DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 110 <-- 110 --> PDF |
omotima, koji utječu na biometričke karakteristike ponika na kraju vegetacionog perioda. Sjeme smreke i uz maksimalnu briž- Ijivost je niklo u toku 24 dana i ukupno je bilo 81.000 ponika iz jednog kg sjemena. Borovi su ponikli u toku 16 dana i ukupni ponik je bio 135.000 biljaka. Visinske razlike biljaka poniklih na početku i na kraju intervala su bile kod smreke 1,7 cm a kod bora 5,1 cm. Razlike promjera korijenovog vrata biljaka bile su kod smreke 0,3 mm, kod bora 0,2 mm u korist ranije poniklih biljaka. One su bile i morfološki bolje kvalitete. Stoga je poželjno, da se uklone greške, koje vode zakašnjavanju nicanja sjemena i da se ekološki uslovi biljaka optimaliziraju. Koubek, F., Kune rt, Z.: Tehnologija eksploatacionog procesa u područjima listača (str. 369—373) Eksploatacija u područjima šuma s pretežnim listačama čini posebno potrebnim iskustva s obzirom na vrste drveća i sastav sortimenata, koje rješavaju tehnološka i ekonomska pitanja. Jedno od toga, kako se to iznosi u članku, su u šumskoj sastojini prikraćeni trupci, čije će se finalno oblikovanje provesti istom na stovarištu. Istovremeno se trupci u jednostavnom obliku zaprimaju i iskazuje se kubatura na osnovu vlastitih tabela za kubiciranje. Time se kod pogona Buchlov utrošak vremena snizio od 5,03 u 1971. godini na 2,84 u 1979. godini. Pri tome je uklonjen i najteži rad tj. izrada, izvlačenje i izvoz cjepanica. Produktivnost sredstava mehanizacije u izvlačenju i odvozu se povećala i operacije oblikovanja su postale efektivnije. Bart oš, Z.: Objekti za održavanje i popravke strojeva uprave državnih šuma (str. 379—386) Skupi strojevi i transportna sredstva visokog učinka uprave državnih šuma stavljaju visoke zahtjeve za njihovo održava nje i popravke. Elementarno održavanje i popravci obavljaju se u radionicama za popravak pojedinih šumskih pogona. Međutim ustanovilo se, da je veći dio ovih zgrada već prestario i ne odgovara zahtjevima te se mnogi radovi moraju vršiti ispred radionica itd. Sadanja investiciona politika uprave državnih šuma se orijentira na moderniziranje i daljnju gradnju radionica za popravke, što predstavlja dobru perspektivu za radnu spremnost moderne šumarske tehnike, čije održavanje izričito mora biti osigurano vlastitim snagama šumarskih pogona. Br. 10 C h a 1 u p a, V.: Vegetativno razmnažanje listača ljetnim reznicama (str. 407— —410) Ustanovljeni su načini vegetativnog razmnažanja pomoću reznica ljetnih (zeljaskih) i zimskih (odrvenjenih) izbo jaka bukve, hrasta lužnjaka, breze, brijesta i lipe. U pokusima su korištene reznice izbojaka, koje su uzete od mladih sadnica. Reznice izbojaka su zakorijenjene u klimatiziranim rastilištima kod temperature 20° C i prekidanog vlaženja. Kao supstrat je korišten agroperlit. Rezultati pokusa su pokazali, da je kod svih istraživanih vrsta moguće postići visoki postotak zakorjenji vanja reznica od ljetnih izbojaka. Kod bukve i hrasta moguće je zakorijeniti 60 do 80% reznica ljetnih izbojaka i to izbojaka 2—4 godine starih sadnica. Reznice izbojaka uzimaju se u lipnju ili početkom srpnja i ako su odnjegovane stimulatorima Slični rezultati su postignuti i kod breze, brijesta i lipe. Späleny, S.: Utjecaj dimnih imisija na otpornost smreke protiv mraza (str. 411—414) Tokom godine 1978—1980. testirana je kvaliteta otpornosti iglica sastojina smreke protiv mraza (Picea abies L.), koje su se nalazile u zadimljenim i relativno čistim zonama Krušnih gora. Ustanovljeno |