DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 118 <-- 118 --> PDF |
kvantitativnog prijeći na kvalitetni fond divljači, tj. postići optimalnu trofejnu, spolnu i starosnu strukturu fonda krupne divljači. Treba postići i optimalno napučivanje lovišta sitnom divljači. Prosječni bonitet, ocjena lovno-produktivnih površina i fonda divljači samo su orijentacija za izvršenje zadataka unapređenja lovstva u narednog petogodištu. Planiranje razvoja fonda divljači treba povezati sa svim mjerama i radovima na uređenju lovišta i intenzivnom gospodarenju divljači. Među mjerama za uređenje lovišta navode se: smanjenje broja nezaštićenih vrsta divljači na dopustivu mjeru; osnivanje dovoljnog broja obradivih površina za proizvodnju hrane za divljač prvenstveno koristeći se napuštenim poljoprivrednim površinama; košnja livada i njihovo obogaćivanje livadnim travnim smjesama; uređenje pojilišta, izvora i kaljužišta; osiguranje dovoljnih količina soli u prikladnim sojilištima; izgradnja hranilišta za krupnu i sitnu divljač; osiguranje efikasne lovočuvarske službe; smanjenje krivolova; obrazovanje lovaca za bolje poznavanje trofeja divljači; redovito praćenje zdravstvenog stanja divljači; održavanje higijene divljači; izgradnja visokih čeka, osmatračnica, visokih i niskih zasjeda; postavljanje zaštitnih ograda radi zaštite poljoprivrednih i šumskih kultura od divljači; osnivanje određenih lovišta i uzgajališta za intenzivni uzgoj krupne divljači itd. Lovni turizam Lovni turizam, kao grana djelatnosti, usko je vezan za razvoj lovstva. Povezanost se ogleda ne samo u zajedničkom riziku i rezultatu poslovanja, već i u riziku zajedničkog ulaganja i jedinstvenog istupanja na vanjskom i unutrašnjem turističkom tržištu. Lovni turizam u uskoj je vezi i s dinamikom razvoja fondova divljači u otvorenim lovištima, ograđenim uzgajalištima krupne divljači i s intenzivnim lovištem sitne divljači. Osim toga, taj oblik turizma nužno mora pratiti povećan uzgoj divljači jer se dovode nove grupe lovaca u lovišta. Tako se stvara materijalna osnova za daljnja ulaganja, unapređivanja i intenziviranja lovišta. Za lovni turizam potrebno je dobro opremljeno lovište. To je uvjet za intenzivno lovno gospodarenje, a napose za uzgoj optimalnog broja divljači. Lovišta u na- Soj republici međutim, većim dijelom nisu adekvatno opremljena. Samo u dijelu njih ima dovoljno objekata za intenzivno gospodarenje divljači. Nasuprot tome u Lici i u Gorskom kotaru, npr., tek treba izgraditi objekte, uvesti lovni red i ostalim zahvatima intenzivirati lovno gospodarenje. Zaštita poljoprivrednih i šumskih kultura U otvorenim lovištima divljač posebno ona krupna, raznim poljoprivrednim i šumskim kulturama nanosi znatne štete. Štete su osobito velike u rajonima gdje živi obični jelen i divlja svinja. To su bogata nizinska lovišta uz Savu, Dravu i Dunav. Tu je suvremena i na visokorodnim kulturama zasnovana poljoprivredna proizvodnja stalno ugrožena. Uz poljoprivredu i intenzivno šumarstvo, s već poznatom kvalitetnom slavonskom hrastovinom i plantažama brzorastućih vrsta, također trpi od tih šteta. Samo u 1978. lovačke organizacije u SR Hrvatskoj platile su blizu 13 milijuna dinara za štetu nanesenu poljoprivredi, u 1979. taj iznos povećan je na 20 milijuna, a po procjenama za prošlu godinu na više od 30 milijuna dinara. Tako je, npr., Šumsko gospodarstvo Vinkovci samo u 1979. za štete na poljoprivrednim kulturama naplatilo 10 milijuna dinara. 324 |