DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 86 <-- 86 --> PDF |
talijanske sječe šuma do gola uz cestu Sunger — Lokve, Okružnice ZAVNOH-a od 26. IV 1944. god. Okružnim NOO-ima kojom se traži izvještaj o godišnjem prirastu šuma u Gorskom kotaru, mogućnostima sječe i dr. Ovamo možemo ubrojiti i »detalje vedute Karolinške ceste... iz 1726. god.« te fotografije snimite prigodom gradnje željezničke pruge Karlovac — Rijeka 1871. godine. Fotografija, što crnobijelih, što u boji, ima oko 200 od, kako je već naprijed navedeno, 27 autora. Motivi su vrlo različiti, a između njih izdvajamo one o rekonstrukciji degradirane bukove penjače na Pintarici ponad Gerova (str. 179). Izdvajamo, jer je prikazano stanje na početku rekonstrukcije i 15 godina kasnije tj. 1977. godine, budući da takovih fotodokumenata s našeg područja gotovo i nema. Reprodukcija umjetnikove ruke ima iz doba početkom našeg stoljeća (str. 35, 38, 41 — ali bez naknake autora), iz doba NOP-a (str. 66. i dr. — autora Božene V i 1 h a r-Ž i r o v n i k i Belizara Bahorića) do našeg doba (kirijaš G. M a r j a n ović a kao pirografija na javorovoj daščici — str. 273, Sungerski lug u laviranom tušu Tomislava Š e n a — str. 314, i dr.). 3. Materijali u ovoj spomen-knjizi nisu samo dokumentacija, nego u njima ima i »zrnaca«, kako bi rekao ing. R. Antoljak, koja u sebi sadrže upozorenja, pa i smjernice za rad u šumarstvu uopće ne samo danas nego i za u buduće. Oni su, dakle, i »učitelji« tj. treba ih koristiti po onoj starorimskoj da je »povijest učiteljica života«. Za sada upozoravamo samo na dva takva smjerokaza. a) Ing. Ivo Na vr a til, dugogodišnji taksator i na području Gorskog kotara, u svom prikazu šumarstva G. k. od 1945—1960. između ostalog piše i: »Podaci inventarizacije šuma (izvršene u godinama 1947. i 1948. kao osnove za godišnje planiranje sječa), postali su ujedno i upozorenje saveznim i republičkim organima da šume nisu neiscrpno vrelo (podcrtao O. P.). Poslijeratne sječe su previše i prenaglo zadrle u drvni fond prebornih šuma. Uočena opasnost od loših posljedica koje bi mogle nastati u sastojinama nastave li se sječe istim intenzitetom dovela je do postupnog smanjivanja sječa. ... ili ... Ipak je za mnoge sastojine upozorenje stiglo prekasno. Prejako prekidanje sklopova i povećana transpiracija oslabili su otpornost sastojina, pa su nakon nekoliko godina čitavi predjeli podlegli jačem sušenju jelovih stabala i zarazi jelovog moljca« (str. 110). Pa kakove veze to ima s današnjicom? Svatko se mora složiti da ima, jer se danas, u ime stabilizacije, pojavljuju tendencije jačeg intenziteta sječa bilo da se zadovolji traženju za podmirenje neracionalnih pilanskih kapaciteta ili za namaknuće deviznih sredstava. Dok su u prvim poratnim godinama bile i opravdane jače sječe, da i šume do maksimuma podnesu teret obnove ratom opustošene zemlje, danas takvi razlozi ne postoje, pa prema tome bi jače sječe bile neracionalne i štetne ne samo po šumarstvo nego i po narodnu privredu uopće. A posebno, ako koja radna organizacija na taj način želi osigurati veće prihode. b) U publikaciji Šumsko gospodarstvo Delnice položilo je i financijski obračun za 20 godina svog postojanja. Iz toga obračuna vidimo, da su od 1960. do 1979. godine ulaganja iznosila ukupno (zaokruženo) 526 milijuna dinara (dakako »novih«) od čega na tvornicu drvenjače u Licu otpada gotovo 182,5 milijuna (str. 293).*"´ **) To su nominalni iznosi, a u stvari — na današnju vrijednost valorizirani iznosi premašili bi jednu milijardu, novih, dinara! 292 |