DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 103 <-- 103 --> PDF |
i ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI DRVO KAO IZVOR ENERGIJE 22. studenog 1980. u Brezicama je u organizaciji Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slovenije (Zveza inženjirjev -in tehnikov gozdarstva in lesarstva SR Slovenije) održano savjetovanje o mogućnosti upotrebe drva kao izvora energije, prvenstveno toplinske. Sigurno je da će sve manje prostornog drva završavati u ložištima peći, kao i da će se sve više širiti upotreba drvnih otpadaka. To je i bila osnovna misao ovog savjetovanja, koja se provijavala kroz svaki referat i diskusiju. Na savjetovanju, kome su u ime našeg DITSDIH učestvovali ing. Ž. Škrgati ć i ing. Ž. Štahan , održano je 6 referata. Umirovljeni ljubljanski profesor Martin Čok l u svom referatu »Količin a i struktura sječnih otpadaka u šumi«, oslonio se na podatke dz podalekog perioda 1953—56. g. kada je ljubljanski Institut mjerio ostatke drvne mase poslije iskorištenja šuma. Ti omjeri su preneseni u 1980., na količinu koja je predviđena za sječu: 856.356 ma četinjača i 524.070 m3 listača u društvenim šumama, te 1,011.642 ms četinjača i 838.080 m3 listača u privatnim šumama, ukupno dakle 3,529.148 m3 drvne mase, od čega 1,896.998 ms četinjača i 1,362.150 m3 listača. Stvarna količina sječnih otpadaka u šumi ovisi svakako i realizaciji tog etata. Značajan dio sječnih otpadaka predstavlja granjevina, oko 170.000 m3 grana četinjača i oko 85.000 m3 grana listača, dakle ukupno oko 255.000 m3 granjevine. Veća polovina otpada na privatne šume, te se djelomično i upotrebljava kao gorivo u domaćinstvima, radi čega treba računati i sa smanjenjem količine granjevine kao otpada. Računa se da će 1980. godine pasti oko 230.000 tona iglica. Dio te mase u Sloveniji se upotrebljava za stelju, a i pitanje je koliko je sa stanovišta zaštite plodnosti šumskih tala uopće dopustivo iskorištavanje otpadnih iglica. Prvim proredama izvadi se öko 20.000 m3, a nešto manja količina mogla bi se dobiti iz zahvata čišćenja, koji bi trebali početi što ranije. Mr. Tone Grego r ič iz Šumskog gospodarstva u Kočevju je referirao temu o ustanovljavanju količine i mogućnosti iskorištenja sječni otpadaka u šumi: Ug o ta vi janje količine in možnosti iskoriščenja sečnih ostanko v v gozdu . Na području Šumskog gospodarstva Kočevje izvršeno je manje istraživanje, na 23 pokusne plohe. Mjerene su grane debljine od 4 cm, ovršine, razni kraći komadi debala, nagnjili ili razbiti ostaci debala i neke druge vrste i oblici drvnih ostataka. Granica od 4 cm uzeta je zato, jer je to približno donja mjera sječnih ostataka, iznad koje su ljudi pobrali, odnosno otkupili kao materijal za loženje. Provedenom analizom na raznim sječinama ustanovljeno je da u šumi po izvršenoj sječi ostaje još od 9,3 do 25,1 ms/ha sječnih otpadaka kod litsača i 4,2 do 13,5 m3/ha od četanjača. Ta količina se kreće u širokom diapaizonu, 309 |