DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Sum. list 105:219—1931 PRILOG POZNAVANJU SEZONSKE DINAMIKE VISINSKOG RASTA KOD OBIČNE SMREKE, PANČIĆEVE OMORIKE I SITKANSKE SMREKE Stevo ORLIĆ, Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. Tijekom vegetacijskih perioda 1974, 1915. i 1976. godine praćena je dinamika visinskog rasta kod obične smreke (P. abies, Karst.), Pančićeve omorike (P. omorika, Pančić) i sitkanske smreke (P. sitchensis, Carr). Opažanja su vršena na 10 stabalaca od svake vrste, i provodila su se svakih 10 dana. Istraživanja su pokazala da visinski rast kod sve tri vrste počima početkom ili krajem prve dekade maja, a završava kod obične smreke početkom druge dekade jula, a kod pančićeve omorike i sitkanske smreke praktički prestaje krajem juna. UVOD I PROBLEMATIKA Rod Picea, smreke, obuhvaća oko 40 vrsta rasprostranjenih u hladnijem području sjeverne hemisfere. Tri vrste iz roda smreka imaju u našem šumarstvu praktičnu primjenu u većem ili manjem opsegu: — obična smreka, smrča — Picea abies, Karst., — Pančićeva omorika, omorika — Picea omorika, Pančić., — sitkanska smreka, sitka — Picea sitchensis, Carr. Obična smreka je klimatski vrlo plastična vrsta drveća. Rasprostranjena je gotovo po čitavoj Evropi. Velika ekološka širina, lakoća pošumljavanja i uzgoja i velika upotrebna vrijednost drva, utjecali su da se smreka umjetno proširi i daleko izvan svog prirodnog areala (8). U gospodarskom smislu, ubraja se među najinteresantnije vrste u nas. Pančićeva omorika ima vrlo ograničeno područje prirodnog rasprostranjenja. Raste kod nas u području srednje i gornje Drine. U šumarstvu u nas, u prošlosti, nije imala gospodarskog značenja. Koristila se uglavnom kao parkovno i ukrasno drvo. U zapadnoj Evropi omorika ima čak određeni gospodarski značaj i koristi se daleko više (9). Sitkanska smreka je rasprostranjena u sjevero-zapadnom području Sjeverne Amerike. To je drvo izrazito maritimne klime. Prostire se u uskom priobalnom pojasu od Aljaske do Californije, a najbolje uspijeva u priobalnim šumama države Oregon i Washington. Zbog brzog rasta i velike produkcije gospodarski je vrlo interesantna, pa se često uzgaja i u Evropi, naročito na Britanskom otočju (10). |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Radi se dakle o gospodarski važnim vrstama drveća, od kojih se obična smreka vrlo često koristi za osnivanje kultura u nas (učestvuje preko 50% od ukupne količine). Pošumljavanje s pančićevom omorikom odnosno sa sitkanskom smrekom je u eksperimentalnoj fazi. Prvi veći nasadi na terenu (pokusi), osnovani su prije desetak godina u raznim regijama Hrvatske. S obzirom na izneseno, postoji znanstveni i praktični interes da se upoznamo s dinamikom visinskog prirašćivanja ovih vrsta u toku vegetacijskog perioda. Od posebno interesa je poznavanje početka, i završetka visinskog rasta. Poznavanjem tih pragova mogu se kod unošenja novih vrsta izbjeći štete od kasnih odnosno ranih mrazeva, koji su često i limitirajući faktor uzgoja alohtonih vrsta u novoj sredini. To naročito vrijedi za sitkansku smreku koja je poznata kao drvo blage klime i osjetljiva je na kasni mraz. METODA RADA Opažanja su vršena u rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko u toku vegetacije 1974, 1975. i 1976. godine. Sve tri vrste uzgajane su u smjesi na istom polju. Opažanja su otpočela kod obične smreke u šestoj godini iza presadnje biljaka, a kod pančićeve omorike i sitkanske smreke u petoj godini. Visina stabalaca kretala se od 1,0 m kod sitke i omorike do 1,5 m kod smreke. Registracija je vršena na po 10 stabalaca od svake vrste i provodila se svakih 10 dana (dekadno). Kao početak rasta, smatramo otvaranje terminalnog pupa, a završetak, formiranje novog pupa. Na istom polju nalazi se meteorološka stanica, gdje se vrše redovna motrenja meteoroloških pojava. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Rasadnik Šumarskog instituta Jastrebarsko nalazi se na krajnjim južnim obroncima Žumberačkog gorja. Tlo na toj površini je determinirano kao tipični pseudoglej. Osnovni meteorološki podaci za stanicu su (1966. — 1980.): srednja godišnja temperatura 9,8° C, srednja godišnja količina oborina 939 mm, trajanje vegetacijskog razdoblja (10°) 181 dan. Tablica 1: Meteorološki podaci za period praćenja visinskog rasta Mjesec Temperaturni ** >Jj g 3 prag 100 C g L L VI VII M D hl Temperatura zraka °c 1974. 13,8 16,6 19,3 49,7 20. IV 805,1 1975. 15,8 17,4 19,3 53,0 15. IV 804,4 1976. 14,4 17,4 20,0 51,8 15. IV 513,0 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Prosjek 14,7 17,1 19,7 51,5 16. god. prosjek 14,5 18,0 19,4 51,9 Oborine mm 1974. 195,5 119,0 50,9 329,4 1975. 79,1 111,0 152,1 342,2 1976. 59,5 98,2 43,8 201,5 Prosjek 99,4 109,4 82,3 291,1 16. god. prosjek 81,0 86,3 90,4 257,7 U tablici 1 su navedeni neki meteorološki elementi za period praćenja visinskog rasta. Analiza navedenih podataka pokazuje: — da su u 1974. godina maj, juni i juli hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Oborine su bile veće u maju i junu a manje u julu; — da su u 1975. godini maj i juli topliji a juni hladniji od prosjeka. Oborine u maju su znatno ispod prosjeka, a u junu i julu iznad prosjeka; — da su u 1976. godini temperature zraka najbliže prosječnim vrijednostima. Oborine u maju i julu su osjetno ispod prosjeka a u junu nešto iznad prosjeka. U cjelini, trogodišnje razdoblje praćenja visinskog rasta bilo je hladnije i vlažnije od višegodišnjeg prosjeka. Podaci o rastu ljetorasta (početak, kraj i trajanje) i apsolutne vrijednosti o razvijenosti (minimalni, maksimalni i srednji iznos) prikazani su u tablici 2. Prema navedenim podacima proizlazi: — Obična smreka počinje visinski rast u prvoj dekadi mjeseca maja, a završava početkom druge dekade u julu. Trajanje rasta je 72 dana u 1974. i 1975. godini a 73 dana u 1976. godini; — pančićeva omorika počinje visinski rast početkom prve, odnosno druge dekade u maju, a završava krajem treće dekade u julu, odnosno krajem prve dekade u julu. Trajanje rasta u 1974, i 1975. godini iznosilo je 62 dana, a u 1976. godini 51 dan; — sitkanska smreka počinje visinski rast početkom ili krajem prve dekade u maju, a završava krajem treće dekade u junu, odnosno prve u julu. Trajanje visinskog rasta u 1974. i 1976. godini bilo je 62 dana a u 1975. godini 61 dan. Prema istraživanjima BURGERA (Assmann, 1) u Švicarskoj obična smreka, nizinska forma, počinje visinski rast u drugoj polovini maja i završava u |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 16 <-- 16 --> PDF |
drugoj polovini jula, a visinska forma u prvoj polovini maja i završava u prvoj polovini jula. Trajanje visinskog rasta je 53 dana. Prosječna dužina ljetorasta kreće se kod obične smreke od 44,4 cm do 64,0 cm, kod pančićeve omorike 17,3 cm do 27,3 cm i kod sitkanske smreke 6,1 cm do 25,0 cm. Najveća varijabilnost obzirom na dužinu je kod sitkanske smreke, zatim pančićeve omorike, a najmanja kod obične smreke. Nije utvrđena ovisnost između dužine ljetorasta i sume oborina, odnosno ukupne temperature u razdoblju praćenja rasta. Tablica 2: Podaci o rastu ljetorasta Rast ljetorasta Dužina ljetorasta cm Godina Trajanje MiniProsječ Početak Kraj malno dana malno no Obična smreka 1974. 1. V 11. VII 72 34,8 50,0 44,4 1975. 2. V 11. VII 72 44,3 58,9 50,0 1976. 2. V 12. VII 73 40,8 75,7 64,0 Pančićeva omorika 1974. 11. V 11. VII 62 18,6 42,8 27,3 1975. 2. V 30. VI 61 17,0 25,8 20,5 1976. 12 V 1. VII 51 5,5 31,8 17,3 Sitkanska smreka 1974. 10. V 11. VII 62 6,2 11,6 8,6 1975. 2. V 30. VI 61 2,2 14,2 6,1 1976. 2. V 1. VII 62 21,0 29,6 25,0 Pokazatelji o prosječnom dnevnom prirastu za čitavo razdoblje, odnosno po mjesecima, prikazani su u tablici 3. Prema tim podacima proizlazi slijedeće: — Kod obične smreke, prosječni dnevni prirast iznosi 7,3 mm (6,2 —8,8 mm). Odgovarajući iznos za maj je 8,7 mm, za juni 8,4 mm i za juli 1,2 mm; — kod pančićeve omorike, prosječni dnevni prirast je 3,7 mm (3,3 — 4,4 mm). U maju je najintenzivniji 4,5 mm, zatim u junu 3,6 mm i u julu svega 0,2 mm; — sitkanska smreka ima prosječni dnevni prirast od 2,1 mm (1,0 — 4,0 mm). U maju je najintenzivniji i iznosi 2,8 mm, u junu 1,8 mm. Krajem juna, sitkanska smreka praktički završava visinski rast. BURGER (Assmann, 1) je u Švicarskoj zablježio maksimalni dnevni visinski prirast u iznosu od 40,0 mm. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Tablica 3: Pregled kretanja prirasta po mjesecima mm Maj Juni Juli ni o O Prosječni dnevni intenzitet rasta, mm S1 to M o -i O Vi > i! if} > 0 §" o a O OJ « i evo sv9 ^ 3 Obična smreka 1974. 6,2 43,9 6,1 53,8 8,0 2,3 0,9 1975. 6,9 66,0 11,0 33,0 5,5 1,0 0,5 1976. 8,8 40,8 8,7 55,2 11,8 4,0 2,2 Prosjek 7,3 50,2 8,7 47,3 8,4 2,5 1,2 Pančićeva omorika 1974. 4,4 50,1 6,5 47,3 4,3 2,6 0,6 1975. 3,4 63,4 4,3 35,1 2,4 1,5 0,0 1976. 3,4 30,1 2,6 69,9 4,0 0,0 0,0 Prosjek 3,7 47,9 4,5 50,8 3,6 1,3 0,2 Sitkanska smreka 1974. 1,4 62,8 2,5 36,0 1,0 1,2 0,1 1975. 1,0 75,4 1,5 24,6 0,5 0,0 0,0 1976. 4,0 52,4 4,4 47,2 3,9 0,4 0,0 Prosjek 2,1 63,5 2,8 35,9 1,8 0,6 0,0 Tražeći vezu između intenziteta visinskog rasta i klimatskih elemenata, možemo reći da je bilo moguće naći jedino u odnosu na temperaturu zraka. Naime, u trećoj dekadi maja i prvoj dekadi juna 1975. i 1976. godine, nastupilo je osjetno zahlađenje. To je istovremeno izazvalo i opadanje visinskog prirasta u tim dekadama. Vidi se to dobro na grafikonu 1. Sezonska dinamika visinskog rasta je prikazana na grafikonima 1, 2 i 3. Kod obične smreke visinski rast počinje početkom maja, a energija rasta je prvoj i drugoj dekadi maja vrlo jaka. Kulminacija rasta nastupa krajem maja i zadržava se približno na istom nivou tokom prve dekade juna. Nakon toga energija rasta naglo opada, da bi visinski rast sasvim prestao krajem prve dekade jula. Kod pančićeve omorike i sitkanske smreke rast počinje na prijelazu prve u drugu dekadu maja, a energija rasta postiže kulminaciju krajem maja. Nakon kulminacije, energija rasta naglo opada, tako da krajem juna visinski rast praktički prestaje kod omorike i sitke. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SEZONSKA DINAMIKA VISINSKOG PRIRASTA Onf. 1 „~-\ Or.f, 2 - »74. - 1875. - 19 7«. 30.4. 10 2 10 20 30 10 20 I MAJ |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ZAKLJUČAK Provedena istraživanja su pokazala, da visinski rast kod sve tri vrste počinje početkom maja ili najkasnije krajem prve dekade u maju. Dinamika rasta kod pojedinih vrsta je različita: — Obična smreka počinje visinski rast najranije. U toku maja stvara prosječno 50,2l0/o dužine ljetorasta, u junu 47,3% i u julu 2,5%; — Pančićeva omorika počinje visinski rast oko 6 dana kasnije i glavnina visinskog prirasta nastaje u junu 50,8B/o, zatim u maju 47,9% i u julu 1,3%; — Sitkanska smreka počinje visinski rast oko 4 dana iza obične smreke i glavninu visinskog prirasta stvara u maju 63,5´%, zatim u junu 35,9% i svega 0,6% u julu. Trajanje visinskog rasta je 72 dana kod obične smreke, 51 odnosno 61 kod panoićeve omorike i 62 dana kod sitkanske smreke. LITERATURA 1. Assmann , E., 1970: Principles of Forest Yield Study, Translated by Sabine H. Gardiner 2. C r e s m e r, K. V., 1975: Temperature and other climatic influences on shoot development and growth of Eucalyptus regnans. Australian Journal of Botany, For. Abss. Vol. 37, No. 1 3. Hellmers, H., G e n t h e m, M. K., R o n c o, F., 1970: Temperature effects on growth and development of Engelmann Spruce, Forest Sience, Vol. 16, No. 4. 4. Malcolm, D. C, Pymar, C. F., 1976: The influence of temperature on the cessation of height growt of Sitka Spruce (Picea sithensis (Bong), Carr) provenances, Silva Genetica, Vol. 24, No. 5/6. 5. Mamaev, S. A., Tishechkih, A. N., 1974: Daily dynamiks of the inoresent of Pine at Sverdlovsk and its relation to metorological factors, For. Abst., Vol. 37, No. 12. 6. Pint arid, K., 1971: Prirašćivanje u visinu sadnica duglazije (Pseudotsuga taxifolia, Britt.) raznih provenijacija u drugoj godini života i njegova ovisnost od uslova topline, Šumarstvo 5—6. 7. Semečkin , M. G., 1979: Rast kultur v zavisimosti od temperature, vlažnosti vozduha i počvy, Ses. Lozj, 51 (12) 8. Šaf ar, J., 1963: Uzgajanje šuma, Zagreb 9. * * * : Šumarska enciklopedija, Vol. 2 10. * * * : Silvica of Forest Trees of the United States, Agriculture Handbook, No, 271. Contribution to te Knowledge of the Seasonal Height Growth of Norway Spruce, Omorika Spruce and Sitka Spruce Summary In the forestry of Croatia we use three species of the genus Picea for establishing cultures: Norway Spruce very often, Omorica Spruce and Sitka Spruce sometimes. An the Forest Institute nursery in Jastrebarsko, we have been growing all three species together. During the growing season, in 1974, 1975 and 1976, we observed the |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 20 <-- 20 --> PDF |
height growth dynamics an 10 young trees out of every species. The average height of trees varied from 1,0 m to 1,5 m. The measurements were performed every 10 days. There is also the meteorological station in the nursery in which we regulary observed the meteorological conditions. In this three year period the climate was generally colder and more humid than previous yearly averages. The following were observed: Norway Spruce starts its height growth at the beginning of the first third of May and ends at the beginning of the second third of July. The most intensive height growth is during the third decade of May and the first decade of June. In May, 50.2% lenght of the annual hight growth is realized. 47.3°/» in June and 2.5% in July. The duration of the height growth is 72 days. Omorica Spruce starts its height growth at the beginning of the first or of the second third of May and ends at the third decade in June or at the end of the first third in July. The greatest height growth is at the end of the third decade of May and at the first third of June. In May, 50.8% of the annual height growth is realized, 47.9% in June and 1.5% in July. The duration of the height growth is either 62 or 51 days. Sitka Spruce starts its height growth at the beginning of the first or second third in May, and ends at the end of the third decade in June. The greatest height growth is at the end of May and at the beginning of June. In May, 63.5% length of the annual height growth is realized, 35.9% in June and 0.6% in July. The duration of the height growth is 62 days. »Jedan od najznačajnijih proizvodno-pokusnih objekata osnovan je 1970. na području Šumarije Skrad u šumskog predjelu Rogi, kota 705 m n. v. Tlo je kiselo smeđe na permokarbonskim škriljevcima, a njegova fiziološki aktivna dubina dosiže 50—100 cm. Površina je obrasla bukovom panjačom s pojedinačnim stablima breze razasutim po cijeloj površini. Nakon izvršene sječe osnovan je komparativni pokus sa šest vrsta četinjača...« Od svake vrste posađeno je 121 biljaka. Deset godina kasnije tj. 1979. god. pojedine vrste postigle su ove dimenzije (prva brojka visina u m, druga broj stabala na kojima je mjeren prsni promjer u mm — treća brojka): obična smreka 1,48/117/15,2 — sitkanskä smreka (P. sithensis) 1,991101/22,7; 2,66/90/33; 1,35/110/10,4 — obična jela 0,97/114/8,0 — golema jela (A. grandis) 1,72/119/19,6 — golema tuja (Thuia plicata) 2,56/93/25,5 i zelena duglazija (Pseudotsuga menziensii) 5,701 116/83,9. (Iz knjige »šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980«, str. 187/188) |