DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Naslov našeg rada kaže da nam je cilj ispitati učinak magnum kalibra pa je razumljivo da smo to učinili sa kalibrom koji je u toj klasi najreprezentativniji. No kako ćemo dalje vidjeti jedno je teoretska zamisao na bazi eksperimentalne literature ali i reklame, da ne kažemo reklamne literature, a drugo je praktično saznanje do kojeg smo ovim ispitivanjem došli. No prije nego što pređemo na razmatranje i evaluaciju rezultata odstrela prikazanog u tabeli, moramo neke pojave objasniti na kojima su se temeljile naše pretpostavke kada smo predlagali da se vrši ispitivanje cal. .300 Weath. Mag. To su pojave koje se javljaju kod velikih udarnih brzina te pojam šoka kod divljači. Znamo da djelovanje zrna na divljač, ili još bolje njegova ubojita snaga (Killing power), zavisi od njegove mase, promjera, forme, konstrukcije i poprečnog opterećenja (težina taneta kroz površinu njegovog poprečenog presjeka), te njegove brzine pri pogotku u divljač. Od nekoliko teorija koje žele da objasne utjecaj brzine na ubojitost projektila, najveći broj autora prihvaća danas tzv. teoriju kinetičke energije (KE) a prema poznatoj formuli M V2 KE = 2 Premda se iz te jednadžbe vidi da energija raste uz izvjesnu masu veoma brzo ako se tanetu poveća brzina, tj. udarna energija raste sa kvadratom brzine, ipak iz te formule nije vidljivo koliko faktor »velika brzina« može kvalitativno da utječe na biološki efekt u smislu izazivanja tzv. reflektornog šoka i smrti divljači. Brzini taneta počela se sve više poklanjati pažnja kada se ustanovilo da i lagana, ali veoma brza zrna mogu da izazovu trenutnu smrt krupne divljači. Kako smo već spomenuli još prije rata neki balističari intuitivno su shvatili važnost brzine u terminalnoj balistici (balistika na cilju), odnosno u djelovanju na živu silu. Nedugo nakon rata publicirani su radovi koji su objašnjavali te pojave. Mudro smišljeni eksperimenti, specijalne kamere (oko 20.000 snimaka u sekundi) i elektronika pokazali su da se projektili velike brzine pri prolazu kroz tkiva, sa izuzetkom hrskavice, kostiju i kože, ponašaju slično kao pri prolazu kroz vodu. U momenu kada projektil velike brzine udari o tijelo divljači nastaje jaki udarni val (tzv. udarni val pritiska), koji se širi naprijed i u stranu kroz tkivo od prilike brzinom zvuka kroz vodu (oko 1500 m/s) tako da je ta pojava slična efektu podvodne bombe, kada se na sličan način formiraju valovi. Ako projektil prodire dublje u tu sredinu, nastaje veliki hidrodinamski pritisak kod kojeg se iza taneta stvara privremena šupljina koničnog oblika nazvana pulzirajuća ili temporarna šupljina tj. kaverna. Ona se širi i skuplja u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Trajanje ovakve jedne pulzacije je između 10 do 30 milisekunda. Drugim riječima pogođeno tijelo za to vrijeme mijenja oblik brzim ritmom, tj. naizmjenično se širi i skuplja. Iza taneta, koje produžuje put, prvobitna se šupljina smanjuje i kada ono sasvim napusti tkivo počinju se i pulzacije smirivati. |