DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 117 <-- 117 --> PDF |
PRENIJETO STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA LOVSTVA U SR HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1981. DO 1985. Stanje i mogućnosti razvoja lovstva u SR Hrvatskoj u razdobl´v od 1981. do 1985. godine razmatralo je i Izvršno vijeće Sabora SRH k?i priprema za raspravu u Saboru (u Vijeću općina) i o tome je, po^ naslovom »Lovstvo u ovom srednjoročju«, izvjestio i »DELEGATSKI VJESNIK« u br. 171. s nadnevkom 27. V 1981. »Materijal o tome«, naglašava uvodno Delegatski vjesnik, »izradili su Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Lovački savez Hrvatske i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske u suradnji s Republičkim zavodom za društveno planiranje«. Cjelina izlaganja sastoji se od tri dijela: — ciljevi razvoja lovstva, — sažetak naprijed navedenog elaborata i — zaključak Izvršnog vijeća Sabora. CILJEVI »Ciljevi razvoja lovstva u ovom planskom razdoblju: — povećanje brojnog stanja divljači, — zadovoljavanja povećanih potreba lovaca i povećanja izvoza divljači, — organizaciono sređivanje organizacija koje gospodare lovištima uz mijenjanje odnosa lovac — divljač, — stručno osposobljavanje kadrova u lovstvu, — unapređivanje znanstvenoistraživačkog rada. SAŽETAK ELABORATA Osnovni ciljevi razvoja lovstva do 1985. godine zahtijevaju promjene ne samo u lovnom gospodarenju već i u ponašanju lovaca. Te ciljeve, međutim, ne mogu provesti samo i jedino organizacije koje gospodare lovištima. Za to je potrebno učešće svih zainteresiranih počevši od uže društveno-političke zajednice, preko lovno- turističkih organizacija, općenarodne obrane, hotelijera, banaka te Republike. Povećanje fonda divljači Osnovni cilj gospodarenja lovišta u narednom sredoročju bit će utvrđivanje bonitetnog brojnog stanja divljači. Tamo, gdje je to već urađeno, potrebno je s |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 118 <-- 118 --> PDF |
kvantitativnog prijeći na kvalitetni fond divljači, tj. postići optimalnu trofejnu, spolnu i starosnu strukturu fonda krupne divljači. Treba postići i optimalno napučivanje lovišta sitnom divljači. Prosječni bonitet, ocjena lovno-produktivnih površina i fonda divljači samo su orijentacija za izvršenje zadataka unapređenja lovstva u narednog petogodištu. Planiranje razvoja fonda divljači treba povezati sa svim mjerama i radovima na uređenju lovišta i intenzivnom gospodarenju divljači. Među mjerama za uređenje lovišta navode se: smanjenje broja nezaštićenih vrsta divljači na dopustivu mjeru; osnivanje dovoljnog broja obradivih površina za proizvodnju hrane za divljač prvenstveno koristeći se napuštenim poljoprivrednim površinama; košnja livada i njihovo obogaćivanje livadnim travnim smjesama; uređenje pojilišta, izvora i kaljužišta; osiguranje dovoljnih količina soli u prikladnim sojilištima; izgradnja hranilišta za krupnu i sitnu divljač; osiguranje efikasne lovočuvarske službe; smanjenje krivolova; obrazovanje lovaca za bolje poznavanje trofeja divljači; redovito praćenje zdravstvenog stanja divljači; održavanje higijene divljači; izgradnja visokih čeka, osmatračnica, visokih i niskih zasjeda; postavljanje zaštitnih ograda radi zaštite poljoprivrednih i šumskih kultura od divljači; osnivanje određenih lovišta i uzgajališta za intenzivni uzgoj krupne divljači itd. Lovni turizam Lovni turizam, kao grana djelatnosti, usko je vezan za razvoj lovstva. Povezanost se ogleda ne samo u zajedničkom riziku i rezultatu poslovanja, već i u riziku zajedničkog ulaganja i jedinstvenog istupanja na vanjskom i unutrašnjem turističkom tržištu. Lovni turizam u uskoj je vezi i s dinamikom razvoja fondova divljači u otvorenim lovištima, ograđenim uzgajalištima krupne divljači i s intenzivnim lovištem sitne divljači. Osim toga, taj oblik turizma nužno mora pratiti povećan uzgoj divljači jer se dovode nove grupe lovaca u lovišta. Tako se stvara materijalna osnova za daljnja ulaganja, unapređivanja i intenziviranja lovišta. Za lovni turizam potrebno je dobro opremljeno lovište. To je uvjet za intenzivno lovno gospodarenje, a napose za uzgoj optimalnog broja divljači. Lovišta u na- Soj republici međutim, većim dijelom nisu adekvatno opremljena. Samo u dijelu njih ima dovoljno objekata za intenzivno gospodarenje divljači. Nasuprot tome u Lici i u Gorskom kotaru, npr., tek treba izgraditi objekte, uvesti lovni red i ostalim zahvatima intenzivirati lovno gospodarenje. Zaštita poljoprivrednih i šumskih kultura U otvorenim lovištima divljač posebno ona krupna, raznim poljoprivrednim i šumskim kulturama nanosi znatne štete. Štete su osobito velike u rajonima gdje živi obični jelen i divlja svinja. To su bogata nizinska lovišta uz Savu, Dravu i Dunav. Tu je suvremena i na visokorodnim kulturama zasnovana poljoprivredna proizvodnja stalno ugrožena. Uz poljoprivredu i intenzivno šumarstvo, s već poznatom kvalitetnom slavonskom hrastovinom i plantažama brzorastućih vrsta, također trpi od tih šteta. Samo u 1978. lovačke organizacije u SR Hrvatskoj platile su blizu 13 milijuna dinara za štetu nanesenu poljoprivredi, u 1979. taj iznos povećan je na 20 milijuna, a po procjenama za prošlu godinu na više od 30 milijuna dinara. Tako je, npr., Šumsko gospodarstvo Vinkovci samo u 1979. za štete na poljoprivrednim kulturama naplatilo 10 milijuna dinara. 324 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Organizacije koje gospodare lovištima s običnim jelenom i divljom svinjom neće, ubuduće, moći, plaćati takve štete, jer prihodi od lovišta i divljači nisu toliki da bi, uz ostale troškove, prikrili još i te nerijetko visoke iznose. Treba, znači, tražiti rješenja koja će zbližiti interese poljoprivrede, šumarstva i lovstva na uzgoju divljači i sprečavanju šteta od divljači. Smatra se da bi podizanje ograda kombinirano s drugim vidovima zaštite (kemijska sredstva, strujni krugovi, čuvari i si.) osjetno smanjila pa i prepolovila štete od krupne divljači. Kako je divljač općenarodna imovina i dobro od općeg interesa, u podizanju zaštitnih ograda morale bi uz lovne sudjelovati i ugrožene poljoprivredne i šumske organizacije, a i društveno-politdčke zajednice, i to posebnim namjenskim sredstvima. Takav stav o zaštiti poljoprivrednih i šumskih kultura trebalo bi ozakoniti izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu. Izvori sredstava Naredni zadaci na uzgoju divljači, napose u dijelovima Republike u kojima je nema dovoljno, zahtijevat će značajna ulaganja, koja neće moći snositi isključivo organizacije što gospodare lovištima. Treba za to pronaći i druge izvore financinja. Kao stimulans mogla bi poslužiti određena sredstva iz budžeta Republike, ali i ona iz budžeta općina. Zakupnina za lovište, udruživanje sredstava niz zainteresiranih za razvoj lovstva, šumarstva i poljoprivrede i dr. mogući su izvor sredstava koja će organizacijama što gospodare lovištima pomoći na unapređenju lovnog gospodarenja. Ta bi sredstva prvenstveno trebalo koristiti za: ulaganja u izgradnju lovno- gospodarskih objekata; otkup zemljišta za proizvodnju hrane za divljač u lovištima; nabavku mehanizacije za obradu zemlje, košnju livada, izgradnju većih hranilišta, ograđivanje poljoprivrednih površina radi zaštiti od divljači, te za osnivanje intenzivnih ograđenih lovišta za uzgoj (divlje svinje, jelen lopatar, obični, muflon). Kadrovi Da bi se planirani zadaci u lovstvu naše Republika u narednom srednjoročju mogli izvesti, treba izmijeniti postojeću kvalifikacionu strukturu kadrova i obrazovati nove radnike za nove i povećane zadatke. Planiranim razvojem lovstva do 1985. procjenjuje se da će do tada tu biti zaposleno oko 1000 radnika. Budući da pred lovstvom svoje ozbiljni i veliki zadaci nužna je stručna priprema i obrazovanje kadrova za uspješno obavljanje postavljenih zadataka. Lovstvo je posebno zainteresirano za stručno obrazovanje specijaliziranih radnika. U narednom bi razdoblju trebalo obrazovati oko 400 radnika i 120 s potpunim srednjim usmjerenim obrazovanjem. Sredstva za usmjereno obrazovanje kadrova za lovstvo dijelom bi se osigurala iz sredstava što ih danas uplaćuju OUR-i iz oblasti šumarstva i lovstva zate namjere. Ova sredstva dijelom bi se osigurala ugovorima o razmjeni rada između lovačkih i drugih organizacija (lovačka društva, savezi i dr.) i organizacija usmjerenog obrazovanja kadrova za potrebe lovstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Naučno istraživački rad Za zadatke lovstva u narednom razdoblju treba izvršiti i organizacione pripreme radi ponovnog aktiviranja naučnoistraživačkog rada. Bez njegova učešća, naime, nije moguće uspješno realizirati planirane zadatke niti postići željeni cilj. Naučnoistraživački rad u lovstvu nužan je u gotovo svim aktivnostima koje se planiraju i provode, a napose u izradi raznih zakonskih propisa iz oblasti lovstva; izradi lovno-gospodarskih osnova; izradi programa i elaborata, te kratkoročnih i dugoročnih planova, unošenju i udomljavanju novih vrsta divljači u našim lovištima, ali i kod preventivnih i represivnih mjera zaštite divljači. Sve to nužno zahtijeva formiranje grupe stručnjaka za lovnu problematiku. Osim izmjenama i dopunama u Zakon o lovstvu treba ugraditi odredbe prema kojima bi lovno-gospodarske osnove, dugoročne planove razvoja lovstva a i razne projekte i elaborate u vezi s lovstvom izrađivale ovlaštene naučnoistraživačke organizacije. ZAKLJUČCI IZVRŠNOG VIJEĆA Izvršno vijeće Sabora razmotrilo je i prihvatilo Informaciju o stanju i mogućnostima razvoja lovstva u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine. Predloženom koncepcijom prvi put u sistemu našega društvenog planiranja ukazuje se na razvoj lovstva, mogućnosti iskorištavanja prirodnih resursa u SR Hrvatskoj, ali i na mogućnosti razvoja lovnog turizma i ostalih djelatnosti vezanih uz lovstvo. Zacrtani ciljevi i značaj lovstva kao prirodne, sportsko-rekareacione i turističke djelatnosti mogu se prihvatiti kao putokaz u dugoročnijem usmjeravanju razvoja lovstva u društvenim planovima razvoja i širih društveno-političkih zajednica. U obzir bi, pri tome, trebalo uzimati komparativne prednosti pojedinih područja, saznanja da je divljač općedruštvena imovina, a napose i činjenicu da lov obuhvaća uzgoj, zaštitu i ekonomsko korištenje divljači. S obzirom na sadašnje stanje lovstva, njegovu organiziranost i gospodarenje lovištima posebno treba razraditi problematiku vezanu uz dugoročnije lovno gospodarenje. To se naročito odnosi na širu obradu razvoja lovnog turizma uz identifikaciju područja, a i na društveno-ekonomsku osnovu i položaj lovstva i lovačkih organizacija. Trebalo bi razraditi i adekvatne mjere za otklanjanje pojava grupnovlasničkih odnosa i zatvorenosti nekih lovačkih društava. Detaljnije razraditi dugoročne programe i s gledišta stručnog osposobljavanja kadrova u lovstvu i unapređivanja znanstvenoistraživačkog rada.« |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 121 <-- 121 --> PDF |
STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVITKA ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA U SR HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 1981. DO 1985. O ovoj temi u Šumarskom lista br. 1—2/1981. objavljen je prikaz Ing. T. K r n j a k a, pomoćnika predsjednika Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo baziranog na Informaciji koju je taj Komitet uputio Saboru SR Hrvatske. Prema »DELEGATSKOM VJESNIKU« (br. 177. od 29. VII 1981) »o tome su raspravljali zastupnici Vijeća udruženog rada, a prethodno i Odbor Vijeća udruženog rada za privredne djelatnosti «. Nakon uvodnog dijela »Delegatski list« nastavlja: »U raspravi u Vijeću sudjelovali su Josip Neralić, Branko Huličar, Stjepan Papić, Zlatko Korčina i Ivan Betović, zastupnici te Marijan Strbašić, predsjednik i Tomislav Krnjak, pomoćnik predsjednika Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. U prethodnoj raspravi konstatirano je da su daljnje jačanje sirovinske osnove, promjene strukture proizvodnje i orijentacija na izvoz dobara organizacija šumarstva i prerade drveta za plansko razdoblje do 1985. Da bi se i realizirala treba prebroditi sadašnju rascjepkanost i nedovoljnu međusobnu povezanost svih faza unutar te reprocjeline. U raspravi u Vijeću, među ostalim, upozoreno je da izvoznici, izlazeći na strano tržište, nerijetko nelojalno konkuriraju jedni drugima što, dakako, treba izbjeći. Poseban je problem pitanje zaštite šuma od požara, posebno kad je riječ o šumama na priobalnom području. Vijeće udruženog rada prihvatilo je Informaciju uz ove zaključke: podržava se orijentacija daljnjeg razvoja šumarstva i prerade drva na jačanje ekonomske osnove, njeno racionalnije i efikasnije korištenje te promjenu strukture proizvoda u korist finalnih u drvnoj industriji, jačanje razvoja kemijske prerade drva i orijentacije na što veći izvoz; u okviru Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske do kraja ožujka 1982. trebalo bi utvrditi koncepciju društveno-ekonomskih odnosa i predložiti oblike udruživanja rada i sredstava u realizaciji utvrđenih pravaca razvoja. S tim u vezi treba detaljnije analizirati i utvrditi ulogu prometne funkcije u stvaranju zajedničkog proizvoda i dohotka u tom kompleksu; Izvršno vijeće Sabora zadužuje se da, u skladu sa zaključkom Vijeća iz listopada prošle godine, što prije pripremi izmjene i dopune Zakona o šumama; treba pripremiti u suradnji sa svim zainteresiranima dugoročniji program zaštite šuma od požara.« |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 122 <-- 122 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakso da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst do 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate Istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografijo neka budu većeg formata (najmanje 10x15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i boljo, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka oj kojih jedan treba biti original. Objavljeni radovi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske -- sepi irate >vojih članaka trebaju ih naru* čiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |