DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 103     <-- 103 -->        PDF

i


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


DRVO KAO IZVOR ENERGIJE


22. studenog 1980. u Brezicama je u organizaciji Saveza inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Slovenije (Zveza inženjirjev -in tehnikov gozdarstva in
lesarstva SR Slovenije) održano savjetovanje o mogućnosti upotrebe drva kao izvora
energije, prvenstveno toplinske.
Sigurno je da će sve manje prostornog drva završavati u ložištima peći, kao
i da će se sve više širiti upotreba drvnih otpadaka. To je i bila osnovna misao
ovog savjetovanja, koja se provijavala kroz svaki referat i diskusiju.


Na savjetovanju, kome su u ime našeg DITSDIH učestvovali ing. Ž. Škrgati ć
i ing. Ž. Štahan , održano je 6 referata.


Umirovljeni ljubljanski profesor Martin Čok l u svom referatu »Količin a i
struktura sječnih otpadaka u šumi«, oslonio se na podatke dz podalekog
perioda 1953—56. g. kada je ljubljanski Institut mjerio ostatke drvne mase
poslije iskorištenja šuma. Ti omjeri su preneseni u 1980., na količinu koja je predviđena
za sječu: 856.356 ma četinjača i 524.070 m3 listača u društvenim šumama,
te 1,011.642 ms četinjača i 838.080 m3 listača u privatnim šumama, ukupno dakle
3,529.148 m3 drvne mase, od čega 1,896.998 ms četinjača i 1,362.150 m3 listača. Stvarna
količina sječnih otpadaka u šumi ovisi svakako i realizaciji tog etata.


Značajan dio sječnih otpadaka predstavlja granjevina, oko 170.000 m3 grana
četinjača i oko 85.000 m3 grana listača, dakle ukupno oko 255.000 m3 granjevine.
Veća polovina otpada na privatne šume, te se djelomično i upotrebljava kao gorivo
u domaćinstvima, radi čega treba računati i sa smanjenjem količine granjevine
kao otpada.


Računa se da će 1980. godine pasti oko 230.000 tona iglica. Dio te mase u
Sloveniji se upotrebljava za stelju, a i pitanje je koliko je sa stanovišta zaštite
plodnosti šumskih tala uopće dopustivo iskorištavanje otpadnih iglica.


Prvim proredama izvadi se öko 20.000 m3, a nešto manja količina mogla bi se
dobiti iz zahvata čišćenja, koji bi trebali početi što ranije.


Mr. Tone Grego r ič iz Šumskog gospodarstva u Kočevju je referirao temu o
ustanovljavanju količine i mogućnosti iskorištenja sječni otpadaka u šumi: Ug o
ta vi janje količine in možnosti iskoriščenja sečnih ostanko
v v gozdu . Na području Šumskog gospodarstva Kočevje izvršeno je manje
istraživanje, na 23 pokusne plohe. Mjerene su grane debljine od 4 cm, ovršine,
razni kraći komadi debala, nagnjili ili razbiti ostaci debala i neke druge vrste i
oblici drvnih ostataka. Granica od 4 cm uzeta je zato, jer je to približno donja
mjera sječnih ostataka, iznad koje su ljudi pobrali, odnosno otkupili kao materijal
za loženje. Provedenom analizom na raznim sječinama ustanovljeno je da u
šumi po izvršenoj sječi ostaje još od 9,3 do 25,1 ms/ha sječnih otpadaka kod
litsača i 4,2 do 13,5 m3/ha od četanjača. Ta količina se kreće u širokom diapaizonu,


309




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 104     <-- 104 -->        PDF

na koji utječe više raznih činilaca, npr. stanje sastojine, tehnologija sječe, gustoća
komunikacija itd.


Prosječna količina drvnog otpada kod sječe je 16,9 m3/ha kod listača, i 8,2
m3/ha kod četinjača. Unatoč tome što je ta masa mjerena s korom, predstavlja
razmjerno zanimljivu količinu, koju u sadašnjoj energetskoj krizi ne smijemo
zanemariti.


Za sada se pitanje otpadaka od sječe rješava izrazito ekstenzivno, odnosno prepušta
se ručnoj obradi onog dijela pučanstva koje će ih iskoristiti za ogrjev. Potreba
za drvom kao sirovinom za loženje skokovito raste. To najbolje kaže podatak
da je ogrjev sav prodan, a iskorištavanje sječnih otpadaka se u neposrednoj
okolici Kočevja diglo za 300Vo u odnosu na 1979. g.


Kod iskorištavanja sječnog otpada važnu ulogu imaju šumske komunikacije,
posebno ceste i bolje vlake. U bližoj okolici ceste (100—200 m) iskorištavanje sječnog
otpada je za 90D/o intenzivnije u odnosno na sječine, koje su udaljenije od
ceste. Slično je i sa vlakama, uz koje je intenzitet iskorištenja svakako manji
nego uz šumske ceste, ali je još uvijek za 33lo/o veći nego na sječinama koje su
udaljenije od komunikacija.


Ing. Slavka Kovači č iz Općeg udruženja drvne industrije pročitala je referat
o mogućnostima nadomještanja nafte za grijanje sa sječnim otpacima: Možnosti
za nadomestitov nafte s sečnimi otpadki.


Zanimljiva je njena usporedba ogrjevne snage pojedinih vrsta drva sa ogrjevnom
snagom nafte:


bukva (1 kg suhog drva) 3.600 kcal/kg
grab „ 2.500
hrast 2.700


i
bor ti 3.400
jela „ 2.900
smreka >> 3.100


nafta 9.300 -- 10.400 kcal/kg


Dakle ogrjevnu snagu 1 kg nafte može se nadomjestiti za 2,6 do 2,9 kg bukovine.
To znači da 1 kg bukovine mora biti bar 2,6 do 2,9 puta jeftiniji nego 1 kg
nafte. Time što je cijena (u jesen 1980.) 1 kg nafte 10,30 din izlazi da bi nabavna
cijena za 1 kg bukovine mogla biti najviše 4,48 din, kako bi učinak zamjene nafte
ogrjevnim drvom bio pozitivan. Autorica izjednačava 1 m» sa 1 tonom, te kaže da bi
cijena 1 ms bukovine otpada mogla biti i do 4.480 din, a da još uvijek rentabilno
zamjenjuje naftu.


Aplicirajući neke podatke sa područja Šumskog gospodarstva Kočevje na cijelu
Sloveniju, autorica zaključuje, da bi se samo iz šuma društvenog sektora moglo
koristiti za ogrjev 66.032 niječnih otpadaka listača i 128.376 m» četinjača, čime
bi se moglo nadomjestiti nešto više od 47.000 tona nafte. Ovakva zamjena bi sa
sobom povukla i mnoge neželjene posljedice. Prije svega, uslijed povećanja cijena
ogrjevnom drvu, u taj Sortiment bi počesto otišli i dijelovi drvne mase podesni za
drugu preradu, pa bi umjesto navedene količine nafte trebalo uvesti i određenu
količinu drva. Povišenje cijena ostalim drvnim sortimentima adekvatno ogrjevnom
drvu previše bi poskupilo proizvodnju u drvnoj industriji.