DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U ovom dijelu našega rada nije bilo riječi o štetama u mladim šumskim sastojinama. O tom problemu ne govore ni sastavljači Programa. Međutim, mi smo u prvim poglavljima ovoga rada to pitanje pokušali i dokumentirano obraditi. Kad bi se sve te navedene štete, kao i drugi troškovi gospodarstva u vezi s preventivnim zahvatima u lovištu, usporedile s prihodima od lova onda bi se na temelju tog nesrazmjera zaista morao donijeti zaključak da je nužno izraditi znanstvenu studiju kojom bi se ukazalo, kako da se taj evidentni problem riješi, ne samo na području odnosnog gospodarstva nego i u širim razmjerima. V UMJESTO ZAKLJUČAKA Prirodni i teritorijalni uvjeti za podizanje šuma su ograničeni, a razvoj drvnoprerađivačke industrije, u pravilu, nema granica ukoliko su joj osigurana alimentaciona područja. No i u tim uvijetima pored količine — drvnoprerađivačkoj industriji nužno je osigurati i kvalitetnu sirovinu, šuma polako raste i sporo reagira na promjene, pa je samim tim potrebno njome oprezno i intenzivno gospodariti od njene najranije dobi. Jedna od mjera intenzivnog gospodarenja mladim šumama i njihova zaštita od divljači. Iako je divljač u šumi ne samo njezin sastavni dio, nego i ukras — ona uzrokuje velike štete u mladim šumskim sastojinama i na poljoprivrednim kulturama. Razumnim gospodarenjem šumom i divljači — oni mogu i dalje ostati zajedno, ali tako da se posebno ograde mlade šume ili divljač. Ovim i drugim istraživanjima utvrdili smo da jelenska i srneća divljač oštećuje mlade šumske sastojine i time im u mladosti znatno usporava rast. Osim toga smo utvrdili da ozljede koje divljač nanese mladim šumskim sastojinama — stabla »kriju i nose« u sebi sve do sječne zrelosti, i one im znatno deklasiraju Sortimente, odnosno polufinalne i finalne proizvode tih sortimenata. Time se uzrokuju i znatni ekonomski gubici pri industrijskoj preradi drva. Šumska gospodarstva također trpe štete, koje su osjetno veće nego što b bili godišnji troškovi ograđivanja mladih šumskih sastojina ili lovišta. Jasen je u mladosti najprivlačniji i »najslađi« za divljač, a prirodno je i »najagresivniji« u mladim šumskim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Na ograđenoj pokusnoj plohi (0,50 ha) izbrojali smo poslije prvog čišćenja 14.156 stabalaca, od čega 57,1% jasenovih. Ni jedno od tih stabalaca nije oštetila divljač. Međutim, na neograđenoj pokusnoj plohi (također 0,50 ha) izbrojali smo godine 1978, poslije prvog čišćenja, 13.845 stabalaca, od čega 6.388 jasenovih. Od tog broja jasenovih stabalaca divljač je oštetila (ogulila) 21,9%. Oštećenih hrastovih stabalaca bilo je 15,3%; brijestovih 21,5%; grabovih 18,3% i johinih 36,5%, ili u prosjeku 20,7 stabalaca na neograđenoj pokusnoj plohi oštetila je divljač. |