DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 100 <-- 100 --> PDF |
bođenja), a da se ne spominju izgorjele površine šuma hrasta i makije kojih je bilo mnogo više. Štete su najveće na otocima, gdje je preventivna služba nedovoljna, a samo gašenje je veoma teško uslijed udaljenosti i nepristupačno« ti tih šumskih objekata. Na kopnenom dijelu područja najveća je pak opasnost od požara uz komunikacije tokom ljetnih mjeseci. Štete od napada štetnika posebno gubara očituju se u smanjenju prirasta drveta i u degradaciji šuma, naročito ako su ti napadi učestali, kao što je to u zadnjih 10 godina bilo u 2—3 navrata, pa se račun da tim napadom oštećeno oko 10.000 ha hrastovih i šuma ostalih lišćara na području zadarske regije. U mješovitoj borovoj kulturi »Musap stan« 1976. god. prosječene su protupožarne prosjeke. Foto: B. Tkalćić Zadarski arhipelag sa otokom Pašmanom predstavlja jedinstveno područje ne samo u ovoj regiji nego ni na cijelom Jadranskom moru. Skupina od 10-tak većih (naseljenih) i niza manjih otoka i otočića uglavnom se nalazi pod zelenilom koje predstavlja degradirana makija, pa dijelovi vrijedne makije, šume crnika (Olib, Silba i Veliki Rat) i borovih šuma, te sa razmjerno manjom površinom golog krša (manji otoci i ranija veća požarišta). Računa se da šume i šum. zemljišta obuhvaćaju na otocima površinu od cea 20.000 ha. Zbog značaja i kvalitete toga područja tokom godina posebno su zaštićeni neki objekti prirode i to kao rezervati prirodnih predjela, specijalni botanički rezervati te i prirodni memorijalni spomenici (Saharun i zap. dio Dugog otoka, Crvene rupe na Dugom otoku, Maslinjaci — Sali itd.) pa nedavno osnovani Nacionalni park »Kornati « u čiji sastav je uključen i najjužniji dio Dugog otoka s uvalom »Telašćica« i jezerom »Mar«. Također ima i inicijative da se i drugi predjeli (i cijeli otoci) pro |