DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Ü monografiji nalazi se mnoštvo brojčanih podataka, koji omogućuju uvid u stvarno stanje kako šuma tako i šumskog gospodarstva i podloga su za opširnija razmatranja, i danas i u buduće tj. piscu povijesti šumarstva Hrvatske. Eto nekoliko takvih podataka: — stanje drvnog fonda prebornih šuma na području današnjeg šumskog gospodarstva Delnice godine 1950. (str. 106—109), — Iskaz sječe po osnovnim vrstama drva u m3 od godine 1945. do 1960. (str. 111), — Kvalifikaciona struktura i broj zaposlenih u ŠG Delnice od godine 1960 1980. (str. 139), — Pregled izvršenih sječa bruto drvne mase u razdoblju od 1960. do 1979. godine (str. 166), — Udio ekološko-gospodarskih tipova šume na području ŠG Delnice (str. 169), — Struktura prodane neto drvne mase u ŠG Delnice od godine 1964—1980, — Raspodjela ukupnog prihoda u ŠG Delnice od godine 1960—1970. (str. 291), — Pregled ulaganja po OOUR-ima od godine 1960—1979, grupirano na biološka, prometnice, zgrade, lovstvo, opremu i ostalo (str. 293) — ITD. 2. Ilustrativni dio ove publikacije sastoji se od: — fotografije, u boji, reljefne karte Gorskog kotara, — pregledne karte područja šumarije Š. G. Delnice (u boji), — pregledne karte republičkih i lokalnih šuma u godini 1950, također u boji, — fotokopije dokumenata, — fotografija, crnobijelih i u boji, — reprodukcije umjetničkih radova, te — niza grafikona kao ilustracija brojčanih podataka. Autor reljefnog prikaza Gorskog kotara, ili panoramske karte kako stoji u podnaslovu, je prof. Mirko Mark o vic. Obuhvaćeno je područje zapadno od linije Jasenak — Severin na Kupi ili točnije Krakar — Jadrč — Vinica (u Sloveniji) do zapadnog dijela grada Rijeke te sjeverno od Zagore kod Novog Vinodolskog do linije Prezid — Kočevje. Prikazan je i najsjeverniji dio otoka Krka (od zaliva Soline) ali bez prošle godine dovršenog mosta. Na reljefu ucrtane su ceste i putevi, pa čak i neke izrazito šumske pa se može vrlo dobro poslužiti za krstarenje po tom kraju bilo vozilom bilo pješke. U preglednim kartama unijete su i gospodarske jedinice, a u onoj republičkih i lokalnih šuma ovjekovječene su šume, koje su pripadale zemljišnim zajednicama. To je i sve o zemljišnim zajednicama u ovoj publikaciji, iako su one svojedobno baš u Gorskom kotaru bile značajan činilac u životu Gorana. Tako su npr. Ravnogorci gotovo isključivo namirivali svoje životne potrebe iz svojih šuma, pa i u doba posljedica velike svjetske krize 1930. godine.* Fotokopije su, što je razumljivo, prilozi prikaza S. Franciškovića i V. Grbca. Tako npr. Frančišković je uz ostalo priložio kopiju Naredbe kraljice Marije Terezije od 16. veljače 1770. o čuvanju šuma i »Priteščice« — molbe i zahtijeve delničkih kmetova banu Jelačiću i Saboru Hrvatske godine 1948, a V. Grbac izvještaj Šumarije u Mrkoplju Ravnateljstvu šuma u Ogulinu iz 1942. godine o »pravom smislu * Prokop i jević , N.: Iskorišćivanje šuma zemljišne zajednice Ravna gora u sopstvenoj režiji, Sum. list, LVIII — 1934, br. 10, str. 485—496. 291 |