DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Međutim, sada nakon 5 godina mirovanja odnosne mlade sastojine i nakon izvršenih snimanja, rezultate kojih smo prikazali u tabelama 1—9, smatramo da je moguće provesti tu analizu i eventualno, donijeti odgovarajuće zaključke koji bi mogli koristiti našoj šumarskoj nauci i praksi. Pri tom će se zacijelo pojaviti određene manjkavosti, nedorečenosti i možda subjektivno interpretiranje podataka, onako kako smo ih mi sagledali, pa se nadam da će, to čitalac (stručnjak) imati u vidu i upozoriti nas na moguće nedostatke. Kako smo već istakli, prvi put smo čistili pokusne plohe potkraj 1978. godine. Iz tabele 1. vidi se da tim čišćenjem nismo izvadili ni jedno hrastovo stabalce na pokusnoj (ograđenoj) plohi »A«. Stoga što želimo, odnosno što nam je cilj da na taj površini uzgojimo mještovitu sastojinu lužnjaka i poljskog jasena, u kojoj će dominantnu ulogu imati hrast, kao vrednija vrsta u sastojim. Osim toga, pojava graba, brijesta i nekih grmova (naročito gloga), te indikativnog prizemnog rašća upućuju nas da se radi o suhljem tipu tla (gredi) na kome je— što je opće poznato — hrast i od prirode dominantna vrsta. No kako se u mladosti jasen mnogo brže pomlađuje i kako raste brže od hrasta, tim smo prvim čišćenjem izvadili 727 jasenovih stabalaca ili 54% od ukupnog broja izvađenih stabalaca na pokusnoj plohi »A«, površine 0,50 ha. Tim čišćenjem izvađeno je brijestovih stabalaca 217 ili 16,1%, a grabova 218 ili 16,2% od ukupnog broja izvađenih stabalaca. Na kraju je izvađeno i 185 ili 13,7% stabalaca ostalih vrsta drveća (širokolisne vrbe, kljena i si.), koja su se sadržala u plohi, bilo kao predrast, bilo kao snažni izbojci iz panja nakon izvršene čiste sječe 1968. godine. Dakle, čišćenjem je ukupno izvađeno 1347 stabalaca ili (bez »ostalog«) 1162 stabalca, a to je 7,6% od ukupnog broja stabalca na površini od 0,50 ha. Broj stabalca poslije sječe, koji smo ustanovili brojanjem, na pokusnoj plohi »A« iznosi 14156, a njihova zastupljenost prema vrstama drveća vidi se iz tabele 3. Na toj (ograđenoj) pokusnoj plohi, kako se vidi iz tabele 5, nije bilo oštećenih stabala. Međutim, prvim čišćenjem na neograđenoj pokusnoj plohi »B« izvadili smo (tab. 2) ukupno 784 stabalca, od čega je 159 stabalca oštetila jelenska i srneća divljač. Među tim stabalcima izvadili smo i jedno hrastovo oštećeno (prelomljeno) stabalce; 208 jasenovih, od čega 14,9% oštećenih; zatim 86 brijestovih, od kojih je bilo 11% oštećenih; nadalje 247 grabovih, među kojima je bilo 31,5% oštećenih i 242 stabalca ostalih vrsta drveća, među kojima je također bilo 30,9% oštećenih. Tim uzgojnim zahvatom na pokusnoj plohi »B« izvadili smo 3,8% stabalaca (bez »ostalog«), tako da je broj stabalaca poslije sječe na pokusnoj plohi «B« iznosio 13845 na 0,50 ha površine (tab. 4). Zanimljiv je podatak, (tab. 3), da se broj hrastovih stabalaca na pokusnoj (ograđenoj) plohi »A« prirodno smanjio za posljednjih 5 godina. Godine 1973. bilo ih je 3423, a 1978. godine 2164 ili za 37% manje. Vidjeli smo iz podataka u tabeli 1. da na toj pokusnoj plohi nije izvađeno ni jedno 249 |