DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 83 <-- 83 --> PDF |
IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA ŠUMSKO GOSPODARSTVO DELNICE 1960—1980. »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980. s osvrtom na prošlost šumarstva Gorskog kotara« potpun je naslov publikacije — knjige, koju je to Gospodarstvo izdalo o dvadesetgodišnjici svog postojanja, a dovršena je, tiskana, travnja ove, 1981. godine. Tako i Šumsko gospodarstvo Delnice ulazi u kolo onih Gospodarstava koji su također obilježili godišnjice i izdavanjem posebne knjige: — SOUR »Slavonska šuma« i ŠG Slav. Brod »Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jugoistočne Slavonije« (vidi Š. 1. 1974, br. 12, str. 556); — Združeno šumsko poduzeće Bjelovar »Sto godina šumarstva Bilogorsko- Podravske regije« (v. Š. 1. 1977, br. 10—12, str. 523); — Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« u Novoj Gradiški »Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar« (v. Š. 1. 1980, br. 5—6, str. 257). Na taj način su ne samo trajno obilježene obljetnice nego, što je i značajnije (kako je to već naglasio i Prof. dr D. Rauš — Š. 1. 1974, br. 12), osigurana i pristupačna dokumentacija onima, koji će se baviti poviješću hrvatskog šumarstva. 1. Testovni dio sadrži: PREDGOVOR POVIJESNI PREGLED S. F T a n č i š ko vi ć : I. Iz prošlosti šuma, šumarenja i šumarstva Gorskog kotara i Riječkog primorja — od prvih pisanih spomenika, sredinom 13. stoljeća, do godine 1941 str. 15—44 V. G r b a c : II. Faistićka okupatorska eksploatacija goranskih šuma str. 45—96 I. Navratu : III. Razvitak šumarstva i šumsko-gospodarske organizacije u oslobođenoj zemlji — Od godine 1945 do 1960. . . . str. 97—127 SUVREMENI ŠUMSKOGOSPODARSKI RAZVITAK I NAPREDAK ŠUMSKO GOSPODARSTVO DELNICE — Od godine 1960. do 1980. I. Tomac-Kapelan: Od prošlosti, danas i ubuduće ... . str. 131—134 V. Pi n t a r, B. Gašparac : Organiziranost i samoupravljanje . . str. 135—138 V. Pintar : Stručno osposobljavanje radnika . str. 139—142 M. P a v e š i ć : Šumarska škola — Delnice str. 143—145 D. Lončar, M. Merle : Proizvodna natjecanja drvoj sjeća . . . str. 146—154 M. Gašpar : Životni i radni uvjeti zaposlenih str. 155—159 M. Gašpar : Odmor i odmarališta str. 160—162 N. Jugović : Uzgajanje šuma str. 163—188 Ž. Đuki ć : Rasadnička proizvodnja str. 189—194 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 84 <-- 84 --> PDF |
J. Crnković : Uređivanje šuma str. 195—206 M. Ostojić : Zaštita šuma str. 207—220 A. Frković : Divljač naših šuma str. 221—242 V. Kl ep a c, I. Pleše-Curl, J. Blažević, A. Polić: Iskorišćivanje šuma str. 243—266 M. Prpić : Proizvodi i tržište str. 267—278 N. Zdjelar : Tokovi i uspješnost poslovanja str. 279—292 I. Došen : Investiciona ulaganja str. 293—305 D. Moćan : Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije — Delnice str. 306—307 Literatura , glavna upotrebljena za napise o Šumskom gospodarstvu — Delnice str. 309 V. Tomac : Obljetnice i inicijative str. 310—313 Radnic i Šumskog gospodarstva Delnice str. 316—318 Popi s autora i suradnika — radnika Šumskog gospodarstva Delnice (21) vanjskih suradnika (11), autora fotografija (28) i »prdnosnika fotografija i drugih slikovnih priloga« (10) str. 318—319 Opsežniji prilozi raščlanjeni su u manje cjeline i to: a) — »Od godine 1941. do 1945.« na — Okupatorska eklploatacija šuma (str. 46—70), — Narodnooslobodilačka borba osujetila planove o eksploataciji šuma (str. 71—80), — Značenje šuma za NOP (str. 81—83) i — Utemeljivanje socijalističkog šumarstva (str. 93—96); b) »Od godine 1945. do 1960.« na — Razdoblje jakih sječa od godine 1946. do 1950. (str. 97—104), — Inventarizacija (str. 104—110), — Razdoblje normalizacije i unapređivanja gospodarenja od godine 1951. do 1960. (str. 110—127); c) Uzgajanje šuma na — Drvni fond, prirast i etat (str. 164—167), — Način gospodarenja (str. 167—173), — Pošumljavanje i njegovanje sastojina (str. 173—-177), — Podizanje novih sastojina (str. 178—183), — Sjemenski objekti (str. 183—185), — Stručna suradnja (str. 186—188). d) U »Divljači naših šuma« obrađeni su: obični jelen, srna, divokoza, divlja svinja, mrki medvjed, tetrijeb gluhan, vuk i ris uz statističke podatke o lovištima Šumskog gospodarstva, lovnouređajnoj opremljenosti lovišta, brojnom stanju i odstrelu divljači s popisom »dvadeset zlatnih medvjeda« tj. trofejne jačine krzna iznad 300 cic-točaka i dr. e) u »Iskorišeavanju šuma« obrađen je i transport te građevinarstvo, a u »Proizvodi i tržište« cijene i »drvenjača — novi visokovrijedan proizvoda« odnosno tvornica rafiner-drvenjače u Fužinama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Ü monografiji nalazi se mnoštvo brojčanih podataka, koji omogućuju uvid u stvarno stanje kako šuma tako i šumskog gospodarstva i podloga su za opširnija razmatranja, i danas i u buduće tj. piscu povijesti šumarstva Hrvatske. Eto nekoliko takvih podataka: — stanje drvnog fonda prebornih šuma na području današnjeg šumskog gospodarstva Delnice godine 1950. (str. 106—109), — Iskaz sječe po osnovnim vrstama drva u m3 od godine 1945. do 1960. (str. 111), — Kvalifikaciona struktura i broj zaposlenih u ŠG Delnice od godine 1960 1980. (str. 139), — Pregled izvršenih sječa bruto drvne mase u razdoblju od 1960. do 1979. godine (str. 166), — Udio ekološko-gospodarskih tipova šume na području ŠG Delnice (str. 169), — Struktura prodane neto drvne mase u ŠG Delnice od godine 1964—1980, — Raspodjela ukupnog prihoda u ŠG Delnice od godine 1960—1970. (str. 291), — Pregled ulaganja po OOUR-ima od godine 1960—1979, grupirano na biološka, prometnice, zgrade, lovstvo, opremu i ostalo (str. 293) — ITD. 2. Ilustrativni dio ove publikacije sastoji se od: — fotografije, u boji, reljefne karte Gorskog kotara, — pregledne karte područja šumarije Š. G. Delnice (u boji), — pregledne karte republičkih i lokalnih šuma u godini 1950, također u boji, — fotokopije dokumenata, — fotografija, crnobijelih i u boji, — reprodukcije umjetničkih radova, te — niza grafikona kao ilustracija brojčanih podataka. Autor reljefnog prikaza Gorskog kotara, ili panoramske karte kako stoji u podnaslovu, je prof. Mirko Mark o vic. Obuhvaćeno je područje zapadno od linije Jasenak — Severin na Kupi ili točnije Krakar — Jadrč — Vinica (u Sloveniji) do zapadnog dijela grada Rijeke te sjeverno od Zagore kod Novog Vinodolskog do linije Prezid — Kočevje. Prikazan je i najsjeverniji dio otoka Krka (od zaliva Soline) ali bez prošle godine dovršenog mosta. Na reljefu ucrtane su ceste i putevi, pa čak i neke izrazito šumske pa se može vrlo dobro poslužiti za krstarenje po tom kraju bilo vozilom bilo pješke. U preglednim kartama unijete su i gospodarske jedinice, a u onoj republičkih i lokalnih šuma ovjekovječene su šume, koje su pripadale zemljišnim zajednicama. To je i sve o zemljišnim zajednicama u ovoj publikaciji, iako su one svojedobno baš u Gorskom kotaru bile značajan činilac u životu Gorana. Tako su npr. Ravnogorci gotovo isključivo namirivali svoje životne potrebe iz svojih šuma, pa i u doba posljedica velike svjetske krize 1930. godine.* Fotokopije su, što je razumljivo, prilozi prikaza S. Franciškovića i V. Grbca. Tako npr. Frančišković je uz ostalo priložio kopiju Naredbe kraljice Marije Terezije od 16. veljače 1770. o čuvanju šuma i »Priteščice« — molbe i zahtijeve delničkih kmetova banu Jelačiću i Saboru Hrvatske godine 1948, a V. Grbac izvještaj Šumarije u Mrkoplju Ravnateljstvu šuma u Ogulinu iz 1942. godine o »pravom smislu * Prokop i jević , N.: Iskorišćivanje šuma zemljišne zajednice Ravna gora u sopstvenoj režiji, Sum. list, LVIII — 1934, br. 10, str. 485—496. 291 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 86 <-- 86 --> PDF |
talijanske sječe šuma do gola uz cestu Sunger — Lokve, Okružnice ZAVNOH-a od 26. IV 1944. god. Okružnim NOO-ima kojom se traži izvještaj o godišnjem prirastu šuma u Gorskom kotaru, mogućnostima sječe i dr. Ovamo možemo ubrojiti i »detalje vedute Karolinške ceste... iz 1726. god.« te fotografije snimite prigodom gradnje željezničke pruge Karlovac — Rijeka 1871. godine. Fotografija, što crnobijelih, što u boji, ima oko 200 od, kako je već naprijed navedeno, 27 autora. Motivi su vrlo različiti, a između njih izdvajamo one o rekonstrukciji degradirane bukove penjače na Pintarici ponad Gerova (str. 179). Izdvajamo, jer je prikazano stanje na početku rekonstrukcije i 15 godina kasnije tj. 1977. godine, budući da takovih fotodokumenata s našeg područja gotovo i nema. Reprodukcija umjetnikove ruke ima iz doba početkom našeg stoljeća (str. 35, 38, 41 — ali bez naknake autora), iz doba NOP-a (str. 66. i dr. — autora Božene V i 1 h a r-Ž i r o v n i k i Belizara Bahorića) do našeg doba (kirijaš G. M a r j a n ović a kao pirografija na javorovoj daščici — str. 273, Sungerski lug u laviranom tušu Tomislava Š e n a — str. 314, i dr.). 3. Materijali u ovoj spomen-knjizi nisu samo dokumentacija, nego u njima ima i »zrnaca«, kako bi rekao ing. R. Antoljak, koja u sebi sadrže upozorenja, pa i smjernice za rad u šumarstvu uopće ne samo danas nego i za u buduće. Oni su, dakle, i »učitelji« tj. treba ih koristiti po onoj starorimskoj da je »povijest učiteljica života«. Za sada upozoravamo samo na dva takva smjerokaza. a) Ing. Ivo Na vr a til, dugogodišnji taksator i na području Gorskog kotara, u svom prikazu šumarstva G. k. od 1945—1960. između ostalog piše i: »Podaci inventarizacije šuma (izvršene u godinama 1947. i 1948. kao osnove za godišnje planiranje sječa), postali su ujedno i upozorenje saveznim i republičkim organima da šume nisu neiscrpno vrelo (podcrtao O. P.). Poslijeratne sječe su previše i prenaglo zadrle u drvni fond prebornih šuma. Uočena opasnost od loših posljedica koje bi mogle nastati u sastojinama nastave li se sječe istim intenzitetom dovela je do postupnog smanjivanja sječa. ... ili ... Ipak je za mnoge sastojine upozorenje stiglo prekasno. Prejako prekidanje sklopova i povećana transpiracija oslabili su otpornost sastojina, pa su nakon nekoliko godina čitavi predjeli podlegli jačem sušenju jelovih stabala i zarazi jelovog moljca« (str. 110). Pa kakove veze to ima s današnjicom? Svatko se mora složiti da ima, jer se danas, u ime stabilizacije, pojavljuju tendencije jačeg intenziteta sječa bilo da se zadovolji traženju za podmirenje neracionalnih pilanskih kapaciteta ili za namaknuće deviznih sredstava. Dok su u prvim poratnim godinama bile i opravdane jače sječe, da i šume do maksimuma podnesu teret obnove ratom opustošene zemlje, danas takvi razlozi ne postoje, pa prema tome bi jače sječe bile neracionalne i štetne ne samo po šumarstvo nego i po narodnu privredu uopće. A posebno, ako koja radna organizacija na taj način želi osigurati veće prihode. b) U publikaciji Šumsko gospodarstvo Delnice položilo je i financijski obračun za 20 godina svog postojanja. Iz toga obračuna vidimo, da su od 1960. do 1979. godine ulaganja iznosila ukupno (zaokruženo) 526 milijuna dinara (dakako »novih«) od čega na tvornicu drvenjače u Licu otpada gotovo 182,5 milijuna (str. 293).*"´ **) To su nominalni iznosi, a u stvari — na današnju vrijednost valorizirani iznosi premašili bi jednu milijardu, novih, dinara! 292 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Od ukupne svote 120,7 milijuna dinara utrošenja je u biološku reprodukciju, 103,6 za prometnice, 117,3 za zgrade, 0,7 za lovstvo, 179,5 u opremu te 4,5 milijuna dinara na »ostalo«. U grupi zgrada 71 milijun otpada na tvornicu drvenjače, a u opremi u istu svrhu uloženo je 111,5 milijuna dinara; za tvornicu drvenjače OOUR-i su udružili 20 milijuna dinara, a ostalo bio je kredit (str. 295). Udio investicionih ulaganja, ako se ne računaju godine gradnje tvornice drvenjače, kretala se od 29,8% (1968) do 12,2Vo (1978) od društvenog proizvoda (str. 294). Gornjem iznosu treba dodati i stotinjak milijuna dinara, koje je Gospodarstvo odnosno OOUR-i u sklopu Gospodarstva uložili u sufinanciranju popravaka javnih puteva, gradnji škola (u općinama Čabar i Delnice) i dr. Iznijeli smo ove podatke s razloga, da se vidi u što je Gospodarstvo utrošilo i eventualnu rentu, koju su računski ostvarile neke Šumarije ili u nekim godinama. Promatrajući Gospodarstvo odnosno šumsko-privredno područje kao cjelinu nameće se i nužnost, da se renta računa, prema trećim interesentima, samo na takovu cjelinu, a ne po pojedinoj šumariji (OOUR-u). Ako će takva renta, renta područja, biti ostvarena ona će, kako pokazuje i ovaj primjer a isto tako i primjeri nekadašnjih Imovinskih općina, pa i nekih zemljišnih zajednica, biti korišćena i za potrebe društvene zajednice. 4. Na kraju moramo odati puno priznanje Šumskom gospodarstvu odnosno Šumarijama i radnim ljudima u njima na čelu s Ivanom Tomce m-K apelanom kao direktorom, kao izdavačem — financijerom te Uredničkom odboru i Uredništvu edicije na čelu s Alojzijem Frkoviće m kao glavnim urednikom na sadržaju i tehnici uređivanja. Priznanje zaslužuje i Grafičko poduzeće »Tipograf« u Rijeci u kojem je knjiga tiskana! O. Piškorie »Osnutkom Gospodarstva i preuzimanjem eksploatacije šuma i šumskih radnika, osnovni problem bila je mehanizacija sječe i izrade. Godine 1960. nabavljeno je 20 modernih jednoručnih motornih pila »Stihl BLK« i priključni uređaji za šumskouzgojne radove, tj. svima za bušenje jama kod pošumljavanja, cirkularne pile za sječu grmova i korova. ... Te prve pile bile su već u toku prve godine uništene. Travnja 1961. nabavljeno je 20 motorki novog tipa »Stihl Contra« — dosta robustne, dosta izdržljive, s aviorasplinjačem, ali teške i jako vibrirajuće pri radu. Početkom svibnja organiziran je tečaj u Begovu Razdolju za 20 radnika iz svih Šumarija... S prihvaćanjem motornih pila više nije bilo problema. Naprotiv, radnici sjekači tražili su nove tečajeve po svim Šumarijama. ...« (Iz knjige »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980«, str. 243/244) |