DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 72     <-- 72 -->        PDF

AKTUALNO


DOPUNSKI ZAKON O MJERNIM JEDINICAMA


1. Uvodno o zakonu i odluci SIV-a
Pet dana prije isteka 1980. godine proglašen je Dopunski zakon o mjernim
jedinicama: (1) kojim se dopunjuje i što se tiče jedinica poprilično mijenja Temeljni
zakon (2) od 1976. godine Trećim svojim članom Dopunski zakon određuje da
mu primjena teče od 1. siječnja 1981. godine. Prijedlog zakona nije bio na javnoj
diskusiji po republikama i pokrajinama, već je donesen po skraćenom postupku.
Time je zainteresirana javnost bila lišena mogućnosti da pridonese njegovim sadržajima.


Radi potpunosti informacije navodimo da je Savezni zavod za mjere i plemenite
kovine u Beogradu stavio 14. kolovoza 1980. na javnu raspravu dva nacrta
odluke Saveznoga izvršnog vijeća (SIV). Prvi je nacrt bio u vezi s drugim stavkom
člana 53. Temeljnog zakona. SIV nije donio predloženu odluku, ali je Dopunskim
zakonom ovlašten da i nakon 31. 12. 1980. donosi predmetne odluke (vidi naše poglavlje
3).


Nacrt druge odluke SIV-a Savezni je zavod izradio u vezi sa članom 54. Temeljnog
zakona Prethodno je o tome u ožujku 1980. SIV iznio pismeni odgovor na dele
gatska pitanja postavljena u Saveznom vijeću Skupštine SFR Jugoslavije. U tom je
odgovoru SIV izjavio i to da će pri donošenju odluke o provođenju odredbi članova
53. i 54. Temeljnog zakona uzimati u obzir i mišljenje svih stručni h
organizacija, pa samim tim i Slovenskog društva za merilno-procesno tehniko.
Spomenuti nacrt druge odluke SIV je proglasio 18. prosinca 1980. svojom odlukom
(vidi poglavlje 4).


Dopunski je zakon vrlo kratak, ali s mnogostranim posljedicama. Prvi član
donosi dvije odredbe o tome u kojim se iznimnim primjerima mogu zakonito
primjenjivati jedinice koje inače nisu zakonite. Drugi pak član donosi promijenjenu
definiciju jedinice kandela, definiciju jedinice sivert (sievert) i dodatni zakoniti
znak za jedinicu obujma litru. Odredbe toga drugog člana posljedica su međunarodnog
dogovora prihvaćenog na zasjedanju Generalne konferencije za mjere i
utege održanoga početkom 10. mjeseca 1979. godine.


U nastavku ćemo izložiti ono bitno iz sadržaja Dopunskog zakona u prirodnoj
svezi s Temeljnim zakonom i dati poneki komentar njegove primjene. Podrobniji
se komentar može očekivati na drugom mjestu. (3).


2. Iznimna uporaba nezakonitih jedinica
Članovi 1. i 2. Temeljnog zakona od 1976. određuju da se u SFR Jugoslaviji
mogu upotrebljavati samo one jedinice kojih primjenu dopušta taj zakon (2).
Te jedinice nazivat ćemo u daljnjem tekstu »zakonitim jedinicama« (taj smo


70




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 73     <-- 73 -->        PDF

izraz svojedobno predložili našem zakonodavstvu — 4). Pod »nezakonitim jedinicama
« razumijevat ćemo one jedinice kojih primjenu zakon ne dopušta.


Prvi stavak člana 53. Temeljnog zakona određuje da se do 31. prosinca 1980.
mogu upotrebljavati jedinice koje su navedene i definirane u glavi IV. Popisa
mjernih jedinica. Taj popis sastavni je dio Temeljnog zakona, a sadrži 33 jedinice:
angstrom, mikron, inch, foot, yard, fathom, barn, registarsku tonu, prostorni metar,
kvintal, pound, long ton; foot per second; gal; din, pond, kilopond; tehničku atmosferu,
normalnu atmosferu, milimetar živina stupca, milimetar vodenog stupca;
poise, centipoise; stokes, centistokes; erg, kilopondmetar, kaloriju; konjsku snagu;
curie; rad; rem; röntgen. Našom terminologijom rečeno, ove su jedinice nakon


31. 12. 1980. postale nezakonitima, tj. njihova uporaba nije zakonom (2) dopuštena.
Član 1. Dopunskog zakona od 1980. donosi promjenu: dodaje se članu 53. Temeljnog
zakona novi drugi stavak kojim se omogućuju iznimk e od prvoga
stavka. Izvor su mogućih iznimaka međunarodne konvencije i međunarodni ugovori
koje je potpisala SFR Jugoslavija. Konkretno se članom 1. dopunskog zakona
određuje da se u pojedinim područjima (zračni promet, pomorski promet, željeznički
promet i slično ) mogu i poslije 31. prosinca 1980. upotrebljavati jedinice
koje pripadaju Međunarodnom sustavu ako je uporaba takvih jedinica predviđena
posebnim međunarodnim konvencijama i međunarodnim ugovorima što ih je
potpisala SFR Jugoslavija. Time je zakonodavac na općenit način uzeo u obzir i
dio naših prijedloga od 1978. godine (5).


Dopunski zakon ne navodi koje su to međunarodne konvencije i međunarodni
ugovor. Nama se čini očitim da su to one konvencije i ugovori kojih
se djelovanje prostire teritorijem SFR Jugoslavije, jer se u međunarodnim odnosima
ionako smiju upotrebljavati i jedinice koje inače nisu zakonite (čl. 12. Temeljnog
zakona).


Za te međunarodne dogovore vjerojatno znaju oni kojima je u njihovu poslovanju
potrebna uporaba inače nezakonitih jedinica. To su, čini nam se, u prvom
redu zračni prijevoznici i pomorski brodari, koji u svom poslovanju upotrebljavaju
angloameričke jedinice, tj. mnoge od prije nanizanih i možda još koju drugu.


Držimo da je Jugoslavija potpisala i neku meteorološku konvenciju. Ako je
njome predviđena primjena naziva bofor (beaufort), onda bi se i dalje »jakost
vjetra« mogla izražavati boforom. Valja, međutim, dodati da bofor nij e mjerna
jedinica, već oznaka za posljedice djelovanja vjetra određenog brzinskog raspona.
Primjena pak jedinice »čvor« u javnom meteorološkom izvještaju o vremenu ponešto
je sumnjive zakonitosti, jer se prema Zakonu (2) čvor »može upotrebljavati
samo u pomorskom i zračnom prometu«.


Držimo također da postoje i neki zdravstveni dogovori na državnoj razini kojima
se regulira primjena medicinskih instrumenata, optičkih stakala, lijekova itd.
i kolanje informacija o mjernim rezultatima u vezi s time. Znamo tako (6) da
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se na tlakomjere stavljaju
dvojn e skale, jedna od njih da i dalje kroz neko razdoblje izražava krvni
tlak milimetrom živina stupca (mmHg). Ovdje valja pribrojiti problem napuštanja
jedinice za otpor krvnih žila mmHg min/L (slovo L označuje litru) i još nekih (6).
Vjerojatno takvih problema ima još. Uporaba jedinice dioptrija (5) samo je jedan
od njih.


Naše je mišljenje da pripadnost Jugoslavije međunarodnoj standardizaciji (ISO)
također predstavlja izvor iznimne primjene nekih jedinica koje nisu zakonite.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Kaop rim j er spominjemo standarde ISO za vijke, matice i cijevi i druge proizvode
izražene angloameričkim jedinicama, na primjer ISO 5864 (1978), ISO 263
(1973) itd,., -


Vjerojatno su moguće i druge iznimke, npr. u zaštiti bilja, ptica, divljači, poljoprivredi
itd. itd. Sigurno će mnogim potencijalnim korisnicima ovdje razmatranog
stavka člana 1. Dopunskog zakona pronalaženje odgovarajućeg međunarodnog
dogovora ili ugovora uzrokovati dodatan posao, možda i uzaludan. Zato predlažemo
da Savezni zavod za mjere i plemenite kovine u Beogradu prouči državnu
arhivu i do kraja 6. mjeseca 1981. objavi rezultate u jednoj od svojih novih knjižica.
U njoj bi trebalo na pregledan način specificirati kojim se nezakonitim
jedinicama iznimno dopušta javna primjena, u kojim područjima, u vezi s kojim
međunarodnim dogovorom Jugoslavije, do kada itd. Ne budemo li imali takvu
neprijepornu informaciju, nikakva objektivna kontrola primjene zakonitih jedinica
neće biti moguća.


3. Ovlaštenje SIV-u
Drugi stavak člana 53. Temeljnog zakona (1976.) obvezivao je SIV da u prijelaznom
razdoblju, dakle do 31. prosinca 1980., odredi rokove do kojih se mogu
upotrebljavati jedinice koje ne pripadaju Međunarodnom sustavu, a nisu navedene
ni u glavi IV. Popisa.


;.!.:: Dopunski zakon svojim članom 1 ukida ovu odredbu i uvodi novu (novi stavak
3- člana 53.). Njome se SIV ovlašćuje da određuje koje se mjerne jedinice (što ne
pripadaju Međunarodnom sustavu, a nisu navedene u glavama II. i IV. Popisa u
Temeljnom zakonu) mogu upotrebljavati i nakon 31. prosinca 1980. Podsjećamo
da., su u glavi II. navedene ove jedinice kojih je primjena u pojedinim područjima
dopuštena i poslije 31. prosinca 1980: morska milja; ar, hektar; litra; puni kut,
pravi kut, stupanj, kutna minuta, sekunda, gradus (gon); tona, atomna masena
jedinica; tex; minuta, sat dan, tjedan; čvor; bar; vatsat, elektronvolt; voltamper;
var; Celzijev stupanj. Ispustili smo mjesec i godinu, jer u mjeriteljskom smislu to
nisu mjerne jedinice (5).


Na koje se jedinice odnosi stavak 3. u 1. članu Dopunskog zakona možemo
samo nagađati. Možemo pretpostavljati da je riječ o jedinici vagon (10 tona),
četvorni hvat, astronomska jedinica, svjetlosna godina i slične (7). Te jedinice,
naime, Zakon (2) nigdje ne spominje iako se u stvarnom životu pojavljuju. Na
pojmove pak postotak, promil, milijuntina, neper, bei, decibel, oktava, dekada, fon,
son, bit i slične stavak 3. uopće se ne može odnositi, jer to nisu jedinice
fizikalni h veličina. Zakon (2) se, naime, odnosi, kao što i treba, na jedinice
za fizikalne veličine. Pri tom zakon čini dvije iznimke, obje u skladu s međunarod


nim utanačenjima na zasjedanjima Generalne konferencije (8): sadrži brojčane
jedinice radijan i steradijan za brojčane (omjerne) veličine kut i ugao.


Ovdje je prilika i potreba da se nešto kaže o nazivima fizikalnih veličina.
Mnogi ljudi misle, da Zakon (2) propisuje nazive fizikalnih veličina ,
tj. da propisuje obveznu primjenu izraza kao što su ploština, kut, ugao, gustoća,
obujamni protok, toplina, specifični toplinski kapacitet, toplinska provodnost,
množina, dozni ekvivalent itd. No, to je zabluda! Taj Zakon propisuje nazive, vrijednosti
i znakove j eđ i ni c a.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Moguće je da se stavak 3. odnosi i na jedinice L/min, m´/h, L/d (za fizikalnu
veličinu obujamni protok), t/h, kg/min (maseni protok), mA/dm8 (električna strujna
gustoća), km/h, mm/min (brzina) i na mnogobrojne druge takve jedinice koje su
nastale kao omjer ili umnožak zakonitih jedinica. Činjenica je, naime, da zakonitost
takvih jedinica Zakon (2, 1) uopće ne spominje, iako valjda svi držimo da su
to zakonit e jedinice. Svakako da u budućnosti treba taj nedostatak ukloniti
pri prvoj idućoj obnovi Zakona o mjernim jedinicama. Prethodno bi valjalo
provesti javnu diskusiju o tome koj e od beskrajne množine takvih jedinica treba
proglasiti zakonitima, a koje nezakonitima (primjer početka jednog izbora: m/s,
m/min, m/h, m/d; dm/s, dm/min, dm/h, dm/d; cm/s, cm/min...).


Sažeto se u vezi s novim 3. stavkom člana 53. Temeljnog zakona (2) može reći
ovo: nakon 31. 12. 1980. SIV ima neograničeno ovlaštenje da određuje rokove do
kojih se mogu kao zakonite upotrebljavati jedinice koje ne pripadaju Međunarodnom
sustavu, a nisu navedene ni u glavi II. ni u glavi IV. Popisa.


4. Mjerila s nezakonitim jedinicama
S pozivom na član 54. Temeljnog zakona (2) Savezno je izvršno vijeće pred sam
kraj 1980. godine obznanilo dugo očekivanu i za privredu važnu Odluku (9) o tome
do kada se mogu upotrebljavati mjerila koja svoje mjerne rezultate iskazuju nezakonitim
jedinicama. Odluka je stupila na snagu 27. prosinca 1980., a možemo
je sažeti u dvije odredbe:


1) Mjerila koja svoje mjerne rezultate iskazuju nezakonitim jedinicama mogu
se u javnom prometu upotrebljavati do 31. prosinca 1980.


2) Iznimno se mjerila navedena pod 1) mogu upotrebljavati i poslije 31. prosinca
1980. ako: a) udovoljavaju propisanim mjeriteljskim uvjetima, b) imaju
tablice kojima se izmjerene vrijednosti usporedno iskazuju nezakonitom jedinicom
mjerila i prikladnom zakonitom jedinicom, c) odgovaraju potrebama javnog
prometa u skladu sa članom 39. Temeljnog zakona.


Autor ovog napisa vjeruje da je uvjete pod a), b) i c) ispravno prikazao čitajući
originalni tekst, koji mu se čini zamršenim. Evo za svaku sigurnost originala:
»Iznimno od odredbe stava 1. ove točke u javnom se prometu mogu upotrebljavati
i poslije 31. prosinca 1980. mjerila koja udovoljavaju propisanim metrološkim
uvjetima i koja imaju tablice što daju usporedni odnos između mjerne jedinice
u kojoj mjerilo mjeri i odgovarajuće mjerne jedinice predviđene Zakonom o mjernim
jedinicama i mjerilima, uz uvjet da se, u skladu s odredbom člana 39. Zakona


o mjernim jedinicama i mjerilima, ne utvrdi da ta mjerila više ne odgovaraju
potrebama javnog prometa«.
Bez obzira na zamagljenost jezika, u odredbi pod 2) opaža se temeljni eko nomsk
i smisao Odluke: sadašnji mjerni uređaji s nezakonitim jedinicama neka
ostanu u normalnoj funkciji, ali moraju biti opremljeni pomagalima koja omogućuju
da se izmjerena vrijednost iskazuje i zakonitim jedinicama.


5. Dodatni znak za litru
Dopunski zakon (1) ozakonjuje za jedinicu obujma litru još jedan znak: veliko
uspravno slovo L (nipošto koso, kurzivno, slovo!). Na taj način sada postoje dva


73




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ravnopravna znaka za jedinicu litra: L (veliko uspravno slovo »el«), 1 (malo uspravno
slovo »el«). Ova zakonska odredba donesena je rezolucijom broj 6 na 16. zasjedanju
Generalne konferencije za mjere i utege 1979. godine.


Spomenuta je rezolucija posljedica toga što se u nekim zemljama upotrebljava
slovo L kao znak za litru, jer je dolazilo do pogrešaka zbog zamjenjivanja tiskanog
malog slova 1 sa tiskanim brojem 1. Rezolucijom se ujedno poziva Međunarodni
odbor za mjere i utege (7) da prati razvoj primjene ovih dvaju znakova i da na


18. zasjedanju Generalne konferencije predloži ukidanje jednog od tih znakova.
Autor ovih redaka drži da je veliko uspravno slovo L iz navedenih razloga pogodnije
od drugoga znaka. U korist velikog slova u dva se maha (10, 11) izjasnio i
Savjetodavni odbor za jedinice (7) Međunarodnog odbora.
S jedinicom obujma litrom imamo sada nepovoljno standardizacijsko stanje:
dv a naziva i tr i znaka za istu jedinicu! Evo kako: obujam 0,001 m3, kad se rabi
kao jedinica, ima ravnopravne nazive »kubni decimetar« i »litra« te tri ravnopravna
znaka: dm3, L, I.


6. Jedinica sivert (znak: Sv)
Dopunski zakon (1) ozakonjuje jedinicu Međunarodnog sustava (SI) sivert
(sievert) i njen znak Sv (u latiničkom i ćiriličkom pismu) za fizikalnu veličinu
»dozni ekvivalent« (dl i »ekvivalent doza«). Francuski su nazivi te veličine
equivalent de dose i dose absorbee ponderee, engleski dose equivalent, njemački
Äquivalentdosis, ruski ekvivalent dozi i doznij ekvivalent. Dozni je ekvivalent definiran
jednadžbom H — D.Q, u kojoj slovo D označuje fizikalnu veličinu »apsorbirana
doza«, a slovo Q učinkovitost, tj. faktor (broj) kojim se izražava radijacijska
osjetljivost pojedinih dijelova ljudskog tijela na određene vrste ionizacijskih
zračenja. (3)


Budući da je međunarodna jedinica (SI) apsorbirane doze definirana izrazom


(D) = J/kg = grej, iz navedene jednadžbe slijedi da je jedinica SI doznog ekvivalenta
,„, T,. .
(H) = J/kg = sivert,
tj. džul po kilogramu zove se sivert kad se rabi kao jedinica SI doznog ekvivalenta.
Podrobnosti o tome, komentare i odnose prema nezakonitim jedinicama moći će
se naći na drugome mjestu (3).
U Dopunski je zakon (1) naziv sivert i znak Sv unesen iz rezolucije broj 5
16-og zasjedanja Generalne konferencije za mjere i utege 1979. godine. Pripadni
dio te rezolucije glasi:


»Šesnaesta Generalna konferencija... prihvać a poseban naziv sivert , znak
Sv, za jedinicu SI doznog ekvivalenta u području radiološke zaštite. Sivert je jednak
džulu po kilogramu«, odnosno u originalu:


»La Seizieme Conference Generale... adopt e le nom special sievert ,
symbole Sv, pour l´unite SI d´equivalent de dose dans Ie domaine de la radioprotection.
Le sievert est egal au joule par kilogramme«.


Naziv sivert za jedinicu SI doznog ekvivalenta odabran je za uspomenu na
švedskog fizičara Rolfa Sieverta (1896—1966), koji je bio jedan od pionira zaštite
od zračenja. Za pažljive pratioce razvoja naziva jedinica SI svakako će biti zanimljivo
da se upoznaju s postupkom provedenim u međunarodnim organima i s
dilemama koje su se pri tom pojavile (11, 12).


74




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 77     <-- 77 -->        PDF

7. Nova definicija jedinice kandela
Dopunski je zakon (1) promijenio definiciju jedinice kandela (candela), jedne
od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava. Zakonodavac je pri tom prihvatio
rezoluciju broj 3 16-og zasjedanja Generalne konferencije (1979.).


Promjena se očekivala (7) i o njoj se dugo raspravljalo u međunarodnim stručnim
organima (13, 14, 15). Radikalna je u tom smislu što se vrhunska proizvodnja
kandele više ne ostvaruje savršenim zračilom (crnim tijelom) (7), već jednobojnim
svijetlom propisane frekvencije 0,54 10" Hz kojemu je pridijeljena maksimalna
spektralna svjetlosna učinkovitost Km = 683 lm/W. Pri tom je zadržana međunarodna
standardizacija (7) spektralnih svjetlosnosti V(k) i V´(k). Neradikalna je promjena
definicije u tome što se za osnovnu jedinicu nije prihvatio lumen umjesto kandele,
kako su predlagali fotometrijski stručnjaci i njihovi odbori.


Za one koji nisu specijalisti u fotometriji može se promjena definicije sažeti
u ovo: ponovljivost zakonski novog fotometrijskog temelja bolja je od dosadašnjeg,
a vrhunsko eksperimentiranje postalo je lakše. Za specijaliste pak bit će zanimljive
citirane rasprave i domaći prikazi (3, 7, 16).


8. Pogreške u Zakonu
Donošenje Dopunskog zakona bila je prilika da se objave ispravci barem onih
zapaženih pogrešaka u Temeljnom zakonu (2) na koje smo 1976. godine upozorili


(17) nadležnog predlagača nacrta tih zakona, a 1977. za potrebe javnosti neke
ispravke i objavili u stručnom tisku (18). Vjerojatno su i drugi stručnjaci u razdoblju
1976—1980. upozorili na iste ili druge pogreške u zakonu.
Dopunski zakon nije na žalost donio ispravke pogrešaka. To treba dodatno
zamjeriti predlagaču. Dodatno, kažemo zato što je već rasprava u Odboru za društveno-
ekonomske odnose Saveznog vijeća Skupštine SFRJ sredinom prosinca
1980. prigovorila tome što se Zakon donosi skraćenim postupkom, jer — navodi se
u izvještaju odbora — da je predlagač reagirao pravodobno, skraćeni postupak
ne bi bio potreban.


No stvari su sada, u siječnju 1981. godine, onakve kakve jesu. Zato nam se
čini najkorisnijim da ovdje navedemo ispravke onih pogrešaka u Temeljnom
zakonu (2) koje bi mogle uzrokovati materijalne štete ili bitne neprilike u publicistici
i školstvu. Podrobniji ispravak objavit ćemo na drugome mjestu (3).


Umjesto Zakonom (2) objavljenih podataka treba da stoji:


inch = 25,4 mm (točno),


yard = 0,9144 m (točno),


pound = 0,45359237 kg,


long ton = 1016,05 kg (zaokruženo),


Znak R umjesto r za jedinicu röntgen.


U definiciji jedinice za fizikalnu veličinu »množina« (drugi je naziv »količina
tvari«) stoji riječ »čestica«, a treba da bude jedink a (francuski (8):entite;
engleski: entity).


Jedinica rem (= 0,01 Sv = 10 mSv; mSv označuje decimalnu jedinicu milisivert)
u Zakonu (2) je pripisana fizikalnoj veličini »apsorbirana doza«, a treba
da se odnosi na veličinu »dozni ekvivalent«.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 78     <-- 78 -->        PDF

U točki 12. glave II. Priloga (2) napisana je ova rečenica: »Temperatura od
0°C jednaka je temperaturi 273,15 K«. Kao što smo i očekivali (17), u mnoštvu je
publikacija, novinskih članaka i školskih pomagala nakon 1976. godine ta rečenica
opisana jednadžbo m 0°C = 273,15 K. To je, naravno besmislena jednadžba,
jer ispravno je C = K, kako i piše u Zakonu.


Umjesto citirane rečenice treba primiti do znanja da uz jediničnu jednadžbu
°C = K, tj. da je Celzijev stupanj po definiciji jednak kelvinu, postoji veličinska
jednadžba


.:,--,;, ´,,, t = T — To,


kojom se definira fizikalna veličina »Celzijeva temperatura« (t). Slovo T označuje
fizikalnu veličinu »termodinamička temperatura«, dok je


To = 273.15 K


Pri tom je 273,15 zakonska definicijska stalnica, tj. Zakonom propisan točan broj
utemeljen međunarodnim dogovorima. Odavde se razabire da je Celzijev stupanj
(°C) samo posebno ime za jedinicu kelvin kad se njome izražava vrijednost Celzijeve
temperature.


LITERATURA


1. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o mjernim jedinicama i mjerilima,
Službeni list SFR Jugoslavije 1980, br. 74 (31. prosinca 1980.), str. 2216-2217 (taj
zakon u tekstu članka zovemo Dopunski zakon).
2. Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima, Službeni list SFR Jugoslavije
1976., br. 13 (2. travnja 1976), str. 341-352 (Temeljni zakon).
3. M. Brezinšćak, Zakonite mjerne jedinice, Školska knjiga, Zagreb 1981.
(u tisku).
4. M. Brezinšćak, Zakonite mjerne jedinice u javnom prometu Jugoslavije
nakon 31. prosinca 1980., Kemija u industriji 24 (1975), br. 8, str. 457.
5. M. Brezinšćak, Revizija zakona o mjernim jedinicama, Zbornik radova
JUREMA 23 (1978), 3. svezak, str. 21.
6.-M. Japelj, Problem merskih enot v medicini, Seminar o merskih enotah
in merilih, Društvo za procesno merilno tehniko Slovenije, Zbornik referatov,
Maribor, marec 1980.


7. M. Brezinšćak, Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti, Tehnička knjiga,
Zagreb 1971.
8. Bureau International des Poids et Mesures, Le Systeme International
d´Unites (SI), 3. izdanje, BIPM, Sevres 1977.
9. Odluka o određivanju roka do kojega će se u javnom prometu moći upotrebljavati
mjerila kojima se obavlja mjerenje u mjernim jedinicama koje nisu
predviđene Zakonom o mjernim jedinicama i mjerilima, Službeni list SFR Jugoslavije
1980,br. 70 (26. prosinca 1980.), str. 1969.
10. Comite Consultatif des Unites, 5C session, 1976.
11. Comite Consultatif des Unites, 6C session, 1978.
12. Comite International des Poids et Mesures, Proces-Verbaux des Seances, 2C
serie — tome 46,67? session, 1978.