DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 65 <-- 65 --> PDF |
cal. .300 Weath. Mag. smatra se najprikladnijim nabojem za lov počam od antilope do afričkog slona. Ako usporedimo naše rezultate s tim preporukama mislimo da komentar nije potreban. Da naši rezultati nisu potkrijepljeni dokumentacijom o puški i municiji od DEVA, posumnjali bi, kao što je to na početku i bilo, u ispravnost puške ili municije. Ne smijemo zaboraviti da podaci o V°, Vz i Ez u našoj tabeli nisu vađeni iz tvorničkih balističkih tablica već su ti podaci rezultirali iz dobivenih nalaza DEVA. Stručnjaci nama svima poznate tvornice municije RWS (danas Dynamit Nobel AG) H. Gawlick i J. Knappworst izradili su za ispitivanje učinka izvjesnog naboja, odnosno taneta, formulu koja pokazuje stupanj efikasnosti djelovanja na dvopapkarsku divljač dotične lovačke municije. Prema formuli rezultat može biti nedovoljan, dovoljan, dobar i optimalan a izražen je određenom brojkom. Naše smo rezultate ubacili u tu formulu pa smo dobili cifru koja je bila znatno ispod nedovoljnog. Premda formula predstavlja samo pokušaj da se brojčano izraze biološki efekti, ipak nas je rezultat iznenadio. Neki su standardni kalibri, koje su navedeni stručnjaci ispitivali, dobili čak dobru i optimalnu ocjenu. Mi ćemo prema cal. .300 Weath. Mag. biti blaži u našoj ocjeni, ali moramo reći da je taj naboj izlišan kod rutinskog odstrela dvopapkarske divljači. Osim mogućnosti pucanja na velike lovačke udaljenosti (250—300 m) on ne daje značajne prednosti pred standardnim kalibrima. A kako znamo nakon uspješnog pogotka na tako velike daljine mora biti krvi na mjestu nastrijela, što ovaj magnum kalibar rijetko ostavlja. Za vrijeme odvijanja našeg eksperimenta odstrijeljeno je u dotičnim revirima isto toliko jelenske divljači i sa cal. 7 X 64 a tanetom ABC koje je pretežno od tombaka i spada također u zrna sa kontroliranim razlijeganjem. Premda o toj »kontrolnoj grupi« nije vođena posebna evidencija, možemo ipak reći da su rezultati praktički bili jednaki našima sa cal. .300 Weath. Mag. s tom razlikom, da tane ABC daje skoro redovno obilan krvni trag ako se radi o prostrijelu. Osim toga imamo od prije iskustvo sa odstrelom od preko 50 komada jelenske divljači sa cal. 7 X 65 R i tanetom Starkmantel (djelomična košuljica od tombaka i olovni vrh). Gledajući sada retrospektivno, teško bi mogli reći da su nam rezultati bili slabiji od ovih sa cal. .300 Weath. Mag. Konačno možemo otvoreno reći da nema logike vjerovati ni u ostale magnum kalibre navedene u uvodu ove radnje (mislimo na kalibre od 7 do 8 mm). Svi su spomenuti kalibri prema tvorničkim balističkim tablicama slabiji od cal. .300 Weath. Mag. To potvrđuju i podaci dobiveni od lovaca koji imaju iskustva sa cal. .300 Winch. Mag. i 8 X 68 S. Nekoliko desetaka komada krupne divljači, djelomično afričke,odstreljeno spomenutim kalibrima, reagiralo je praktički identično kao u našem eksperimentu. I mi smo iz znatiželje odstrijelili nekoliko komada jelenske divljači sa poznatim magnum cal. 7 x 66 SE v. Hofe i cal. 7 X 75 R SE v. Hofe. Od 6 komada jedan komad je pao u vatri, a ostali su odskočili u prosjeku 50 m. Komad koji je pao u vatri pogođen je u grudni koš blizu kičme. Na kraju bi trebalo reći nešto o tzv. parnom šok-refleksu, pojmu koji je u terminalnu balistiku uveo H. J. LANGENBACH. On tvrdi, da obzirom na anatomske odnose u nervnom sistemu, ako očekujemo reflektorni šok, moraju biti prostrijeljene obje strane grudnog koša. Poznati sudski medicinar 271 |