DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 104 <-- 104 --> PDF |
na koji utječe više raznih činilaca, npr. stanje sastojine, tehnologija sječe, gustoća komunikacija itd. Prosječna količina drvnog otpada kod sječe je 16,9 m3/ha kod listača, i 8,2 m3/ha kod četinjača. Unatoč tome što je ta masa mjerena s korom, predstavlja razmjerno zanimljivu količinu, koju u sadašnjoj energetskoj krizi ne smijemo zanemariti. Za sada se pitanje otpadaka od sječe rješava izrazito ekstenzivno, odnosno prepušta se ručnoj obradi onog dijela pučanstva koje će ih iskoristiti za ogrjev. Potreba za drvom kao sirovinom za loženje skokovito raste. To najbolje kaže podatak da je ogrjev sav prodan, a iskorištavanje sječnih otpadaka se u neposrednoj okolici Kočevja diglo za 300Vo u odnosu na 1979. g. Kod iskorištavanja sječnog otpada važnu ulogu imaju šumske komunikacije, posebno ceste i bolje vlake. U bližoj okolici ceste (100—200 m) iskorištavanje sječnog otpada je za 90D/o intenzivnije u odnosno na sječine, koje su udaljenije od ceste. Slično je i sa vlakama, uz koje je intenzitet iskorištenja svakako manji nego uz šumske ceste, ali je još uvijek za 33lo/o veći nego na sječinama koje su udaljenije od komunikacija. Ing. Slavka Kovači č iz Općeg udruženja drvne industrije pročitala je referat o mogućnostima nadomještanja nafte za grijanje sa sječnim otpacima: Možnosti za nadomestitov nafte s sečnimi otpadki. Zanimljiva je njena usporedba ogrjevne snage pojedinih vrsta drva sa ogrjevnom snagom nafte: bukva (1 kg suhog drva) 3.600 kcal/kg grab „ 2.500 hrast 2.700 i bor ti 3.400 jela „ 2.900 smreka >> 3.100 nafta 9.300 -- 10.400 kcal/kg Dakle ogrjevnu snagu 1 kg nafte može se nadomjestiti za 2,6 do 2,9 kg bukovine. To znači da 1 kg bukovine mora biti bar 2,6 do 2,9 puta jeftiniji nego 1 kg nafte. Time što je cijena (u jesen 1980.) 1 kg nafte 10,30 din izlazi da bi nabavna cijena za 1 kg bukovine mogla biti najviše 4,48 din, kako bi učinak zamjene nafte ogrjevnim drvom bio pozitivan. Autorica izjednačava 1 m» sa 1 tonom, te kaže da bi cijena 1 ms bukovine otpada mogla biti i do 4.480 din, a da još uvijek rentabilno zamjenjuje naftu. Aplicirajući neke podatke sa područja Šumskog gospodarstva Kočevje na cijelu Sloveniju, autorica zaključuje, da bi se samo iz šuma društvenog sektora moglo koristiti za ogrjev 66.032 niječnih otpadaka listača i 128.376 m» četinjača, čime bi se moglo nadomjestiti nešto više od 47.000 tona nafte. Ovakva zamjena bi sa sobom povukla i mnoge neželjene posljedice. Prije svega, uslijed povećanja cijena ogrjevnom drvu, u taj Sortiment bi počesto otišli i dijelovi drvne mase podesni za drugu preradu, pa bi umjesto navedene količine nafte trebalo uvesti i određenu količinu drva. Povišenje cijena ostalim drvnim sortimentima adekvatno ogrjevnom drvu previše bi poskupilo proizvodnju u drvnoj industriji. |