DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 107     <-- 107 -->        PDF

IZ INOZEMNE STRUČNE LITERATURE


LESNICKA PRACß 59, (1980)


Br. 5 (nastavak iz br. 3—4/81)


Kubaček, I., Novotny, M.: Iskorištavanje
elektronske obračunske tehnike
u šumarstvu SR Njemačke (str. 213—
—216)


Autori analiziraju u članku iskustva s
iskorištavanjem elektronske obračunske
tehnike u šumarstvu S. R. Njemačke — saveznim
zemljama Bavarske i Baden-Würtenberg.


Ponajprije se spominje ukratko organizacija
šumarstva, zatim slijedi karakteristika
kompjuter-sistema, koji je na raspolaganju
šumarstvu u svakoj saveznoj zemlji
i onda opisuje sadržaj projekata automatizacije,
koji se sada koriste.


Na kraju se uspoređuje nivo primjene
kompjuterske tehnike. Ustanovilo se,
da ČSSR u obujmu kompjuterske tehnike
ne zaostaje za S.R. Njemačkom, ali
da ona ne raspolaže s tako visoko razvijenom
tehnikom kao S.R. Njemačka, prije
svega na području pripreme podataka
i daljinskih veza korisnika s kompjuterom.


Machaniček, M.: Sjemenske plantaže
u Moravskoj (str. 219—221)


Do sada je sjeme šumskih vrsta drveća
dobivano iz priznatih sastojina sabiranjem
sa stojećih stabala, što je često vrlo otežano.
Stoga je u šumarskoj praksi posvećena
značajna pažnja osnivanju sjemenskih
plantaža, koje će u budućim godinama
pored priznatih sastojina postati
izvor za dobivanje kvalitetnog, genetički
vrijednog sjemena. U Moravskoj su do
konca 1979. godine osnovane 22 plantaže


s površinom od 65,12 ha prema znanstvenim
kriterijima (običnog bora 32 ha, ariša
29 ha„ duglazije 2 ha i smreke 1,25 ha).


Provjerom izvršenom 1979. godine bilo
je ustanovljeno dobro stanje sadanjih
plantaža, što je posljedica uske suradnje
šumarske prakse sa znanošću, koja koristi
kod sadnje i njege cijepova najnovija
saznanja. Ova suradnja je ujedno i realna
predpostavka za daljnji perspektivni
razvoj plantaža i ispunjavanje njihovog
zadatka tj. proizvodnja potrebne količine
genetički vrijednog sjemena.


Pulicar, M., Kakuška, S.: O djelatnosti
i zadacima šumske tehnike (str.
222—225)


Pogon šumske tehnike u Homutovu je
osnovan 1976. godine i to za njegu i čuvanje
strojeva i druge tehnike šumarskog
pogona Sjevernočeških državnih šuma u
Teplicama.


U programu produkcije toga pogona
su gradnja strojeva, reparature i održavanje
šumarske tehnike, dalje građevinska
djelatnost i opskrba tehničkim materijalom
pogona šumske tehnike Sjevernočeških
državnih šuma.


Pogon razvija odnose s drugim partnerskim
pogonima i gospodari s planiranim
deficitom. Predpostavlja se dalji planski
razvoj ovog pogona.


Br. 6.


Šindelar, J.: Prvi rezultati provjeravanja
sastojina običnog bora — priznatih
za sabiranje sjemena — testovima
potomstva (str. 260—271)


U okviru radova, koji su bili vezani
s testiranjem sastojina priznatih za sa




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 108     <-- 108 -->        PDF

biranje sjemena, bila je istražena četverodjelna
serija pokusnih ploha s 120 populacija
borova na pijesku starosti od 7 gogodina.
Rezultati istraživanja na testiranim
površinama ne pokazuju proturiječja
koncepciji dvaju ekotipova na području
ČSR (tzv. wercinski i karpatski bor) i s
razlikovanjem triju tipova( nizinski, visinski
i brdski). Kriterij dužine perioda
vegetacije kao osnovni princip rajonizacije
sjemena čini se na osnovi dosadašnjih
rezultata istraživanja da je opravdan. S
gledišta prakse zaslužuju osobitu pažnju
priznate jedinice područja za sabiranje
sjemena u istočnoj Češkoj, sjevernoj Češkoj,
u Češkoj šumi i u Šleskoj ravnici.


Pole no, Z.: Intenzifikacija šumskog
gospodarstva u Finskoj (str. 252—260)


U Finskoj se ne zadovoljavaju s postignutim
stupnjem šumarstva pa se traže
novi putevi poboljšanja. Od mjera za povećanje
proizvodnje drva to su primjerice
poboljšanje tala, odvodnja, gnojidba, intenzivna
priprema tla za pošumljavanje,
mjesto pretežne sjetve sjemena korišćenje
sadnica zaštićenih kemijskim sredstvima
i dr. Istodobno se s ovim mjerama egzaktno
istražuje djelovanje poduzetih mjera
na proizvodnju drva, vodno gospodarstvo,
okoliš i dr.


Br. 7—8.


Šrut, G.: Značenje škola poduzeća
državnih šuma za obrazovanje starijih
radnika (str. 299—312)


Zahtjevi za stručnost šumskih radnika
u toku tehnizacije šumskog gospodarstva
doveli su postepeno do stvaranja škola
za obrazovanje radnika u poduzećima sa
smještajem i vlastitim učionicama te prostorima
za vježbe. Od 1970. (kada je osnovana
prva škola u Sjevernoj Moravskoj)
do 1976. godine nastale su takve škole u
svim poduzećima državnih šuma u ČSR
(u svemu 7). Autor izlaže osnovne podatke
o školama (broj učiona, radionica, kreveta,
stručnih instruktora i stručnih rad


nika s načinom smještaja i prehrane). Zatim
daje tabelarne prikaze za 1978. godinu
o broju učesnika kurseva za pojedine
radničke profesije i za tehničkogospodarske
radnike po poduzećima. U toj godini
je bilo u svemu školovano u tim školama


3.944 radnika i utrošeno je zato 0,42B/o ukupnog
radnog fonda. Na osnovu prokušanog
programa izdano je nekoliko priručnika.
Lok vene, T.: Kvaliteta sadnica i i/.bor
broja za hektar (str. 305—308)


Utvrđivanje broja sadnica za hektar
ovisno je od vrste i kvalitete. Zakonske
direktive određuju broj sadnica i dopuštaju
kod jačih sadnica taj broj sniziti do
30Vo od određene donje granice. To se
pak može primijeniti samo kod sadnica
normirane kvalitete, ali se ovaj uslov u
praksi slabo primjenjuje, pa se smanjuje
efekat kultura. Jače smanjenje količina
sadnica po ha ne smije se koristiti, osobito
na površinama čistih sječa u područjima
imisije.


Fe r da-Če rmäk-Kub el k a: Odvodnjavanje
i melioracija zamočvarenih šumskih
tala (str. 315—320)


U ovom prilogu su sabrane posljedice,
koje su uočene kod problematike odvodnjavanja
šumskih tala u Krušnim gorama
negativno utjecanim od imisije S02. Uspješno
ponovno pošumljavanje na ovim
staništima je moguće samo uz kompleksnu
melioraciju tla — uz saniranje vodnog
režima, uz specijalnu pripremu tala za ponovo
pošumljavanje, uz gnojenje, vapno
itd. Osobito je važan izbor vrsta tj. onih
koje su otporne na povećane količine S02.


Hout, J.: Rješavamo li liječničku skrb
i u šumskom gospodarstvu? (str. 321—323)


Jedna od najvažnijih oblasti skrbi o radnicima
je prije svega liječnička skrb. Najizrazitiji
oblik razvoja zdravstva je pozitivno
djelovanje na reprodukcije stanovništva
i radnu snagu, dobro zdravstveno
stanje, snižavanje bolovanja, nesreća, pro


314




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 109     <-- 109 -->        PDF

duljivanje ljudskog vijeka i produktivnog
dijela života povoljno djeluju na povećanje
potencijala radnog vijeka i time povećanju
proizvodnje, društvene produktivnosti
i rada i snižavanju troškova bolničkih
i socijalnih davanja.


Autor daje pregled uvedenih tjednih
obaveza liječnika i srednjeg zdravstvenog
kadra u zdravstvenim ambulantama pogona
u 1978. godini te pregled pripremljenog
broja radnika za koje su šumarije primjenile
Iječničku skrb u jedinstvenom sistemu
do 1990. godine (prema pokrajinama
i kotarevima) sa ciljem potpune obuhvatnosti.


Opit, V.: 10 godina poluautomatiziranog
projektiranja šumskih cesta (str. 324
—326)


Uprava državnih šuma u ČSU-u već 10
godina za projektiranje šumskih cesta koristi
i kompjutere, a u zadnjih 5 godina
izrađene su i osnove za sisteme programiranja.
U toku 1980. godine, piše autortrebaju
biti osigurani uslovi za primjenu
ove progresivne metode projektiranja u
svim upravama državnih šuma.


Dressle r-N eshyb a-P e r g 1 e r: Teška
eksploataciona tehnika može raditi i
u oplodnom gospodarenju


Već niz godina uvode se nekoji stroje


vi tzv. teške ekspolatacione tehnike u sje


čama. Radi se prije svega o procesorima,


harversterima, strojevima za obaranje,


traktorima sa hvataljkama i garniturama


za izvažanje. Općenito prevladava mišlje


nje, da svi strojevi nisu pogodni za uslo


ve oplodnih sječa s odraslim podmlatkorn.


Međutim stalno sve vještije ovladavanje


složenom tehnikom ipak pokazuje moguć


nosti primjene ovih vrsta strojeva tako


da se počinje to mišljenje mijenjati.


Na rajonu Rajec-Jestrabi je u surad


nji sa stanicom za istražne radove Krtiny


pristupilo pokusu sječe na površini


obrasloj podmlatkorn 1—3 m visine i


to tako da su na odvozne stupove (linije


za privlačenje) pod kutem od 45° bile po


ložene na širinu 12—18 m linije za izvlačenje,
na kojima je na širini 3—4 m stroj
za obaranje idući natraške oborio i položio
za izvlačenje stabla, a na svakih 50—
—80 m postrance ovih prosjeka za izvlačenje
ostavlja se s obje strane panj visok
1—1,2 m. Nakon obaranja pristupili su
koranju strojem i potom privlačenje teškim
traktorima. Tako je ostalo neoštećeno
603/o površine s odraslim podmlatkorn,
gdje nije potrebna skupa obnova.


Br. 9


Š i n d e 1 a r, J.: Korištenje breze u sastojinama
oštećenim industrijskim imisijama
(str. 355—361)


U prošlosti problematika breze razmatrana
je u ograničenom opsegu. Određena
pažnja bila je posvećena prije svega formama
breze i produkciji vrijedne drvne
sirovine pogodne za proizvodnju namještaja.
Potpuno novi poticaj povećanom interesu
o brezama u ČSR je oštećivanje šuma
industrijskim imisijama. Prostrana kalamitetna
područja u Krušnim gorama i
Tizerskim šumama, simptomi oštećivanja u
nizu daljnjih područja zapadnog dijela
ČSR karakteristični očituju se slabljenjem
i odumiranjem naročito crnogoričnih sastojina
u prvom redu jele i smreke. Stoga
je nužno traženje relativno otpornijih vrsta
drveća, koje bi mogle biti iskorištene
za zamjenu osjetljivih četinjača.


Autor obrađuje potrebu intenzivne i
brze pripreme sjemena breze iz priznatih
sjemenskih baza sa svrhom ubrzanog pokrivanja
ogoljelih površina novim otpornijim
brezovim naraštajem i predlaže potrebne
znanstveno-istraživačke radove iz
područja genetike i oplemenjivanja sa ciljem
dobivanja kvalitetnih produktivnih
otpornih sastojina.


Simon, J.: Utjecaj produženja roka
nicanja sjetve na kvalitetu ponika (str.
363—364)


Ovaj rad se bavi različitim rokovima
nicanja sjemena bora i smreke u papirnim


315




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 110     <-- 110 -->        PDF

omotima, koji utječu na biometričke karakteristike
ponika na kraju vegetacionog
perioda.


Sjeme smreke i uz maksimalnu briž-
Ijivost je niklo u toku 24 dana i ukupno
je bilo 81.000 ponika iz jednog kg sjemena.
Borovi su ponikli u toku 16 dana i ukupni
ponik je bio 135.000 biljaka. Visinske
razlike biljaka poniklih na početku i na
kraju intervala su bile kod smreke 1,7
cm a kod bora 5,1 cm. Razlike promjera
korijenovog vrata biljaka bile su kod
smreke 0,3 mm, kod bora 0,2 mm u korist
ranije poniklih biljaka. One su bile i morfološki
bolje kvalitete. Stoga je poželjno,
da se uklone greške, koje vode zakašnjavanju
nicanja sjemena i da se ekološki
uslovi biljaka optimaliziraju.


Koubek, F., Kune rt, Z.: Tehnologija
eksploatacionog procesa u područjima
listača (str. 369—373)


Eksploatacija u područjima šuma s pretežnim
listačama čini posebno potrebnim
iskustva s obzirom na vrste drveća i sastav
sortimenata, koje rješavaju tehnološka
i ekonomska pitanja.


Jedno od toga, kako se to iznosi u članku,
su u šumskoj sastojini prikraćeni
trupci, čije će se finalno oblikovanje provesti
istom na stovarištu. Istovremeno se
trupci u jednostavnom obliku zaprimaju
i iskazuje se kubatura na osnovu vlastitih
tabela za kubiciranje. Time se kod pogona
Buchlov utrošak vremena snizio od 5,03
u 1971. godini na 2,84 u 1979. godini. Pri
tome je uklonjen i najteži rad tj. izrada, izvlačenje
i izvoz cjepanica.


Produktivnost sredstava mehanizacije
u izvlačenju i odvozu se povećala i operacije
oblikovanja su postale efektivnije.


Bart oš, Z.: Objekti za održavanje i
popravke strojeva uprave državnih šuma


(str. 379—386)
Skupi strojevi i transportna sredstva
visokog učinka uprave državnih šuma stavljaju
visoke zahtjeve za njihovo održava


nje i popravke. Elementarno održavanje i
popravci obavljaju se u radionicama za
popravak pojedinih šumskih pogona. Međutim
ustanovilo se, da je veći dio ovih
zgrada već prestario i ne odgovara zahtjevima
te se mnogi radovi moraju vršiti
ispred radionica itd. Sadanja investiciona
politika uprave državnih šuma se orijentira
na moderniziranje i daljnju gradnju
radionica za popravke, što predstavlja dobru
perspektivu za radnu spremnost moderne
šumarske tehnike, čije održavanje
izričito mora biti osigurano vlastitim snagama
šumarskih pogona.


Br. 10


C h a 1 u p a, V.: Vegetativno razmnažanje
listača ljetnim reznicama (str. 407—
—410)


Ustanovljeni su načini vegetativnog razmnažanja
pomoću reznica ljetnih (zeljaskih)
i zimskih (odrvenjenih) izbo jaka bukve,
hrasta lužnjaka, breze, brijesta i lipe.
U pokusima su korištene reznice izbojaka,
koje su uzete od mladih sadnica. Reznice
izbojaka su zakorijenjene u klimatiziranim
rastilištima kod temperature 20° C
i prekidanog vlaženja. Kao supstrat je korišten
agroperlit. Rezultati pokusa su pokazali,
da je kod svih istraživanih vrsta
moguće postići visoki postotak zakorjenji


vanja reznica od ljetnih izbojaka. Kod bukve
i hrasta moguće je zakorijeniti 60 do
80% reznica ljetnih izbojaka i to izbojaka
2—4 godine starih sadnica. Reznice izbojaka
uzimaju se u lipnju ili početkom srpnja
i ako su odnjegovane stimulatorima
Slični rezultati su postignuti i kod breze,
brijesta i lipe.


Späleny, S.: Utjecaj dimnih imisija
na otpornost smreke protiv mraza (str.
411—414)


Tokom godine 1978—1980. testirana je
kvaliteta otpornosti iglica sastojina smreke
protiv mraza (Picea abies L.), koje su
se nalazile u zadimljenim i relativno čistim
zonama Krušnih gora. Ustanovljeno




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 111     <-- 111 -->        PDF

je, da se u imisijama napadnutim zonama
otpornost protiv mrazova stabilizirala na
nepovoljnom nivou. U toku nepovoljnog
razvoja klime uzrokuje mraz jača oštećenja.
Takva situacija je nastala primjerice
u zimi 1978/79. Pretpostavlja se da
atmosferski sumporni dioksid naj izrazitije
utječe na otpornost protiv mraza.


Bartoš, Z.: Opremljenost radiona za
održavanje državnih šuma (str. 419—425)


Tehnološka opremljenost radiona za
popravke u upravi državnih šuma utječe
na kvalitetu i opseg održavanja i popravaka
sredstava mehanizacije i transporta.


Elementarni popravci se provode u radionama
za popravke pojedinih šumarskih
pogona. Dokazalo se da su strojevi i aparature
u ovim radionama iskorištene i zastarjele,
mnoge naprave su neupotrebljive
i opremljenost dijagnostičkim aparaturama
je veoma mala. Najveći dio opreme
za popravke uprave državnih šuma nužno
treba rekonstrukciju ili najmanje novu
tehnološku opremu, da bi šumarski pogoni
vlastitim snagama mogli održati strojeve
visokog učinka i transportnih sredstava.


G r u n d a, B., S a r m a n, J.: Utjecaj otpadne
kore na svojstva tala šumskih rasadnika
(str. 426^28)


U teška tla je zaorana smrekova kora
usitnjena na 6 cm. Korom nije gnojeno.
Poslije godinu dana ponovljen je zahvat.
Svrha melioracije je bilo popravljanje fizikalnih
svojstava tla. Nakon jedne i 4
godine poslije melioracije ustanovljene su
promjene u poređenju s kontrolom bez
kore. Ustanovljeno je značajno povećanje
poroznosti tla, postotak humusa, vrijednosti
pH prema umjerenokiselim do neutralnih
reakcija i povećanje topivog kalcija.
Nadalje su uspoređivana svojstva usitnjene
i neusitnjene smrekove kore, koja je bila
stavljena u kompost 2—5 godina. Ustanovljeno
je uznapredovano ražčinjavanje


usitnjene kore i brže opadanje kiseline,
povišeni sadržaj kalcija, ali manje potaše
i fosfora. Preporuča se prignojiti dušikom.


Br. 11


S k o u p y, J.: Šumarsko rasadničarstvo
u SSSR (str. 466—470)


Za razdoblje od 1971. do 2000. godine
planirano je pošumljavanje 35,6 mil. ha
novih sječina, 7,3 mil. ha starijih sječina
i 1,75 mil. ha melioriranih tala. Ukupna
površina rasadnika u SSSR u 1980. godini
iznosi oko 54.000 ha. U 1975. godini je bilo
u SSSR više od 15.000 rasadnika, od toga


3.600 velikih. U 10-tom petogodišnjem planu
treba da se osnuje 7.000 novih plantaža,
od toga 2.800 ha borom i 1.300 smrekom.
Među glavne vrste drva, koje se u
rasadnicima uzgaja spadaju bor, smreka
i ariš Općenito se koristi mehanizacija —
u većini sovjetskim sredstvima (oko 14.400
ha je potpuno mehanizirano) — i intenzifikacija
(uzgoj biljaka na odgovarajućim
supstratima u plastenicima). Pretežno se
proizvode obične sadnice, u manjoj mjeri
sadnice u omotima.
Novaček, M.: Uređenje zemljišta s
gledišta stvaranje krajolika (str. 471—474)


Daljnji razvoj poljoprivredne velike
proizvodnje u ČSSR zatjeva, da se stvaraju
površine zemljišta koje su namjenjene
gospodarenju s visokom masovnom proizvodnjom.
Stoga se zahtijeva izravnan]´
e granica između poljoprivrednog i
šumskog zemljišnog fonda i likvidaciju
rasutih zelenih površina (šuma). Članak se
bavi značenjem evidencijom i zaštitom
trajnog zelenila u krajoliku i upozorava
na nužnost respektiranja gledišta ekologije
krajolika u projektima uređivanja zemljišta.
Zanemarivanje ovog zahtjeva ne bi
imalo za posljedicu samo pogoršanje životnog
miljea, nego i negativan utjecaj
na samu poljoprivrednu proizvodnju.


317




ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Košulić, M.: Transportno energetski
zahtjevi distribucije sadnog materijala
razne strukture u ovisnosti od koncentracije
rasadnika (str. 475—479)


Svaki viši oblik koncentracije šumskih
rasadnika povećava utrošak pogonskog go
riva kod distribucije sadnica, koji se osim
toga dalje povećava porastom učešća proizvodnje
sadnica u omotima. U usporedbi
utroška pogonskog goriva za distribuciju
kod dvaju tipova rasadnika — pogonski
rasadnici (5 ha na 20 km) i područni rasadnici
(25 ha na 40 do 60 km) javljaju
se bitne razlike na štetu područnih rasadnika
(kod proizvodnje 22 mil. sadnica u
okviru pogona i uz 42;;Vo učešća sadnica u
omotima) i to gotovo s višim utroškom
pogonskog goriva od oko 25 do 50.000 litara.
S te strane, dakle, pogodniji su
pogonski od područnih rasadnika.


Pohorely, M.: Sadašnja razina i
tendencije razvoja upotrebe obračunske
tehnike u pripremi proizvodnje drva (str.
12 do 16 priloga)


Automatizacija na području planiranja,
gdje može biti uvrštena i priprema proizvodnog
plana, spadaju među najvažnije
zadaće obračunske tehnike. Radi se osobito
kako o projektima dugoročne pripreme
proizvodnje drva tako i o godišnjoj pripremi.
Za uspješnu i ekonomičnu realizaciju
ovi projekata je nužno riješiti sistematsko
prikupljanje i pripremu podataka
i time stvoriti uslove za samo upravljanje
podacima, koji se oblikuju kod obrade podataka
gospodarskog uređenja šuma — socijalno
ekonomskih informacija — petogodišnjeg
plana — godišnjeg plana i operativnog
plana prodaje.


Br. 12


Skuhravy, V.: Dosadanja spoznaja


o pojavi sivog ariševog savijača i borba
protiv njega u svijetu (str. 499—504)
Rad, koji iznosi pregled dosadanjih spoznaja
o sivom ariševom savijaču, je podjeljen
u slijedeća poglavlja: gradacija ariše


vog savijača u području Alpa, gradacija ariševog
svijača na smreci u srednjoj Evropi,
kemijska borba protiv ariševog savijača
u Švicarskoj, problematika borbe
protiv sličnih štetnika u inozemstvu, utjecaj
šumskih entomocenoza kod zahvata
protiv ariševog savijača i korištenje prsskanja
niskog sadržaja u borbi protiv
šumskih štetnika.


Šrot, M.: Bionomija sivog ariševog
savijača (Zeiraphera diniana Guen).


U ČSSR leže ženka sivog ariševog savijača
jajašca koncem srpnja, tokom kolovoza
i početkom rujna samo na smrekama
svih dobnih razreda, i samo pod ljuske
grana prije svega u pršljenovima. Odmah
nakon polaganja dolazi do embrionalnog
razvoja, koji u pravilu staje koncem
rujna i tokom listopada i jaje prezimljuje
u dijapauzi, koja traje prosječno 150 do
180 dana. Do piljenja gusjenica dolazi u
našim uslovima koncem svibnja do u prvoj
dekadi lipnja. Cijeli razvoj gusjenice
traje kod normalnih temperatura 4—5 tjedana.
Po svršetku tovljenja na mladicama,
koncem petog stadija, naseli se gusjenica
u tlu na žile, gdje se ukopava u gornjim
slojevima šumske stelje. Razvoj čahura
insekta traje dva do 4 tjedna. Leptiri sivog
ariševog savijača izčahure u pravilu koncem
srpnja i tokom kolovoza, za suhog
i toplog vremena već u polovici srpnja.
Radi kontrole broja jajašca je ustanovljeno
na granama smreka, koje rano počinju
vegetaciju, višestruko veći broj (u prosjeku
25) nego na smrekama koje kasnije počinju
vegetaciju, na kojima su bila jajašca
položena samo sporadično. Od prirodnih
neprijatelja sivog ariševog savijača sudjeluje
na opadanju gustoće populacije prije
svega vrsta ose — Trichogramma embryophagum
Hartig, koja živi od jajašca.


Š v e s t k a, M., Šrot, M.: Podloge za
odluku o obrambenom zahvatu protiv ariševog
savijača u 1980. godini (str. 511—
—513)