


Problem uvoza okova za finalnu proizvodnju mogao bi se djelomično
uspješno zamijeniti, kao i brusnih papira, no trebalo bi osigurati uvoz komponenata
za proizvodnju lakova, kao i specijalnih alata i visokoučinskih strojeva.


Smanjenje uvoza papira moglo bi se smanjivati usporedno s programom
izgradnje domaćih kapaciteta, dok i dalje ostaje potreba uvoza celuloznog
drva četinjača i celuloze.


Uvoz opreme znatno bi porastao u odnosu na prošlo srednjoročno razdoblje,
a prema ocjeni bi iznosio cea 4,5 mlrd dinara.


Visok stupanj pokrivenosti uvoza izvozom koji iznosi kod šumarstva
i drvne industrije u prosjeku oko 300 %, te izgradnje vlastitih kapaciteta za
proizvodnju celuloze i papira, omogućili bi znatno unapređenje ekonomskih
odnosa s inozemstvom i doprinos uravnoteženju platne i devizne bilance Republike
i Jugoslavije.


Rekapitulacija ukupnih ulaganja vidljiva je u tab. 18.


Tablica 18
Investicije u osnovna sredstva reprodukcijske cjeline u razdoblju


1981 — 85. godine
Cijene 1980 —
u min din
Grana djelatnosti Grana Predviđena
ulaganja
Šumarstvo (300)
Proizvodnja piljene građe (122)
Proizvodnja finalnih proizvoda
od drva (123)
Proizvodnja i prerada papira (124)
Promet drvom i proizvodima od drva
10.000
3.000
7.000
11.000
2.000
Ukupn o 33.300


6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PRIJEDLOZI
1. Privredne djelatnosti šumarstva i prerade drva, iako u kvantitativnim
odnosima sudjeluju relativno nisko u društvenom proizvodu Hrvatske, svojim
kvalitativnim značajkama zavređuju da zauzmu značajnije mjesto u društveno-
ekonomskom razvitku Republike.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Obzirom na visoke iznose financijskih sredstava za predviđena ulaganja,
njihova realizacija zavisi prvenstveno o sagledavanju zajedničkih interesa proizvođača
i potrošača drvne mase, celuloze i papira i o njihovim aktivnostima
na udruživanju sredstava za programirani razvoj.


5.5. Promet drvom i drvnim proizvodima
Zaostajanje propusne moći prometnih organizacija i njihova odvojenost
od proizvodnje uvjetuju stanje da je udio prometnih organizacija iz SR
Hrvatske svega do 50% ukupnog prometa proizvodnih organizacija iz Republike.
Razvoj prometa će se ostvarivati značajnim povećanjem i uređenjem
suvremenog prodajnog i skladišnog prostora u zemlji, povećanim učešćem u
opremanju objekata u kooperaciji s građevinskom operativom u zemlji i
inozemstvu, te organiziranim i svrsishodnim nastupom ponude naših roba,
odgovarajućeg kvaliteta i dizajna, na stranim tržištima. Bez dohodovnog povezivanja
i udruživanja proizvodne i prometne sfere, urgentni zadaci bržeg
razvoja prometa neće se moći ostvariti.


Predvidiva ulaganja u razvoj oko 2000 mil. dinara.


5.6. Ekonomski odnosi s inozemstvom
Na osnovi ocjenjenih stopa rasta proizvodnje, ocjene trenda domaće
potrošnje daje se i ocjena kretanja ekonomskih odnosa s inozemstvom, tj.
izvoza i uvoza.


Izvoz drva i drvnih proizvoda kretat će se prema datoj
ocjeni po prosječnoj stopi od 10%, time što će se i promjene u strukturi
proizvodnje odraziti i na stope izvoza te će se ozbiljno izmjeniti struktura
izvoza. *


Znatno smanjenje učešća u strukturi biti će kod šumskih proizvoda i
piljene građe, a najveće povećanje ostvarit će se u izvozu finalnih proizvoda.
Stopa rasta izvoza finalnih proizvoda predviđa se 21% godišnje (Tab. 17).


Tablica 17
Izvozne mogućnosti
$ = 27,30


u mil. din
1980.c^ 1985. Stopa rasta
CJ ^
Proizvodi 8 8 3
1981.—
— 1985
cN
**
[H
*
»Cfl
asi— i
u «a
Crt
pokućstvo
grad. elementi
podovi
ploče
furnir
piljena građa
šumski proizvodi
kemijski proizvodi
ostali proizvodi
1822
51
163
93
507
3 056
1 122
699
28
24,0
0,7
2,1
1.2
6,7
40,6
14,9
9,2
0,4
5 223
132
208
118
817
3 056
1 122
1407
31
43,1
1,1
1,7
1,0
6,7
25,2
9,2
11,6
0,3
24
21
5
5
10
0
0
15
2
Ukupn o 7 522 100 12 114 100,0 10




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 24     <-- 24 -->        PDF

5.4. Proizvodnja i prerada celuloze i papira
Potrošnja raznih vrsta papira, kartona i vlakanaca celuloze i poluceluloze,
stanje proizvodnih kapaciteta, sirovine i raspoloživih financijskih sredstava te
organiziranost proizvođača i potrošača ovih proizvoda, temeljni su faktori
razvoja u narednom razdoblju. Izraziti nesklad između proizvodnje celuloze
i proizvodnje papira te između potrošnje papira i nedostajuće proizvodnje
u republici temelj su ocjene razvojnih mogućnosti u narednom srednjoročnom
razdoblju (Tab. 16).


Tablica 16
Predvidivo kretanje proizvodnje i prerade papira
u 000 t


rt .


gov


Proizvodnja
+1 °°


o


A
ON


1985.


.Sin


Ooo
C ON


a 1


Stop
1981


Celuloza 31.5 52 165 10,5
Poluceluloza 52 95 183 12,9
Drvenjača 28 102 364 29,5
Papir 250 542 210 16,0
Prerada papira 220 350 159 9,7
Karton i valovita ljepenka 146 210 144 7,6


Predvidive stope rasta proizvodnje zahtijevaju slijedeća ulaganja u proizvodne
kapacitete, čime osiguravaju prosječnu stopu rasta oko 9— 10%:



rekonstrukciju i proširenje tvornice sulfatne celuloze »S. Dimić«
Plaški,

izgradnju treće faze Kombinata »Belišće« i povećanjem proizvodnje papira
za 70.000 tona,

rekonstrukciju Tvornice papira Rijeka (povećanje proizvodnje 8.000
tona cigaret-papira),

rekonstrukciju Zagrebačke tvornice papira (povećanje proizvodnje kartona
i grafičkih papira za 60.000 tona),
— pripreme i početak izgradnje Tvornice visokobijeljene celuloze listača.
Ukupna vrijednost investicijskih ulaganja u nabrojane kapacitete iznosila
bi cea 11.000 min din (cijene 1979. godine).
Ocjenjeno je da predviđene mogućnosti rasta proizvodnje omogućuju devizni
učinak od 158,3 min USA $, od čega 47,3 min s naslova povećanja izvoza
i 111 min s naslova zamjene uvoza.
Iz bilanci raspoloživih količina prostornog drva za podmirenje planiranih
kapaciteta proizvodnje celuloze, poluceluloze i ploča, proizlazi da bi predvidive
rastuće količine proizvodnje prostornog drva, drvno-industrijskog otpada i
starog papira, uz uvjet da se sveukupne količine sirovina usmjere na ove
kapacitete, bile dostatne za podmirenje njihovih potreba, i uz uvjet da se priđe
realizaciji programa proširene biološke reprodukcije u šumarstvu.


22




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 21     <-- 21 -->        PDF

5.
OCJENA MOGUĆNOSTI RAZVITKA OD 1981 — 85. GODINE
5.1. Šumarstvo
Na osnovi stanja šuma, akumulativne i reproduktivne sposobnosti povećanih
potreba na drvnu, opće korisnih funkcija šuma, prirodnih uvjeta razvoja
te korištenja potencijala šumskog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta
procjenujuju se slijedeće razvojne mogućnosti (Tab. 14):


Tablica 14


Šumsko uzgojni radovi i izgradnja šumskih prometnica


o o «SP Indeks
Vrsta radova 1981—85.
3S «SS 1976—80.
Pošumljivanje i popunjavanje
Čišćenje i njega šuma
Melioracija degradiranih šuma
i šikara
ha
ha
ha
27.100
130.200
9.400
50.000
125.000
15.000
185
97
155
Unošenje četinjačara
u šume listača ha 350 10.000 2860
Plantaže i intenzivne kulture ha 1.130 16.500 1460
Izgradnja šumskih
prometnica km 1.705 2.500 147


Šumsko-uzgoj ni radovi jednostavne biološke repro-
d u k c i i e šuma


— priprema staništa za prirodno naplođenje 10.000 ha

pošumljavanje i popunjavanje sječina 17.500 ha

čišćenje i njega mladih sastojina i kultura 125.000 ha

prorede mladih i srednjedobnih sastojina 200.000 ha
Ukupno
352. 500 ha


Vrijednost radova procjenjuje se na 1.870 min dinara (cijene 1980. god).


Šumsko-uzgoj ni radovi proširene biološke reprodukc
i je š u m a :



pošumljivanje i popunjavanje novih šumskih zemljišta 32.500 ha

melioracije degradiranih šuma i šikara 15.000 ha

podizanje plantaža i intenzivnih kultura
brzorastućih listača 6. 500 ha
brzorastućih četinjača 10.000 ha
Ukupno
74.000 ha




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 20     <-- 20 -->        PDF

U razdoblju od 1971. god 1978. godine, između 33 privredne grane, po prosječnoj
godišnjoj stopi rasta cijena, šumarstvo se nalazi na 26. mjestu, proizvodnja
i prerada papira na 27., primarna drvnoindustrijska proizvodnja na 29.,
a finalna na posljednjem, 33. mjestu.


Na nepovoljan položaj drvne industrije u primarnoj raspodjeli utjecao
je i nerealan tečaj dinara osobito zbog relativno malog udjela izvoza u društvenom
bruto proizvodu, pozitivnog salda izvoza i uvoza i visokih ograničenja
u raspolaganju devizama. Politika stimuliranja izvoza radi nedovoljne selektivnosti
nije u funkciji razvoja proizvoda i proizvoda zasnovanih na domaćoj
supstanciji.


Zbog činjenice da se naš poreski sistem temelji na oporezivanju tekućeg
rada šumarstvo i drvna industrija nalaze se u nepovoljnijem položaju
u odnosu na kapitalno intenzivne grane i u sekundarnoj raspodjeli.


Ekonomska politika i politika dugoročnih ulaganja odrazila se preko
mjera kreditne politike na veća ulaganja u proizvodnju potrošnih dobara, tj.
prerađivačke kapacitete temeljene na drvu, dok je kreditiranje ulaganja u
povećanje i obogaćenje sirovinskih izvora (domaćih) i ulaganja u racionalizaciju
eksploatacije postojećih sirovinskih izvora gotovo zanemareno, a ulaganja
u proizvodnju nekih temeljnih intermedijarnih proizvoda (ploče, papir)
nedovoljno da se izbjegnu strukture neusklađenosti u reprodukcijskoj
cjelini.


4. CILJEVI I PREDPOSTAVKE DRUSTVENO-EKONOMSKOG RAZVITKA
Dosadašnjim razvitkom reprodukcijske cjeline unatoč globalnog rasta
proizvodnje produbljuju se strukturalne neusklađenosti u odnosima pojedinih
vrsta proizvodnje, kapacitetima i sirovinskoj osnovi.


Ciljevi razvoja reprocjeline mogu se definirati:


1. proširenje i poboljšanje sirovinskih resursa i unapređenje uvjeta gospodarenja
šumama,
2. strukturalno usklađivanje preradbenih kapaciteta,
3. porast društvenog proizvoda na osnovi kvalitetnih promjena asortimana
proizvodnje i produktivnosti rada,
4. porast izvoza iznad rasta proizvodnje.
Radi osiguranja realizacije navedenih ciljeva potrebne su i određene društveno-
ekonomske predpostavke koje se očituju u:


— planskom usmjeravanju strateškog razvoja privrede na izvoznoj orijentaciji,
temeljenoj na domaćim sirovinama te razvoj i korištenje domaćih
sirovinskih izvora,
— stimuliranju razvoja mjerama kreditno-monetarne politike, politike
ekonomskih odnosa s inozemstvom, poboljšanjem položaja u primarnoj raspodjeli
i jačanjem motiva i uvjeta za udruživanje rada i sredstava,
— usklađenjem razvoja između organizacija udruženog rada, grana i
grupacije na samoupravnim osnovama, kao uvjeta rasta produktivnosti rada
i unapređenja društveno-ekonomskih odnosa,


— usmjeravanje znanstveno-istraživačkog rada s područja unapređenja
tehnologije i ekonomike poslovanja kroz objedinjavanje znanstvenih istraživanja.
18




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 19     <-- 19 -->        PDF

i.7. Organiziranost i međusobna povezanost udruženog rada u reprocjelini
Veliki broj OOUR-a šumsko prerađivačkog kompleksa, prisutnih u svim
društveno-političkim zajednicama u SR Hrvatskoj, značajan je činitelj teškoća
organiziranosti i međusobne povezanosti na trajnim dohodovnim interesima
u reprodukcijskoj cjelini. Danas u SR Hrvatskoj ne postoji niti jedan poslovno
efikasan oblik povezivanja svih djelatnosti u reprocjelini.


Neophodnost organiziranja gospodarenja šumama na velikim površinama,
ne provodi se unatoč zakonskim propisima.


Vertikalna povezanost organizacija udruženog rada u složene organizacije
na širim, dohodovnim i razvojnim osnovama, gotovo ne nalazi interesa u organizacijama
udruženog rada ove reprodukcijske cjeline, bez obzira što šumarstvo,
mehanička i kemijska prerada drva, te promet proizvodima od drva predstavlja
po svojim tehničko-tehnološkim, ekonomskim i razvojnim karakteristikama
izrazitu međuzavisnu i komplementarnu privrednu djelatnost, gdje
proizvodnja niže faze čini osnovni ulazni materijal za proizvodnju više faze
prerade.


Organiziranjem udruženog rada u ovoj reprodukcijskoj cjelini na osnovi
dohodovnog povezivanja i dugoročnih interesa mogao bi se ostvariti razvitak
kooperacije i poslovno-tehničke suradnje koja pridonosi podjeli rada, boljem
korištenju kapaciteta, ekonomičnijoj proizvodnji, povećanoj akumulativnoj
sposobnosti, usklađenom razvoju i drugim ekonomskim učincima te na taj
način prevladati mnoge suprotnosti prisutne u razvoju šumsko-prerađivačkog
kompleksa.


3.7. Ekonomska politika i privredni sistem
U dosadašnjem razvoju u svim srednjoročnim razdobljima, počevši od
utvrđivanja ciljeva razvojne politike, preko politike cijena, ekonomskih odnosa
s inozemstvom, monetarno-kreditne politike, politike financiranja opće
i zajedničke potrošnje, do politike regionalnog razvoja, svim djelatnostima
reprodukcijske cjeline često su se mjenjali uvjeti poslovanja i razvoja, a posljedice
su bile stagnacija, te brži ili sporiji razvoj.


Politika reguliranja cijena dosad je imala uglavnom nepovoljne posljedice
na položaj reprodukcijske cjeline u primarnoj raspodjeli. Njihovo zaostajanje
za prosječnom stopom rasta cijena dovelo je do nerealne valorizacije
drva na domaćem tržištu, a zaostajanje za stopom rasta troškova života do
narušavanja odnosa u internoj raspodjeli i pada akumulativnosti (Tab. 13).


Tablica 13
Stopa rasta cijena proizvođača


Djelatnost 1971—1975. 1976—1978. 1979.
Opći indeks cijenaŠumarstvo
proizvođača 19,1
12,2
10,9
11,8
13,1
6,2
Drvna industrija
Proizvodnja i prerada papira
14,5
16,5
5,9
1,5
12,8
10,7
Troškovi života 20,0 14,9 22,1


Izvor: Republički zavod za statistiku — Bilteni i saopćenja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 18     <-- 18 -->        PDF

kreditima i tekućim poslovnim obavezama što u uvjetima tržišnih poremećaja
izaziva vrlo nepovoljne financijske posljedice. 11 drvnoj industriji 40% organizacija
ima veće otplate dugoročnih kredita od bruto akumulacije.


U šumarstvu, gdje sa stajališta zaduživanja postoje mogućnosti porasta
korištenja vanjskih izvora za ulaganja, kreditiranje je beznačajno jer je za
to slabo zanimanje financijskih institucija. Stoga se ulaganja gotovo isključivo
financiraju vlastitim sredstvima šumarstva.


U drvnoj industriji radi se uvijek o većem broju objekata i opreme relativno
manje vrijednosti, pa se ulaganja u rekonstrukciju i nove objekte ipak
mogu odvajati — zavisno o reprodukcijskoj sposobnosti pojedinih organizacija.


Ograničena akumulacija imat će najveći utjecaj u proizvodnji celuloze
i papira radi vrlo visokih ulaganja u pojedinačne objekte i visokog udjela
inozemne opreme.


Udruživanje sredstava u reprodukcijskoj cjelini gotovo je neznatno radi
niske akumulacije prerade drva, lokalne i regionalne zatvorenosti i nedovoljnog
sagledavanja zajedničkih dugoročnih interesa.


3.6. Znanstveni rad, tehnologija i tehnološki napredak
Posljednjih godina ostvareni su osnovni uvjeti za razvoj znanstvenoistraživačkog
rada prvenstveno u oblasti biotehničkih znanosti, pa se na području
tehnologije šumarstva, a djelomično i drvne industrije, ostvaruju određeni
rezultati. Međutim, u istraživanju još uvijek nisu dovoljno uključene ostale
grane privrede. Parcijalna istraživanja ne mogu osigurati istovremen razvoj
domaće tehnologije, tehnike i proizvoda, što bi s obzirom i na već dostignut
razvoj prerade drva bilo neophodno za privredu Republike.


Doprinos tehnološkog napretka porastu društvenog proizvoda vrlo je značajan
u svim djelatnostima reprodukcijske cjeline, a osobito u drvnoj industriji.
Međutim, koliko god djelatnosti ove reprodukcijske cjeline odlikuje
visok sadržaj domaće supstancije, toliko je u pogledu tehnologije i razvoju
proizvoda ona zavisna o inozemnoj tehnolgiji i opremi. Domaća bi se strojogradnja
trebala znatno brže razvijati, osobito na području opreme za tvornice
pokućstva, građevinske stolarije i podova, gradnje i remonta postrojenja za
proizvodnju celuloze i papira, te na području opreme za šumarstvo.


Razvitak proizvoda u skladu sa zahtjevima domaćeg i inozemnog tržišta
traži stalnu promjenu tehnoloških postupaka i tehnologije. Postojeća oprema
u šumarstvu i drvnoj industriji mogla bi omogućiti da se navedene promjene
ostvaruju uz relativno mala nova ulaganja, ali traže značajna ulaganja u zamjenu
opreme, rekonstrukcije i modernizacije.


Postojeći kapaciteti proizvodnje celuloze i papira ne zadovoljavaju sa
stajališta potrošnje, strukture raspoloživih sirovinskih izvora, optimalnosti
kapaciteta i suvremenosti opreme te su ograničavajući činilac daljnjeg razvoja
kemijske prerade drva. Radi toga rekonstrukcijama i modernizacijom
postojećih tvornica treba istovremeno prilagoditi tehnologiju većem korištenju
drva listača i povisiti kapacitete prema optimalnim veličinama, kao i pripremiti
izgradnju kapaciteta visokobijeljene celuloze listača, neophodne za povećanje
proizvodnje kvalitetnih grafičkih papira.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Tablica 12


Reprodukcijska sposobnost i zaduženost šumsko-prerađlvačkog kompleksa
u 1978. i 1979. godini
u %


>U Ci


Udio anuiteta


««OF ´S 2:~


dugoročnih zajmova u w u Ci."
rt «-a> C ™ c o 5»o


M


Djelatnost ! o


rt


— neto — bruto 0
SE
.a


akumulaciji akumulaciji


5 fe s.a 04 U tfl C Hl 3


a


Šumarstvo 1978.
1979.
12,8
12,0
6,5
6,2
96,0
95,6
170,6
183,6
99,0
85,1
Drvna
industrija
1978.
1979.
347,1
179,0
155,7
101,2
36,6
35,9
31,1
24,3
265,5
112,0
Proizvodnja
celuloze
i papira
1978.
1979. 240,8
180,0
69,9
39,0
40,2
7,7
0,0
219,4
239,8
1978.
1979.
72,3
45,1
43,3
29,6
58,1
54,1
83,7
116,7
64,5
48,5
Privreda 1978.
1979.
181,6
158,6
82,5
77,9
45,3
43,8
39,1
33,4
129,7
112,7


x) U proizvodnji celuloze i papira 1978. godine je ostvaren gubitak.
Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. i 1979. godinu, SDK Hrvatske.


Dohodovna efikasnost korištenja osnovnih sredstava u SR Hrvatskoj je
kod pretežnog broja djelatnosti (osim kod finalne proizvodnje) viša od jugoslavenske
i slovenske (Tab. 9)


Uporedni pokazatelji dohodovne efikasnosti po radniku i sredstvima ukazuje
na niži stupanj opremljenosti radnika u šumarstvu te slabo korištenje
kvalitetnih činilaca proizvodnje u preradi drva. (Nisko korištenje kapaciteta
u pilanskoj proizvodnji, ekstenzivno korištenje kapaciteta, velik broj radne
snage, nisko korištenje kapaciteta u finalnoj proizvodnji, koje zaostaje za
Jugoslavijom oko 3%, Slovenijom oko 7%, razvijenim zemljama Evrope oko
20%).


Godišnja stopa rasta dohotka u razdoblju 1976—1979. u finalnoj preradi
drva konstantno su na posljednjem mjestu u odnosu na ostvarene stope
rasta u drugim granama reprodukcijske cjeline, što ovu djelatnost stavlja
na posljednje mjesto dohodovne efikasnoti (Tab. 10).


Posljedica dugogodišnjeg nepovoljnog položaja u primarnoj i sekundarnoj
raspodjeli, zaostajanja u ulaganjima u praćenju i razvoju proizvoda, u
nedovoljnoj efikasnosti korištenja rada i sredstava je niska akumulativnost
i reprodukcijska sposobnost. Održavanje i povećanje kapaciteta te obujma
proizvodnje i prometa, suviše zavisi o ekstremnim izvorima financiranja —
do te mjere da većina skupina djelatnosti nije reprodukcijski sposobna (Tab.
11 i 12).


Ekonomske teškoće osobito su izražene u organizacijama finalne drvne
industrije te proizvodnji papira. Čak i držanje postojećih kapaciteta zavisi o
vanjskim izvorima. Nedostatak obrtnih sredstava financira se kratkoročnim




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Godišnja stopa rasta u razdoblju 1976—79. godine u Hrvatskoj
(prema stalnim vrijednostima)


Tablica 10


Ö 5 2
te


1
1
s ´


o


>


rt^


e


"3


C N


4-1


roizv.
rerada
124)


2


rat
rt


N


rt


´3 ´or^


2 2^


3S




&,.«


PH


P.~ &< p,^


L


Dohodak po radniku 10,0 15,9 5,4 8,9 6,6


Dohodak prema
osnovnim sredstvima 3,2 6,8 2,3 13,9 —
Prosječno isplaćen


čist OD 5,6 5,4 2,0 4,5 2,6


Pokazatelji uspješnosti poslovanja u 1978. i 1979. god.
Tablica 11


Proizvodnja i


Drvna industrija


prerada papira


Godina
Pokazatelj Odnos
(Privreda
— 100)
rt
>
fc
w
rt
E
3a
a o—
N«J rt
2 go
O-C o>->
.a-a S
o 2´5
>M c u
: § os
J.2 ja
i u rt
< o P.
"3rtU-
rt
u
P.
rt
Dohodak prema
sredstvima
1978.
1979.
1978.
31,5
30,6
100
50,0
55,0
159
39,8
36,5
126
43,9
42,3
139
20,4
19,8
65
59,2
56,1
188
1979. 100 180 119 138 65 183
1978.
Neto akumulacija 1979.
prema sredstvima 1978.
1979.
2,9
3,3
100
100
5,0
9,0
172
273
3,4
4,5
107
136
1,8
3,1
62
94
-0,6
1,6
x
48
8,6
10,2
296
309
1978.
Dohodak po 1979.
radniku (u 000 dir 1978.
1979.
169,1
211,0
100
100
172,5
222,8
102
106
136,8
178,2
81
84
124,3
156,0
74
74
181,7
237,0
107
112
172,8
223,6
102
106
1978. 5.261 5.612 4.370 4.347 5.092 4.819
Cisti OD po
radniku (u din)
1979.
1978.
1979.
6.370
100
100
7.298
107
115
5.263
83
83
5.163
83
81
6.645
97
104
5.730
92
90
Udio neto
akumulacije u
čistom dohotku
1978.
1979.
978.
979.
12,8
14,8
100
100
17,1
19,7
133
133
10,8
16,6
84
112
5,7
10,1
45
68
—5,8
12,7
X
86
19,9
24,7
155
167


Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. i 1979. godinu, SDK Hrvatske
Napomena: Poslovna sredstva šumarstva iskazana su bez vrijednosti šuma.


x) Označena mjesta u koloni proizvodnje papira nisu izražena odnosom akumulacije
radi ostvarenih gubitaka.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Radi nemogućnosti uzgoja određenih vrsta drveća u našim uvjetima ili
ograničenosti domaćih izvora organizacije udruženog rada uvoze manjkajuće
količine drvnih sirovina iz inozemstva (trupci za furnir i furnir egzota, piljena
građa i celulozno drvo četinjača). U posljednje vrijeme snabdjevanje tim
sirovinama se nastoji osigurati putem mješovitih poduzeća naših organizacija
s inozemnim partnerima u zemljama u razvoju.


3.2.3.
Korištenje proizvoda šumarstva u proizvodnji
primarnih drvnih proizvoda drvne industrije
Pilanska proizvodnja društvenog sektora ima instalirane kapacitete
2,3 min m3 pilanske oblovine, a prosječna godišnja proizvodnja pilanske
oblovine 1,7 min m3. Organizacije udruženog rada drvne industrije prerade
svega 1,25 min m3 a ostatak drugi kapaciteti u Republici i izvan nje.


Regionalni raspored pilana u Hrvatskoj u odnosu na stanje sirovina posebno
je nepovoljan u zagrebačkoj, varaždinskoj i ličkoj regiji.


Proizvodnja furnira iznosi oko 25.000 m3 plemenitog furnira.
Instalirani kapaciteti mogu preraditi svu raspoloživu sirovinu za ovu namjenu,
podmirivati sadašnje i rastuće potrebe i izvoziti značajan dio proizvodnje.
Za ovu proizvodnje je neophodno uvoziti i dio trupaca egzota radi popunjenja
asortimana domaćeg i vanjskog tržišta.


Proizvodnja ploča u 1980. godini će iznositi 115.000 m3 ali nije
dovoljna za podmirenje potreba domaće reprodukcijske potražnje.


3.2.4.
Korištenje primarnih proizvoda u finalno drvnoindustrijskoj
proizvodnji također ne zadovoljava, jer se
još uvijek dio primarnih proizvoda ne finalizira nego upotrebljava neprerađeno
u zemlji ili izvozi kao poluproizvod. Od ukupno proizvedene piljene
građe (860—900.000 m3) finalizira se oko 40%, plemenitih furnira (25.000 m»)
oko 35%, iz čega proizlazi da postoje mogućnosti daljnjeg razvitka finalne
prerade u odnosu na drvnu sirovinu.


Proizvodnja pokućstva, premda relativno razvijena, ima sa sirovinskog
stajališta uvjete za daljnji razvitak, koji se treba usmjeriti na proizvodnju
pokućstva iz masivnog drva (osobito hrastovog) namjenjenog izvozu.


Proizvodnju građevne stolarije karakterizira znatan broj
manjih kapacieta, međusobno nepovezanih, koji nadopunjuju kompletan program.
Ograničavajući faktor razvoja proizvodnje građevinske stolarije su
domaći izvori drva četinjača, ali podmirenje domaćih potreba zahtijeva određeni
razvitak te proizvodnje a time i uvoz građe četinjača.


Proizvodnja podova ima sve uvjete za brži razvoj, kako sa stajališta
sirovinskih izvora tako i mogućnosti plasmana u zemlji i inozemstvu.
Razvoj proizvodnje podova treba biti usmjeren u nove konstrukcije kojima
bi se povećala proizvedena kvadratura podova.


Proizvodnja kuća i ostalih objekata ima sa stajališta
sirovinskih izvora (piljenja građa, ploče, podovi i građevinska stolarija) znatno
veće mogućnosti razvoja u odnosu na sadašnju razinu proizvodnje isto




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 12     <-- 12 -->        PDF

ska zemljišta zapremaju 0,5 min ha (Tab. 7). Društveni sektor šuma obuhvaća
1,5 min ili 76%, a privatni sektor 0,5 min ha ili 24% šumske površine.
Od ukupne površine šuma Jugoslavije (8,687.741 ha) šume Hrvatske zauzimaju
22,4%.


Struktura šuma, prirast i etat
Tablica 7


Stupan
očuvanosti
Površina
ha %
Drv
min
na

masa
%
Prirast
min m8
Etat
min m3
— očuvane
sume
— degradirane
sume
— lisničke
1,271.867
328.894
65,2
16,9
181,1
10,2
92,5
5,2
sume
— šikare
— makije
16.242
231.685
100.621
0,8
11,9
5,2
0,2
3,1
U
0,1
1,6
0,6
Ukupno 1,949.309 100,0 195,8 100,0 4,8 4,5


Izvor: Statistički bilten, Šumarstvo br. 321, SZS, Beograd, 1964.


Premda su prirodni uvjeti za razvoj šuma u većem dijelu Hrvatske vrlo
povoljni ipak postoji velik udio degradiranih šuma, šikara i makija, te neobraslog
šumskog zemljišta što čini veliki neaktivirani potencijal proizvodnje
drvne mase.


Struktura očuvanih šuma je također dosta nepovoljna u odnosu na
starosnu i debljinsku strukturu i na sastav prema vrstama drveća. U visokim
jednodobnim šumama na dozrijevajuće zrele sastojine otpada svega 17%, što
nepovoljno utječe na visinu i kvalitetu godišnje sječive mase (etata). Zastupljenost
četinjača u svim tipovima šuma iznosi tek 18% premda bi prema
našim uvjetima mogao dostići 30%. U drvnoj masi listača sudjeluju: bukva
50%, hrast 22%.


Nepovoljno stanje šuma posljedica je neplanske i neracionalne kapitalističke
eksploatacije šuma, a djelomice i povećanih zahvata u ove izvore
prvih poslijeratnih godina.


Realizacija sječe iznosi oko 4,2 min ms prosječno godišnje a iskorištenje
bruto mase oko 3,6 min m l Iskorištenje pokazuje tendenciju stagnacije i povremenog
smanjenja, jer se dio drvne mase ne izrađuje i ne koristi, već se
ostavlja neizrađen u šumi. To je posljedica visokih troškova eksploatacije
uvjetovanih niskom otvorenošću šuma i neadekvatnom politikom cijena šumskih
sortimenata, posebno prostornog drva. Prosječna otvorenost očuvanih šuma
od oko 6,5 km/1.000 ha je veoma niska.


U šumsko-uzgojnim radovima ne ostvaruju se dugoročno zacrtani planovi
šumsko-gospodarskim osnovama niti na području jednostavne biološke reprodukcije
šuma. Planovi proširene biološke reprodukcije ne odgovoraju potrebama
zadovoljavanju povećanih potreba na drvu, no ni takvi se u cijelosti
ne ostvaruju.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Uzroci zaostajanja u odnosu na Jugoslaviju su, između ostalog, visina i
struktura ulaganja u osnovna sredstva (Tab. 4), kao i nedovoljno korištenje
kvalitativnih činilaca privređivanja u funkciji ostvarenja dohodovne efikasnosti,
akumulativne i reproduktivne sposobnosti, organiziranja udruženog rada
i dr.


Planirane stope razvoja prerade drva u posljednja dva srednjoročna razdoblja
se ne ostvaruju, a rast fizičkog obujma proizvodnje zaostaje za jugoslavenskim
(Tab. 5).


Sumsko-prerađivački kompleks Hrvatske posljednjih godina ipak ostvaruje
relativno bolje poslovne rezultate od istog u Jugoslaviji (Tab. 6).


Dosadašnji stupanj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa postignut
je uz stalnu prisutnost niza suprotnosti interesa: između društveno-političkih
zajednica, između grana i skupina djelatnosti, između pojedinih organizacija
iste djelatnosti, a u uvjetima nedovoljno nerazvijenog prometa i nedovoljne
međusobne usklađenosti u radu i razvoju.


3. ČINIOCI EKONOMSKOG RAZVITKA
3.1. Potražnja drva i drvnih proizvoda
Prema podacima i projekcijama FAO-a svjetska proizvodnja drva rast će
do kraja stoljeća po godišnjoj stopi 1,5%, tako da će od 1,5 milijarde m3 u
1974. dostići 3,1 milijardu m3 1985. god. Istodobno se stopa prirasta stanovništva
u svijetu procjenjuje sa 2,1% godišnje pa ponuda šumskih proizvoda neće
moći podmiriti globalne potrebe, a posebno na evropskom tržištu i zemljama
EEZ gdje se već danas više od 50% potrošnje drva pomiruje uvozom. Najveći
porast imat će potrošnja celuloznog drva (5,4%).


Svjetska energetska kriza utjecat će na povećanu potrošnju drva.
Prema tome sa sigurnošću se može tvrditi da će inozemna potrošnja biti
kvalitativan činitelj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske.


Rast narodnog dohotka i svih oblika potrošnje uz kvalitativne promjene
u strukturi individualne potrošnje uvjetovat će također porast potražnje drva
i drvnih proizvoda u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Porast potražnje pokućstva očekuje
se po godišnjoj stopi 2%, dok će potražnja građevinskih elemenata od
drva, drvne ambalaže svih oblika, ploča iz drva i piljene građe, prerađevina
papira, osobito celuloze i papira rasti znatno brže. Sadašnja ponuda proizvođača
celuloze i papira Hrvatske je ograničena u pogledu količina i asortimana
te je potrošnja vrlo zavisna o uvozu papira i nabavkama iz drugih republika,
bez obzira na raspoložive vlastite prirodne izvore i sekundarne sirovine.


3.2. Sirovinski izvori i prerađivački kapaciteti
3.2.1. Šume i šumska zemljišta zauzimaju značajno mjesto u
prirodnim izvorima Hrvatske. Osim značaja šuma i šumskih zemljišta kao
izvora sirovina za industrijsku preradu drva, šume su još značajniji nosilac
općekorisnih funkcija.
Površina šuma i šumskog zemljišta zauzima otprilike 2,4 min ha od
čega 1,95 min ha predstavljaju šumom obrasle površine, dok neobrasla šum


9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ostvarena ulaganja u osnovna sredstva i stopa
rasta fizičkog obujma proizvodnje u razdoblju
1976 — 1980. god.


Tablica 5


Djelatnost
Stopa rasta proizvodnje
SRH SFRJ
Planirano Ostvareno Ostvareno
Ulaganja 1976—80. u
SRH
(Cijene 1975, u min din)
1976—80 1976—79 1976—79 Planirano Ostvareno
Šumarstvo
Drvna industrija
Proizvodnja i prei
papira
ada
7,5
12,0
1,0
4,9
8,4
6,3
8,9
2.500
2.550
2.800
2.200
3.400
1.260
UKUPNO 7.850 6.860


Udio djelatnosti šumsko-prerađivačkog kompleksa
Hrvatske u reprodukcijskoj cjelini Jugoslavije
i usporedba nekih pokazatelja — 1978. g.


Tablica 6


rt


.
.. M


Vi


C3


ustri


.3,


Pokazatelj


.2,


> rt


S rt


Pri marr
drvna


izvoc


erac
ira
ipnorodu
ina


umars


ind ustri


alna
na


M °-U


sc-g OB»
u*-o.a &,.»< P.


fj.r-V

P >-c u


Udio SRH u SFRJ (%)
<— u dohotku— u broju radnika
30,1
23,2
23,5
20,9
24,5
24,9
24,2
20,8
25,6
23,1
Dohodak po radniku (000 din)
— SRH 172,5
— SFRJ 132,6
— odnos 130
136,8
121,9
112
124,3
126,2
98
176,0
151,9
116
144,3
130.5
111
Dohodak prema sredstvima (°/o)
— SRH 17,4
— SFRJ 23,4
— odnos 74
39,8
35,6
112
43,9
46,6
94
35,2
25,6
138
29,8
32,7
91
Sredstva po radniku
(000 din)
— SRH 988 344 283 499 485
— SFRJ 566 342 270 594 399
— odnos 174 100 105 84 122
Prosječ. isplać. čisti OD (din)
— SRH 5.612 4.370 4.347 4.917 4.681
— SFRJ 4.607 4.048 4.300 4.784 4.373
— odnos 122 108 101 103 107


Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. godinu, SDK Hrvatske i Jugoslavije.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Optimalizacijom međusobnih odnosa mogla bi se povećati međusobna
zavisnost, smanjiti uvozna zavisnost a povećati udio izvoza finalnih drvnih
proizvoda.


2. DOSADAŠNJE RAZVOJNE TENDENCIJE
Šumsko-prerađivački kompleks (čista djelatnost) sudjelovao je 1978. godine
u društvenom proizvodu privrede Hrvatske sa 5,0%, u broju radnika 6,1%,
u vrijednosti osnovnih sredstava 4%, a u robnom izvozu Hrvatske sudjeluje
do 18%.


Tokom poslijeratnog razvoja udio šumarstva i prerade drva u privredi Hrvatske
je permanentno padao,, kao posljedica sporijeg rasta proizvodnje reprodukcijske
cjeline od ostvarenog ekonomskog rasta privrede. Udio šumsko-
prerađivačkog kompleksa Hrvatske u Jugoslaviji se smanjuje što ukazuje na
njegovo zaostajanje (Tab. 3).


Udio šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske


u društvenom proizvodu istog kompleksa


Jugoslavije


Tablica 3


o H a-
a, 1


1


rt


C >N S F1 2 «




3


Ü <0 11 IH P" 01


fi


1952. 38,6 42,6 32,2 39,9


-^ O


1961. 31,0 29,8 11,5 29,0
1966. 32,1 25,9 22,4 27,6
1970. 32,8 23,8 22,5 26,3
1975. 32,7 23,4 22,5 25,9
1977. 30,1 24,4 25,5 26,0


Izvor: 1952—1970. Statistički bilten br. 909, SZS, 1975—1977.
Statistički godišnjak Jugoslavije 1976. i 1978.


Udio Hrvatske u ulaganjima u osnovna


sredstva šumsko-prerađivačkog


kompleksa Jugoslavije


Tablica 4


0 si P -
Razdoblje
>s.Sa
E
´C11
roizvoc
prerad
apira
303 Q.i Pk.« O.
1947—1957.
1952—1960.
1961—1965.
1966—1970.
1971—1975.
3,2
23,3
26,3
28,7
29,2
48,3
30,7
19,0
20,6
17,6
7,7
9,0
193
13,4
23,8


Izvor: 30 godina razvoja šumarstva, drvne industrije i industrije papira
Jugoslavije, PK Jugoslavije, Beograd, 1976.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 8     <-- 8 -->        PDF

1.3. Međusobna zavisnost djelatnosti u reprodukcijskoj cjelini
U šumsko-prerađivačkom kompleksu u odnosu sektora proizvodnje postoji
jaka međusobna zavisnost grana i s k u p i n a djelatnosti,
tako da bilo kakva promjena strukture ulaza ili izlaza utječe na sve grane.
Tek 35% društvenog bruto proizvoda reprocjeline čini ulaz iz drugih grana
djelatnosti a u šumarstvu, proizvodnji piljene građe i ploča postotak je još
niži (Tab. 1 i 2).


Input tablica društvenog bruto proizvoda
šumsko-prerađivačkog kompleksa SR Hrvatske
za 1978. godinu


Tablica 1


g U TJ


a P
8.b
Primatelj — Davatelj


iljena
rađa i
loče


"2 «


rt


gl
a IH "rt Si


-a a


u´S 3"§


t« rt


U.« OH a O.S


s


.5 8


u< c.


«/) o-, ma


3


OT3


1 2 3 4 5 6 7 8
Šumarstvo 7,6 33,0 1,6 18,2 0,8 0,1 0,2
Piljena građa i
ploče
Final, drvni proiz.
Celuloza i papir
Prerada papira
0,1
0,0
0,0
0,0
2,4
0,1
0,1
0,1
13,7
2,6
0,4
1,3
0,0
0,1
6,5
0,5
0,1
0,1
31,5
0,9
0,11
0,2
0,2
0,7
0,2
0,8
0,0
0,2
Ukupno 1 — 5 7,7 32,7 19,6 25,3 33,4 1,3 1,4
Amortizacija
Osobni dohodak
Višak proizvoda
10,2
24,1
27,9
2,5
14,8
20,0
2,4
17,2
21,8
5,4
6,8
11,5
3,0
10,3
16,0
3,5
9,0
14,2
4,2
22,0
29,2
Ukupno 1 — 8 69,9 70,0 61,0 49,0 62,7 28,0 56,8
Ostala industrija
Ostalo i tranz.
9,7 13,6 28,5 19,9 21,8 39,9 16,5
stavke 20,4 16,4 10,5 31,1 15,5 32,1 26,7
SVEUKUPNO 100 100 100 100 100 100 100


Output tablica društvenog bruto proizvoda
šumsko-prerađivačkom kompleksa SRH za 1978. god.


Tablica 2


Ostale
Reprodukcijska djelatnosti


Primatelj — Davalelj Izvoz UKUPNO


cjelina i tranz.
stavke


Šumarstvo 52,8 4,7 42,5 100
Piljena građa i ploče 32,7 42,3 25,0 100
Finalni drvni proizvodi 2,8 9,6 87,6 100
Celuloza i papir 48,2 5,6 46,2 100
Prerada papira 5,0 5,6 89,4 100


UKUPNO ŠP KOMPLEKS 22,9 12,8 64,3 100


Izvor: Republički zavod za društveno planiranje — Dr Rudolf Sabadi — Drvna industrija
u SRH 1976—85.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Prema dogovoru s predsjednikom SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske
Dr B. PRPIĆEM, osnovica i okvir za objavljivanje razvojno planskoga
materijala reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva u Šumarskom
listu predstavljaju njegov sažetak, priređen i uređen za ovu namjenu.


1.
ULOGA I ZNAČENJE ŠUMSKO-PRERAĐIVACKOG
KOMPLEKSA SR HRVATSKE
1.1. Definiranje reprodukcijske cjeline potrebno je radi objašnjenja pojmova,
učiniti u početku ovog materijala jer ju čini velik broj privrednih subjekata.
U užem smislu reprodukcijska cjelina obuhvaća 450 OOUR-a čistih djelatnosti
sa 62,6 tisuća radnika u granama: šumarstva (300), proizvodnje piljene
građe i ploča (122), proizvodnje finalnih proizvoda od drva (123) i proizvodnje
i prerade papira (124). U širem smislu reprocjelina obuhvaća i oko 50
OOUR-a pratećih djelatnosti (građevinarstvo, transport, energetika, održavanje,
trgovina) u sklopu radnih organizacija šumarstva, prerade i prometa
drva te znanstveno istraživačke i obrazovne organizacije pa ukupno obuhvaća
preko 500 OOUR-a i 72 tisuće radnika. Tako definirana reprocjelina organizirana
je u 147 radnih organizacija šumarstva, prerade drva i prometa.


Djelatnosti šumarstva, prerade drva i prometa drvom bavi se, pored navedenog
društveno organiziranog broja organizacija, i čitav niz drugih privrednih
subjekata.


Privatni sektor gospodari značajnim dijelom šumske površine i u preko
3 tisuće radionica obavlja djelatnost prerade drva.


Privredni subjekti, koji izvan definirane reprodukcijske cjeline u širem
smislu, gospodare šumama, prerađuju ili trguju drvom, premda po obujmu
ukupnog poslovanja nisu osobito značajni ipak u sadašnjim uvjetima predstavljaju
više faktor ograničenja nego stimulacije razvitka reprocjeline. Ovo
se osobito odnosi na pilane u privatnom vlasništvu i u organizacijama čija
osnovna djelatnost nije prerada drva.


1.2. Specifična obilježja šumsko-prerađivačkog kompleksa u odnosu na
ostalu privredu su (1) vrlo visok udio domaće supstancije u proizvodima
svih faza prerade, (2) trajna izvozna orijentacija s visokim neto deviznim efektom,
(3) tendencija dugoročnog porasta potrošnje i potražnje proizvoda
svih faza prerade u svijetu i u nas, (4) regionalno široka disperzija velikog
broja relativno malih organizacija. Dodatna specifična obilježja grana su:
Šumarstvo : (1) dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase, (2)
neophodnost integralnog gospodarenja šumamama na velikim površinama, (3)
opće korisne funkcije šuma, (4) potreba visokih ulaganja u šumske prometnice
radi maksimalnog korištenja drvne mase;


Drvn a industrija : (1) povoljan kapitalni koeficijent, (2) radnointenzivno
obilježje proizvodnje, (3) relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne
proizvodne objekte;


Proizvodnja i prerada papira: (1) kapitalno intenzivno obilježje
proizvodnje, (2) kontinuirani proces proizvodnje, (3) visoka vrijednost ulaganja
u pojedinačne proizvodne objekte radi optimalizacije kapaciteta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Analizom ostvarenja srednjoročnog plana razvitka od 1976. do 1980. godine
utvrđeno je, da se planirana dinamika rasta proizvodnje i razvitka kapaciteta
nije ostvarila.


Ostvareni porast proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava,
strukturne promjene, udruživanje rada i sredstava ne zadovoljavaju, te nisu
osiguravali realizaciju osnovnih razvojnih ciljeva plana.


Zadatak ovog analitičkog materijala je:


— da na osnovi analizom utvrđenih činjenica o stanju i dostignućima
stupnja razvitka ocijeni mogućnosti razvitka pojedinih djelatnosti i grana
ove reprodukcijske cjeline u narednom srednjoročnom razdoblju, polazeći od
potrebe društva da se iskoriste komparativne prednosti ovih djelatnosti;
— da subjektivna planiranja posluže za sagledavanje međuzavisnosti u
razvitku i olakša donošenje pojedinačnih odluka;
— da doprinese uspješnijem definiranju ciljeva i zadataka društveno-ekonomskog
razvitku reprodukcijske cjeline u postupku donošenja srednjoročnog
plana Hrvatske za razdoblje od 1981. do 1985. godine.
Kao komparativne prednosti pretežnog broja organizacija
udruženog rada ove reprodukcijske cjeline
ističemo visoki postotak korištenja domaćih sirovina
u procesu reprodukcije, veoma povoljan kapitalni
koeficijenat ulaganja i značajne mogućnosti povećanja
izvoza uz visok neto devizni učinak.


Date analize i ocjene ne mogu doduše izražavati pojedinačne pa ni kumulativne
ocjene pojedinih subjekata planiranja, ali očigledno zajedno s drugim
ekonomskim parametrima mogu poslužiti za ispravnije donošenje odluka
u pristupu donošenja planova razvitka pojedinih organizacija i njihovome
usklađivanju u reprodukcijskoj cjelini, vodeći računa o potrebi šireg sagledavanja
međuzavisnosti razvitka.


Na osnovi temeljnih značajki dostignutog stupnja razvitka, ciljeva i zadataka,
te materijalnih mogućnosti društva, date su i ocjene razvojnih mogućnosti.


Ovaj analitički materijal temelji se na podacima objavljenim u stručnim
publikacijama saveznih i republičkih institucija te ocjenama stručnih kadrova
iz tih oblasti a usklađen je i s primjedbama i prijedlozima udruženog
rada reprodukcijske cjeline izraženim u raspravama u samoupravnim organima
Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske.


S obzirom da je Programom rada Izvršnog vijeća i Vijeća udruženog
rada Sabora predviđeno da se problematika, stanje i razvoj šumarstva i
prerade drva raspravi i na ovim organima, to je izrađeni materijal korišten
i koristi se i za sve rasprave.


Osnovni materijal (sa tekstom i tabelama) sadrži 74 štampane stranice,
radi čega je u smislu Poslovnika Sabora trebalo izraditi i sažetak osnovnoga
materijala, koji sadrži 16 stranica štampanoga teksta i 13 tabela
u prilogu.


Razvojno planska studija zajednički je rad stručnjaka Republičkog komiteta
za poljoprivredu i šumarstvo (ing. T. KRNJAK) i Općeg udruženja
šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske (mr I. STIPETIĆ) uz suradnju
Republičkog zavoda za planiranje (Dr R. SABADI i ing. SUIĆ).


4




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Sum. list 105:3—1981.


STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVITKA ŠUMARSTVA I
PRERADE DRVA U SR HRVATSKOJ


za razdoblje od 1981. do 1985. godine


Tomislav KRNJAK, dipl. inž. šum.


pomoćnik predsjednika Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo


UVOD


U okviru priprema za izradnu srednjoročnog plana razvitka SR Hrvatske
Izvršno vijeće Sabora odlučilo je da se nešto detaljnije i obuhvatnije sagleda
i obradi razvitak određenih djelatnosti, koje bi na osnovi prihvaćenih
načela provođenja politike ekonomske stabilizacije, mogle doprinjeti skladnijem
i stabilnijem razvitku Republike, posebno vodeći računa o privrednim
djelatnostima koje značajnijim povećanjem izvoza mogu doprinjeti neophodnom
povećanju neto deviznog efekta Republike i zemlje.


U tom smislu zaduženi su nadležni republički organi da za raspravu pripreme
materijale i stručnoanalitičke podloge, koji bi mogli poslužiti kao osnovica
za plansku orijentaciju samoupravnim subjektima OUR-a i društvenopolitičkim
zajednicama, u pripremama za donošenje srednjoročnog plana razvitka
od 1981 — 1985. godine.


Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, zadužen da pripremi
razvojno planske koncepcije od 1981. do 1985. godine za oblasti koje pokriva,
za šumarstvo i preradu drva kao međuzavisnu reprodukcijsku cjelinu,
izradio je u zajednici sa Općim udruženjem šumarstva, prerade drva i prometa
Hrvatske pristupni razvojn i koncep t »OSNOVNI STAVOVI ZA
POLITIKU ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA SR HRVATSKE U RAZDOBLJU
OD 1981. DO 1985. GODINE« i predložio ga za raspravu Izvršnom vijeću Sabora.


Prihvaćanjem toga osnovnog koncepta, Izvršno vijeće Sabora je zaključilo
da se na predloženoj koncepciji priđe izradi šireg analitičkog materijala
u kojem bi se šire sagledale razvojne mogućnosti, uz ocjenu stopa rasta najznačajnijih
proizvodnji, sagledavanja potreba iskorištenja kvalitetnih činilaca
privređivanja (porast produktivnosti rada, korištenje instaliranih kapaciteta,
porast dohotka, poboljšanje organiziranosti, međusobne dohodovne povezanosti
i udruženosti i dr.) uključujući i sagledavanje visine neophodnih ulaganja,
te potrebi detaljnije analize razvitka i unapređenje izvoznih mogućnosti.


Analitički materijal »Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade
drva u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine« prema tome razrađuje
i dopunjuje ponuđeni i u osnovi prihvaćeni osnovni razvojni koncept.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 15     <-- 15 -->        PDF

nosti rada i dohodovne efikasnoti u svim granama reprodukcijske cjeline, što


potvrđuju i veliki rasponi u ostvarivanju dohotka po radniku u OUR a nekih
naših proizvodnji (pilanska 3,3 : 1, finalna 4,7 : 1 (Tab. 8)


Ostvaren dohodak po radniku u 1979. godini


Tablica 8
Indeks


Grana — skupina
djelatnosti
Hrvatska
Jugoslavija
Bi H Slovenija
Hrv.
Jug.
Hrv.
Slov.
1. Šumarstvo (300) 222,8 171,5 129,2 282,8 130 79
2. Proizv.
građe
piljene
i ploče (122) 178,2 163,3 141,3 247,4 109 72
— piljena građa 177,4 161,0 143,9 256,3 110 69
— ploče i furnir 167,4 161,2 135,9 233,2 104 72
3. Proizv. finalnih
proizvoda iz drva (123) 156,4 154,9 125,5 214,9 101 73
4. Proizv.
papira
i prerada
(124) 222,9 198,0 127,2 276,3 113 81
— proizvodnja 237,0 191,3 112,7 303,1 124 78
— prerada 223,6 205,5 151,1 241,0 109 93


Ostvaren dohodak prema vrijednosti osnovnih sredstava
u upotrebi u 1979. godini


Tablica 9


Indeks
Grana — skupina HrvatJugoSlovedjelatnosti
ska slavija Bi H nija Hrv. Hrv


Jug. Slov.


Šumarstvo (300) 0,490
0,494 100


2.
Proizvodnja piljene
građe i ploča (122)
0,541 0,424 0,425 0,339 128 160
— piljena građa 0,686 0,607 0,559 0,603 113 114


— ploče i furnir 0,296 0,254 0,280 0,223 117 133
3.
Proizvodnja finalnih
proizvoda iz drva (123) 0,660 0,683 0,536 0,715 97 92
4.
Proizvodnja i prerada
papira (124) 0,322 0,252 0,180 0,278 128 116
— proizvodnja 0,200 0,171 0,126 0,209 117 96



prerada 0,563 0,412 0,385 0,607 110 93
13




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 14     <-- 14 -->        PDF

kao i proizvodnja ambalaže od drva, galanterija te drvorezbarstvo i pletarstvo.


3.2.5. Proizvodnju i preradu papira Hrvatske obilježava neusklađenost
sirovinske osnove, kapaciteta, proizvodnje potrošnje te uvozna zavisnost.
Osnovni nesklad predstavlja odnos razvijene prerade papira i grafičke
industrije prema nerazvijenoj baznoj proizvodnji (poluceluloza, celuloza, određene
vrste papira i kartona). Kapaciteti proizvodnje celuloze i drvenjače na
osnovi drva četinjača premašuju domaće sirovinske mogućnosti te je potreban
uvoz (oko 50% potreba) dok je korištenje prostornog drva listača za
proizvodnju vlakanca veoma nisko (tek 11%), jer za to nemamo izgrađene kapacitete.


Regionalni pristup razvitka pojedinih organizacija udruženog rada, bez
dovoljno sagledavanja zajedničkih potreba i interesa, u uvjetima stalnog
pogoršavanja stanja sirovina, uvjetovao je da se neki značajni projekti bazne
proizvodnje i sirovina nisu realizirali.


U posljednjih 10 godina počinje se značajnije razvijati proizvodnja poluceluloze
i ambalažnih papira gdje postoje planovi proširenja proizvodnih kapaciteta.


U 1979. godini u pogonima za proizvodnju vlakana, proizvedeno je oko


110.550 tona celuloze, poluceluloze i drvenjače, za što je prerađeno svega
154.000 m" listača i 278.000 m» četinjača.
3.3. Ljudski faktor
U odnosu na industriju i privredu Hrvatske ovaj proizvodni kompleks
U cjelini i pojedinačno po granama ima znatno lošiju strukturu zaposlenih,
kako u odnosu na kvalifikacijsku tako i na starosnu strukturu, a promjene
u njenu poboljšanju zaostaju.


Visoka fluktuacija radne snage u šumarstvu i drvnoj industriji stalno je
prisutna. Zbog otežalih uvjeta rada i profesionalnih oboljenja (posebno u šumarstvu)
dolazi do odljeva i negativne selekcije radne snage. Niski osobni
dohoci, posebno u preradi drva imaju utjecaj kako na otežano zapošljavanje
nove radne snage tako i na odlazak kvalificiranih radnika u druge grane privrede
s većim osobnim dohocima.


Pitanje zapošljavanja, te strukture zaposlenih prema stupnju stručnog
obrazovanja, stručne spreme za rad na radnom mjestu te starosne strukture
zaposlenih jedan je od akutnih problema i ograničavajući činilac bržeg razvoja
šumarstva i prerade drva.


3.4. Akumulacijska i reprodukcijska sposobnost
Unatoč poboljšanju rezultata poslovanja posljednjih godina visina ostvarenog
dohotka ne osigurava ni izdaleka dovoljno sredstava neophodnih za
zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba radnika, niti sredstava za ulaganje
u proširenu reprodukciju (u nekim organizacijama i djelatnostima niti
za jednostavnu reprodukciju).


Zaostajanje za ostvarenim dohotkom po radniku u odnosu na reprodukcijsku
cjelinu Slovenije ukazuje na objektivne mogućnosti porasta proizvod