DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 45 <-- 45 --> PDF |
36,5% potpuno je ogulila divljač. Ta smo stabalca pri računanju odštetne vrijednosti pribrojili grabovim, budući da 1968. godine nismo imali zrelih stabala johe za sječu koje bismo mogli uzeti za »Ax«. Kako se iz tabele 4. vidi, na pokusnoj plohi»B« u prosjeku je 1978. godine bilo 20,7% oštećenih stabalaca, a 1973. godine izbrojali smo 23,3% takvih stabalaca. U tabeli 5, kako smo naprijed naveli, prikazali smo — iz metodoloških i praktičnih razloga — podatke naših ranijih istraživanja (1973) i oni su nam u ovom radu poslužili za »Ax« prema vrstama drveća. Na temelju njih smo došli do rezultata koje smo iskazali u tabelama 6. i 7. Najvažniji rezultati u tim tabelama su vrijednosti pojedinih stabalaca na pokusnim plohama (»A« i »B«) prema vrstama drveća. Vrijednost jednog hrastovog stabalca na plohama 1973. godine iznosila je 0,96 dinara, a 1978. godine 4,51 dinar ili 4,7 puta više. Vrijednost jednog jasenovog stabalca povećala se za 4,9 puta itd. — tako da se ukupna vrijednost te male sastojine u razdoblju od 5 godina povećala na pokusnoj plohi »A« od 5985 din, na 24460 dinara ili 4,1 puta (tab. 6). To povećanje na pokusnoj plohi »B«, prema podacima u tabeli 7, iznosi 3,6 puta. Dakle, znatno manje nego na prethodnoj pokusnoj plohi, zato što je na njoj i manji broj stabalaca, jer je ta ploha otvorena (neograđena). Iz podataka u tabeli 8. vidi se, koliki je broj oštećenih stabalaca prema vrstama divljači na toj pokusnoj plohi »B« u 1973. i 1978, godini. Ta se oštećenja i dalje nastavljaju, pa će se ta stabalca posušiti ili, ako koje ostane živo i »prošverca« se, onda će nositi u sebi ozljede do sječne zrelosti i one će mu deklasirati Sortimente u njihovu pretposljednjem stadiju oplemenjenja. Neka će od njih, doduše, biti prilikom proreda izvađena, ali će neka i ostati. Upravo to je bio razlog, kako smo u uvodu istakli, da smo se odlučili na ova istraživanja. Stabalca koja su 1973. godine oštećena na pokusnoj plohi »B« u pravilu su se posušila, a time je nastala šteta, prema tabeli 9, od 1488.45 dinara na 0,50 ha. Ako se 2871 oštećeno stabalce, što smo ih izbrojili na pokusnoj plohi 1978. godine također osuši — nastala bi šteta od 3817 dinara na pokusnoj plohi dli 7634 din/ha, odnosno godišnje 1527 dinara po ha. No treba istaći da bi se ona ionako posušila ili bi bila izvađena pri uzgojnim zahvatima. Ozljede stablima u svakom slučaju posješuju sušenje i deklasiraju dm buduće Sortimente, a posebno u pretposljednjem i posljednjem stadiju oplemenjenja. Pregledajući mlade neograđene sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena, iste ili približne starosti, u području širem od pokusnih ploha, pa i na području Slavonije, ustanovili smo da su maltene sve te sastojine podjednako oštećene od jelenske i srneće divljači. Teško je reći o kolikim se površinama radi, ali ako se ima na umu navedeni podatak za štete po 1 ha ili godišnje štete po 1 ha, onda bi ti iznosi bili zaista veliki, ako ne i zabrinjavajući. U praksi je poznato, a istraživanja će to potvrditi, da mladih sastojinama određenog uzrasta i starosti divljač više ne nanosi štete ili su te štete manje. |