DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 101 <-- 101 --> PDF |
glase parkovima prirode u svrhu zaštite (Silba). Iako proglašeni zaštitnim, navedeni su objekti zapušteni jer nema sredstava za njihovo održavanje i unapređivanje. Velika su opasnost za otočke šume i vegetaciju uopće šumski požari o kojima je bilo riječi kao i o teškoćama gašenja, pa i same preventive. Stoga je, uglavnom zbog nepažnje, izgorjelo u zadnjih 10 godina oko 1000 ha što šume (borova i makije) što maslina i dr. na svim otocima sa neprocjenjivom štetom. Na otocima ne djeluje šumarska služba zbog nedostatka sredstava, a vlasnici šuma i tako malobrojni i pretežno podmaklih godina (od 60 na više) nisu u mogućnosti da održavaju i njeguju šume, koje uslijed povoljnih klimatskih uvjeta bujaju i ujedno zarašćuju. Stoga i nema većih akcija na pošumljavanju na tim otocima. Pojedine mjesne zajednice i turistička društva nastoje uljepšavati mjesta, plaže i puteve manjim dobrovoljnim akcijama uz pomoć Fonda za unapređenje šuma Općine (sadni materijal) te tu prednjače Kali, Ugljan, Iž, Dugi otok i Silba. Novim Zakonom o šumama (iz 1977. godine) predviđeno je osnivanje SlZ-a za unapređenje šumarstva na kršu, koji se sada nalazi u fazi formiranja, a ´koji bi omogućio bolje i efikasnije unapređenje cjelokupnog šumskog fonda i šumskog zemljišta na području Dalmacije, pa tako i na Zadarskoj regiji, a uz sudjelovanje svih interesenata koji koriste funkcije šuma. Sigurno je da će tim putem, uz obaveznu pomoć općina, biti više sredstava i za čuvanje i održavanje postojećih šuma, kao i za podizanje novih šuma, koje će u prvom redu biti od koristi i samim Općinama cijeloj društvenoj zajednici (turizam, zaštita čovjekovog okoliša, hidrološki i zaštitni uvjeti itd.). Omogućilo bi se i sređivanje katastra površina šuma i šumskih zemljišta, što do danas nije učinjeno, a i više bi se prikupljalo točnijih i sigurnijih podataka važnih za povijest šumarstva područja. Zaključak Iz iznesenog može se zaključiti da je i u Zadarskoj regiji bilo šuma od davnine, ali su kroz stoljeća prekomjerno iskorištavane i uništavane, pa pred današnjim društvom i budućim generacijama stoji obaveza da poduzmu sve moguće mjere oko očuvanja postojećeg stanja s jedne i oko unapređenja šuma (pošumljavanja i dr.) s druge strane. Šumarska služba kroz gotovo 100 godina učinila je dosta, u uvjetima danih mogućnosti, te i dalje vrši preuzete obaveze. LITERATURA 1. Jedlovski , D.: Veneoija i šumarstvo Dalmacije od XV do XVIII stoljeća, doktorska disertacija. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 1975. 2. Jedio ws ki, D. i Piškorić, O.: Tri (poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša, Šumarski list, 1979, br. 1—3. 3. Karlić , P.: Statut lige kotara ninskog, Šumarski list, 1915, br. 7—8, str. 207—220. 4. Piškorić , O.: Šume i šumska vegetacija u Fortisovu »Putopisu o Dalmaciji«, Šumarski list, 1975, br. 7—10. |