DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
hrastovo stabalce, nego su se u velikoj zasjeni nepoželjnih vrsta i bujno razvijenog jasena posušila i odumrla. Kako se iz podataka u tabeli vidi, hrastovnih stabalaca 1978. godine na pokusnoj plohi »A« bilo je 20,9% od ukupnog broj stabalaca, a 1978. godine 15,3%. Već smo naveli poznatu činjenicu »agresivnosti« jasena u takvim mladim mješovitim sastojinama. Jasenovih je stabalaca na pokusnoj plohi »A«1973. godine bilo 44% od ukupnog broja stabalaca, a 1978. godine 57,1%, a još ih je 727 komada prvim čišćenjem izvađeno. Broj brijestovih stabalaca ostao je gotovo isti kad se uzmu u obzir i ona stabalca što su čišćenjem izvađena. Ipak je brijest — samo ne znamo dokle će to potrajati — zastupljen s okruglo 20% u sastojim, znači više nego hrast; to nas, s obzirom na ono što mu predstoji, ne zadovoljava. Grab je, dakako, poslije sječe naglo potjerao iz panja, tako da ga je 1973. godine bilo 16,9% od ukupnog broja stabalaca, a već 1978. godine mnogo se tih izbojaka posušilo, pa smo izbrojili na pokusnoj plohi »A« samo 7,7% grabovih stabalaca od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi, ako se zanemare onih 218 stabalaca što smo ih prvim čišćenje izvadili. Međutim, analiza rezultati istraživanja, što smo ih prikazali u tabeli 4. s neograđene pokusne plohe »B«, unekoliko je složenija od prethodne. Zato što nam se na toj pokusnoj plohi pojavio znatan broj stabalaca koja su oštetila divljač, a koja moramo uzeti u obzir. Također se na ovoj, kao i na prethodnoj plohi, smanjio broj hrastovih stabalaca od 3441 godine 1973. na 1774 stabalaca godine 1978. To smanjenje — iz istih razloga koje smo naveli — iznosi 48,4%. Dok je godine 1973. broj hrastovih stabalaca na toj plohi iznosio 21,7%, dotle je taj postotak 1978. iznosio 12,8% od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi. Treba istaći da je 1973. godine 341 hrastovo stabalce oštetila divljač, i ona su se, pretpostavljamo, osušila i istrunula, a drugi je razlog smanjenja broja hrastova onaj koji smo već naveli — »agresivnost« jasena i drugih nepoželjnih vrsta što u mladosti prigušuju hrast. Godine 1978. na neograđenoj pokusnoj plohi »B« bilo je oštećeno 271 hrastovo stabalce ili 15,3% od ukupnog broja hrastovih stabalaca. Od 6388 jasenovih stabalaca, koliko smo ih 1978. godine poslije čišćenja izbrojili na toj plohi, našlo se 1401 stabalce, ili 21,9%, koje je oštetila divljač. Ako se tome doda još 31 oštećeno jasenovo stabalce što smo ih pri čišćenju izvadili, onda je očito da divljač uzrokuje velike štete u mladim sastojinama, ali pri tom više bira jasen, što, doduše, nije bilo nepoznato, ali je ovim istraživanjem potvrđeno. Od 3686 brijestovih stabalaca, koliko ismo ih 1978. godine izbrojali na pokusnoj plohi »B« — 21,5% je oštetila divljač. Čišćenjem smo izvadili 86 brijestovih stabalaca, i on njih je, kako smo već naveli, 11% oštetila divljač. Grabovih stabalaca smo na pokusnoj plohi »B« 1978. godine izbrojali 1775, i od njih je divljač oštetila (ogulila) 18,3%. Čišćenjem smo izvadili 247 grabovih stabalaca, a među njima i 31,5% oštećenih- Na toj pokusnoj plohi, odnosno u jednoj njezinoj niži, masovno je potjerala i joha, a kad smo ta stabalca izbrojili, bilo ih je 222. Od tog broja |